Tko je kriv za smrtonosni toplinski val koji je u par dana ubio više od stotinu ljudi? Znanstvenici su složni...

Toplinski val koji je u zapadnoj Africi i Sahelu odnio mnoge živote, bio bi posve nemoguć bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, kažu znanstvenici, piše BBC.

Prošlog mjeseca su u Maliju zabilježene temperature iznad 48 °C, a jedna bolnica je stotine smrtnih slučajeva povezala s ekstremnom vrućinom.

Znanstvenici kažu da su ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva dovele do toga da su temperature prosječno više 1,4 °C. No zasebna studija o suši u južnoj Africi kaže da je za sušu ipak prije svega kriv El Niño.

Brojne zemlje u regiji Sahel i diljem zapadne Afrike pogodio je krajem ožujka i početkom travnja jak toplinski val. Vrućina se najjače osjetila u južnim regijama Malija i Burkine Faso.

U Bamaku, glavnom gradu Malija, bolnica Gabriel Toure objavila je da je zabilježila 102 smrtna slučaja u prvim danima travnja. Otprilike polovica ljudi koji su umrli bili su stariji od 60 godina, a bolnica je rekla da je vrućina igrala ulogu u većini tih smrtnih slučajeva.

Klimatolozi vjeruju da su globalne klimatske promjene imale ključnu ulogu u ovom petodnevnom toplinskom valu.

Nova analiza znanstvenika uključenih u grupu World Weather Attribution sugerira da visoke dnevne i noćne temperature ne bi bile moguće bez dugotrajne globalne upotrebe ugljena, nafte i plina, kao i drugih aktivnosti poput krčenja šuma.

Prema studiji, zbog klimatskih promjena su temperature bile do 1,5 °C više od normale u Maliju i Burkini Faso, a tijekom noći su bile 2 °C iznad prosjeka.

‘Neki će reći da toplinski val s temperaturama višim od 1,4 do 1,5 °C, nije neko veliko povećanje‘, rekla je Kiswendsida Guigma, klimatska znanstvenica u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Burkini Faso. ‘Ali ova dodatna toplina za mnoge je ljude značila razliku između života i smrti.‘

Iako su intenzivni toplinski valovi još uvijek relativno rijetki u ovoj regiji, istraživači očekuju da će postati češći kako se klima bude zagrijavala.

Uz prosječne globalne temperature kakve su bile u predindustrijsko vrijeme, znanstvenici kažu da bi se događaji poput ovog nedavnog u Maliju dogodili jednom u 200 godina. Ali ako globalna temperatura prijeđe 2 °C, snažni toplinski valovi događat će se svakih 20 godina.

Iako su ljudi glavni krivci za ovaj događaj, to se ne može reći za ozbiljnu sušu koja je početkom ove godine pogodila zemlje južne Afrike.

Niske količine oborina uzrokovale su slabije usjeve u nekoliko zemalja što je dovelo do toga da je oko 20 milijuna ljudi suočeno s glađu. Nestašice vode u Zambiji i Zimbabveu dovele su do izbijanja kolere. U obje zemlje, kao i u susjednom Malaviju, proglašeno je stanje katastrofe.

Istraživači su proučavali podatke o temperaturi i oborinama kako bi utvrdili uzroke suše.

Otkrili su da klimatske promjene nisu imale značajan utjecaj na niske količine oborina tijekom razdoblja od prosinca do veljače u cijeloj regiji. Umjesto toga, vjeruju da je za to kriv vremenski fenomen El Niño.

Trenutačni El Niño dosegao je vrhunac u prosincu, a istraživači kažu da je zbog toga kiša u južnoj Africi bila vrlo rijetka.

Normalnih godina bi se suše poput ove događale jednom svakih deset godina, no dvaput je veća vjerojatnost da će se suše dogoditi u godini El Niña.

‘Tijekom prošle godine studije atribucije pokazale su da su mnogi ekstremni vremenski događaji bili uzrokovani kombinacijom klimatskih promjena i El Niña, rekla je Joyce Kimutai, istraživačica na Imperial College London.

‘Čini se da je suša u južnoj Africi rjeđi primjer događaja koji je prvenstveno potaknuo El Niño.‘