Tim znanstvenika pokušava rasvijetliti misterij mumificirane djece: Pokopani su u katakombama na Siciliji

Tim znanstvenika pokušava otkriti zašto su deseci djece mumificirani i pokopani u katakombama u samostanu na talijanskom otoku Siciliji, piše CNN. Veliko istraživanje vodit će Kirsty Squires, izvanredna profesorica bioarheologije na Sveučilištu Staffordshire u Velikoj Britaniji. Terenski rad trebao bi započeti već sljedeći tjedan.

U Kapucinskim katakombama u Palermu, gdje je pokopano 163 djece, analizirat će se ostaci 41 mališana.

- Želimo pokušati razumjeti kako su živjeli ovi pojedinci, zanimaju nas detalji o njihovu zdravlju, razvoju, ali također ćemo usporediti i biološke podatke s kulturološkom stranom cijele te priče - rekla je Squires.

Pronađene mumije bile su potpuno odjevene, neke su bile stavljene u kolijevke i stolce, dok su druge stajale uspravno uz pomoć štapova koji su ih držali u tom položaju - istraživači će, kaže Squires, pokušati ispitati značaj tih artefakata i razloge zbog kojih su isti uopće bili korišteni.

mumificirana djevojčica u katakombama na Siciliji

Vandeville Eric/abaca/Abaca Press/Profimedia

Spomenuta djeca pokopana su u razdoblju od 1787. do 1880. godine i dio su najveće zbirke mumificiranih ostataka u Europi, koja se sastoji od najmanje 1284 tijela.

- Djeca su definitivno bila iz obitelji srednje klase. Naime, obred mumifikacije bio je rezerviran za bogatije pojedince poput plemstva, srednje klase i svećenstva. Dakle, znamo da nije riječ o najsiromašnijim članovima društva, ali zašto jednostavno nisu pokopani kao i drugi pojedinci - ovim pitanjem bavit će se, između ostaloga, Squires i njezina ekipa.

Istraživači će koristiti radiografske snimke - 14 po svakoj mumiji (574 ukupno) - kako bi napravili biološki profil djece i utvrdili je li mumifikacija provedena samo na osobama određene dobi ili spola. Snimke će se koristiti i za otkrivanje prisutnosti razvojnih nedostataka, indikatora stresa i patoloških lezija, čime se želi dobiti uvid u zdravlje i način života mumificirane djece.

- Koristimo prijenosni rendgenski aparat kako bismo mogli procijeniti starost pojedinaca na temelju njihovih zubiju i kostiju - objasnila je Squires. Ona će s kolegom istražiteljem, Darijem Piombino-Mascalijem sa sveučilišta u Vilniusu u Litvi, u katakombama provesti tjedan dana, a na objavu rezultata njihove studije morat će se pričekati barem još nekoliko mjeseci.