Samospaljivanje tibetanskog aktivista Lobge Rangzena u četvrtak 2. srpnja ispred UN-a u New Yorku skrenulo je pozornost svjetske javnosti na novi kineski "zakon o nacionalnom jedinstvu" koji je upravo stupio na snagu. Rangzen (52) se umotao u tibetansku zastavu, zabranjenu u Kini. Prije toga je preko Facebooka pozvao Tibetance da rade zajedno za neovisnost Tibeta i da nikad ne zaborave svoju baštinu i idenitet, optužujući kinesku vlast da vodi politiku usmjerenu na uništavanje tibetanskog identiteta, kulture i jezika, prenio je CNN.
Zakonom koji je stupio na snagu 1. srpnja zabranjeno je svako ponašanje koje "potkopava nacionalno jedinstvo ili stvara nacionalne podjele" među kineskim narodom unutar ili izvan Kine. Svi moraju sudjelovati u jačanju nacionalne kohezije.
Mandarinski kineski postaje obavezan jezik u školama i u službenoj komunikaciji u cijeloj zemlji, roditeljima se naređuje da "obrazuju i odgajaju djecu da vole Kinesku komunističku partiju i kineski narod", piše New York Times. Kina ima 1,4 milijarde stanovnika. Veliku većinu od 91,11 posto čine Han Kinezi, preostalih 8,89% otpada na 55 priznatih manjina.
Zakon proglašava zajednički nacionalni identitet za 55 nacionalnih i etničkih manjina u Kini, Tibetanci i Ujguri su najglasniji u prosvjedima.
Nakon što je stupio na snagu Zakon o etničkom jedinstvu i promicanju napretka, tibetanski i ujgurski aktivisti prosvjedovali su u Washingtonu i Bruxellesu. Aktivisti za ljudska prava pozvali su na uzbunu, alarmirajući da će se pojačati brisanje identiteta manjina diljem Kine.
Apel Tajvana
Za Kinu je pitanje etničkih manjina vrlo osjetljivo, Tibetanci i druge manjine su pod strogim nadzorom zbog bilo kakve naznake "separatizma", prenosi Guardian. Xi Jinping je došao na vlast 2012. nakon velikih prosvjeda 2008. u Tibetu i nereda u Xinjiangu, gdje žive Ujguri, od početka vodi politiku smanjivanja autonomije manjina i jačanja većinskog identiteta.
Posljednjih godina Kina je pojačala nadzor nad vjerskim institucijama, ukinula upotrebu jezika manjina u osnovnim i srednjim školama te vrtićima, navodi CNN. Zakon daje kineskim vlastima široke ovlasti za progon skupina i osoba u inozemstvu za koje se smatra da potkopavaju nacionalno jedinstvo ili potiču etničke podjele, piše New York Times. Predsjednik Tajvana Lai Ching-te upozorio je da bi se zakon mogao koristiti protiv tajvanskih građana i pozvao svijet da mu se usprotivi. Peking tvrdi da novi zakon štiti "legitimna prava i interese svih etničkih skupina" i "ne potkopava korištenje vlastitog jezika etničkih manjina". Zamjenik ministra pravosuđa Hu Weilie odbacio je "iskrivljena tumačenja", ističući da je Zakon u skladu s međunarodnim normama.
Tibet i Xinjiang, gdje živi većina Ujgura, jedine su dvije kineske pokrajine u kojima manjinske zajednice čine većinu stanovništva. Tibetanaca ima oko 7 milijuna, a Ujgura oko 12 milijuna. Ujguri su desetljećima pod specijalnim režimom, pod optužbom za separatizam. Većinom su muslimani, a njihov jezik pripada turkofonoj skupini. NYT piše da je Kina iskoristila napad al-Qa‘ide na SAD-u 11. rujna 2001. i američku objavu "svjetskog rata protiv terora" kao izliku za intenziviranje napada na ujgurske muslimane. Procjenjuje se da su deseci tisuća Ujgura preseljeni na rad u druge pokrajine dok je vlada naseljavala Han Kineze. UN i SAD osudili su smještanje ujgurskog stanovništva u logore i prisilnu sterilizaciju, State Department nazvao je to genocidom.
U Unutarnjoj Mongoliji je 2020. ograničenja upotrebe mongolskog jezika u školama izazvalo široko rasprostranjene prosvjede. Ovog tjedna u Unutarnjoj Mongoliji i drugim nacionalno miješanim sredinama lokalne vlasti pozvale su stanovnike na razne manifestacije kako bi se promovirao novi zakon.
Stambene politike?
Volker Türk, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, nedavno je upozorio da se novim zakonom "riskira produbljivanje ograničenja sloboda korištenja jezika, obrazovanja, prakticiranja vjere, kulture, izražavanja i okupljanja" manjina u Kini.
Zakon "može imati ozbiljne implikacije za jezičnu, kulturnu i vjersku autonomiju etničkih zajednica, među ostalim za Tibetance, Ujgure i Mongole", upozorili su stručnjaci UN-a.
Zakon je u skladu s ciljem Xija Jinpinga da formira jedinstveni nacionalni identitet zemlje i pojača kontrolu nad Xinjiangom i Tibetom, koji imaju povijest pobuna i zahtjeva za jačom autonomijom. Kritičari to nazivaju agresivnim pritiskom za asimilaciju manjina. Među ostalim, propisano je da su državne vlasti dužne podržavati muzeje, knjižnice i druge kulturne institucije u obilježavanju važnih događaja iz nacionalne povijesti i u događajima koji promiču nacionalni prosperitet, navodi CNN. Lokalne vlasti dužne su raditi na etničkoj integraciji u svojim stambenim politikama - nije jasno što to točno znači.
Jedinstveni identitet
"Stvaranje jedinstvenog kineskog nacionalnog identiteta postaje obvezujuće u školama, obiteljima, medijima, muzejima, kadrovima, proračunima, tehnološkim platformama i sigurnosnim organima", objašnjava James Leibold, stručnjak za Kinu na Sveučilištu La Trobe u Melbourneu. Poruka je jasna: identitet manjine prihvatljiv je samo kada je podređen kineskom identitetu koji definira stranka, ističe on. Istovremeno će prijetnja progonom utjecati na smanjenje kritičnosti i kod kuće i u inozemstvu.
"Pripadnici svake etničke skupine, sve organizacije i skupine u zemlji, oružane snage, svaka stranka i društvena organizacija, svaka tvrtka, moraju formirati zajedničku svijest kineske nacije u skladu sa zakonom i ustavom te preuzeti odgovornost za izgradnju te svijesti", stoji u Zakonu.
Za etničke manjine u Kini, ovaj zakon dodatno sužava prostor za smislenu kulturnu i političku autonomiju, rekao je profesor James Leibold za Al Jazeeru.
"On govori Tibetancima, Ujgurima, Mongolima i drugim narodima koji nisu Han da će njihovi jezici, povijest i identiteti biti zaštićeni samo kada se uklapaju u preferiranu priču Komunističke partije o jednoj kineskoj naciji", rekao je Leibold, koji istražuje politiku etničke pripadnosti, rase i nacionalnog identiteta u modernoj kineskoj povijesti.
"Za manjine u Kini to znači da mogu očekivati još intenzivniji pritisak države da se asimiliraju, sa sve manje i manje javnog prostora dodijeljenog izražavanju njihovih manjinskih kultura i identiteta, od jezika do vjerskih običaja", rekao je Leibold.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....