Iako je proteklih godina bilo podosta procjena s raznih strana kako je nekakav veliki povratak Islamske države Iraka i Sirije (ISIS), odnosno Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), ili Daesh, vrlo malo vjerojatan, pogotovo što se tiče ponovnog uspostavljanja njihova ‘kalifata‘, ova sunitska muslimanska militantna skupina, koja je preuzela odgovornost za dvije smrtonosne eksplozije u pretežno šijitskom Iranu, djeluje u sjeni otkako ju je u velikoj mjeri uništila koalicija predvođena SAD-om, ali se, kako procjenjuje agencija Reuters, sada možda pokušava vratiti na veliku scenu.
Ova zloglasna, blago rečeno brutalna skupina, poznata po javnim mučenjima i pogubljenjima, dekapitacijama i mnogim drugim zvjerstvima koje je bilježila i snimke objavljivala na internetu, na vrhuncu svoje moći u prošlom desetljeću nametnula vladavinu terora nad milijunima ljudi i preuzela kontrolu nad dijelovima teritorija Iraka i Sirije. Njihovi borci više puta su porazili vojske obiju zemalja i izveli ili inspirirali napade u gradovima svijeta. Svatko tko bi se usprotivio njihovom tumačenju islama suočio bi se s agresijom, mučenjima i smrću.
Njihov vođa, Abu Bakr al-Baghdadi, proglasio je svoj prekogranični kalifat s propovjedaonice iračke povijesne džamije al-Nuri 2014. godine i proglasio da će on njime vladati. Pet godina kasnije Al-Baghdadi je ubijen u akciji američkih specijalnih snaga na sjeverozapadu Sirije. Točnije, Al-Baghdadi je tijekom akcije počinio samoubojstvo aktiviranjem samoubilačkog pojasa s eksplozivom, kako je to potvrdio tadašnji američki predsjednik Donald Trump.
Cilj ostaje isti - kalifat koji bi vladao svijetom
Kalifat se krajem desetljeća urušio u Iraku, gdje je ranije imao bazu samo 30 minuta vožnje od glavnog grada Bagdada, i Siriji, gdje su 2017. godine izgubili Raqqu, svoje najvažnije uporište u toj zemlji, nakon dugotrajne vojne kampanje koalicije predvođene SAD-om.
Došlo je, naime, do smrti više vođa skupine i neuspjeha na bliskoistočnim teritorijima te je njihova moć opala jer se gotovo cijeli svijet okupio kako bi ih suzbio. Nakon što je više zemalja pokrenulo zračne napade na žarišta ISIS-a, borbe su se pojačavale tijekom 2016. i 2017. ISIS je polako obuzdavan i do početka 2018. godine, prema nekim izvorima, manje od 1000 njihovih boraca ostalo u Iraku i Siriji.
Ovotjedni napad u Kermanu, gdje se održavala ceremonija obilježavanja četvrte godišnjice smrti Qasema Soleimanija, zapovjednika iranskih elitnih snaga Quds i arhitekta iranskih vojnih operacija na Bliskom istoku, kojeg je u siječnju 2020. u Iraku likvidirao SAD, znak je da skupina nastoji obnoviti svoju moć i važnost, rekao je za Reuters Aymenn Jawad al-Tamimi, suradnik na Bliskoistočnom forumu. "Ciljevi skupine ostaju uvijek isti - vođenje džihada protiv svih neprijatelja skupine kako bi se uspostavio teritorijalni kalifat koji bi na kraju trebao vladati cijelim svijetom", rekao je on.
Promjena taktike na Bliskom istoku
ISIS je promijenio taktiku nakon raspada svog kalifata i niza drugih neuspjeha na Bliskom istoku. Nekada s bazama u sirijskom gradu Raqqi i iračkom gradu Mosulu, iz kojih je skupina nastojala vladati poput centralizirane vlade, nakon urušavanja tvorevine sklonili su se u pokrajnje dijelove dviju podijeljenih zemalja.
Njihovi borci su raštrkani po autonomnim ćelijama, vodstvo skupine je obavijeno velom tajne, a njihovu ukupnu veličinu u smislu kvantiteta teško je odrediti, iako Ujedinjeni narodi procjenjuju da imaju oko 10.000 boraca u svojim središtima.
Islamska država je nakon poraza otišla u ilegalu i formirala autonomne ćelije ‘spavača‘ koje pokreću napade, kaže savjetnik za sigurnost iračke vlade, koji je dio sigurnosne jedinice visoke razine koja prati aktivnosti skupine u Iraku i susjednim zemljama.
Svi ključni strani borci pobjegli su iz Iraka u zemlje kao što su Afganistan, Sirija i Pakistan. Većina se pridružila ogranku Islamske države Khorasan, koji je aktivan duž iranskih granica s Afganistanom i Pakistanom.
U prošlogodišnjem izvješću UN-a procjenjuje se da bi u egipatskoj pokrajini Sinaj moglo biti između 800 i 1200 boraca lojalnih ISIS-u. U Libiji, gdje je skupina nekoć držala dio teritorija na obali Sredozemnog mora, slabiji su, ali još uvijek mogu na neki način iskoristiti tekući sukob u zemlji, dok je njihov utjecaj u Jemenu također u padu.
Afrički kraci
Islamska država ostavila je traga i u dijelovima Afrike. U Ugandi su militanti pobunjeničke skupine Savezničkih demokratskih snaga (ADF), saveznika Islamske države, izveli niz napada u posljednjih nekoliko mjeseci, uključujući masakr u internatu, ubojstvo jednog para na medenom mjesecu i - prošlog mjeseca - napad na selo, u kojem je ubijeno najmanje troje ljudi.
Ta skupina, koja je proistekla iz ustanka u Ugandi, uglavnom je preselila svoje operacije u susjednu Demokratsku Republiku Kongo, gdje je također izvela više napada.
Nekoliko drugih skupina zaklelo se na vjernost islamskoj državi u zapadnoj Africi i diljem Sahela. Njihove podružnice kontroliraju velika područja ruralnog Malija, Nigera i sjeverne Burkine Faso te sjeverne Afrike.
U siječnju 2023. američka vojska izvela je operaciju u kojoj je ubijen visoki čelnik Islamske države u sjevernoj Somaliji. Izvješće UN-a izazvalo je zabrinutost da bi skupine poput ISIL-a mogle iskoristiti političku nestabilnost i nasilje u Sudanu.
Američki Nacionalni protuteroristički centar (U.S. National Counterterrorism Center - NCTC), u izvješću objavljenom u kolovozu, navodi da je prijetnja koju predstavljaju Islamska država i Al-Qaida "na najnižoj točki, uz suzbijanje najopasnijih elemenata".
Smanjenje ukupnih snaga
No, dalje se upozorava da je polovica ogranaka ISIS-a "sada aktivna u pobunama diljem Afrike" i "možda su spremni za daljnje širenje". Rečeno je i da je skupina izgubila tri visoka čelnika i najmanje 13 drugih viših operativaca u Iraku i Siriji od početka 2022. godine. "Što je pridonijelo gubitku stručnosti i smanjenju napada ISIS-a na Bliskom istoku".
"Sve u svemu, ISIS je izveo daleko manje napada u prošloj godini nego prethodnih godina", ističe Andreas Krieg, izvanredni profesor na King‘s Collegeu u Londonu.
"Napadi za koje je odgovornost preuzeo ISIS značajno su se smanjili na globalnoj razini - Afrika je jedino područje gdje podružnice još uvijek rastu", rekao je on.
Da skupina Islamska država pokušava ‘veliki povratak‘, smatra i pukovnik Richard Kemp, umirovljeni časnik i zapovjednik britanske vojske s 30-godišnjim iskustvom iz BiH, Iraka i Afganistana te novinar britanskog The Telegrapha. On je za britanski tabloid The Sun govorio je o tome zašto misli da je ISIS preuzeo odgovornost za užasne bombaške napade.
Bojazan od ponovnog podizanja ‘ružne glave‘
"Pretpostavljam da je to prikupljanje potpore za sebe, ako mogu izgledati aktivnije nego što trenutačno jesu, to je način dobivanja globalne potpore i svaka vrsta uspjeha terorizma funkcionira na taj način", rekao je Kemp. "Možda osjećaju da imaju priliku da i sami uskoče u sukobima koji se odvijaju negdje drugdje", dodao je.
Kemp smatra da se ISIS želi vratiti u središte pozornosti nakon što brutalni rat u Gazi i dalje dominira u raspravama diljem svijeta. "S obzirom da je pozornost svijeta usmjerena na Hamas, možda bi željeli da se pozornost usmjeri na njih kako bi okupili podršku i pokazali ljudima da su još uvijek tu".
Kaže da sve više imaju podršku diljem svijeta i regrutiraju ljudstvo za svoje svrhe, dobivaju financijsku pomoć i slično jer su u posljednje vrijeme pomalo marginalizirani. "To može biti pokazatelj da se vraćaju u život", navodi Kemp.
U nedavnoj objavi na X-u, bivšem Twitteru, izvršni direktor think tanka Henry Jackson Society, Alan Mendoza, naveo je da je ISIS "još jednom podigao svoju ružnu glavu" te izrazio zabrinutost u vezi toga što bi ta militantna skupina iduće mogla učiniti.
"ISIS-ovo preuzimanje odgovornosti za ovaj bombaški napad podsjeća nas da ideološke terorističke skupine poput ove nikad uistinu ne nestaju. Budući da je Bliski istok na vrlo nestabilnim nogama, preostali ekstremisti ISIS-a tražit će načine kako iskoristiti napetosti i izboriti si prostor za ponovno djelovanje", rekao je Mendoza za britanski tabloid.