Kako se led otapa i kako se otvaraju novi plovidbeni pravci, jačaju geopolitičke tenzije, a otvaraju se i neke stare hladnoratovske baze, piše Guardian.
Klimatska kriza je potaknula novo grupiranje vojnih snaga na Arktiku jer sjeverne zemlje žele osigurati svoje sjeverne granice koje su donedavno čuvali tek ogromni blokovi leda, rekli su ovaj tjedan diplomati i analitičari.
Taj takozvani 'neplaćeni stražar' sad se doslovno topi čime se otvaraju nove plovidbene linije i jačaju sigurnosni izazovi, kazali su sudionici konferencije o granicama na Arktiku 'Arctic Frontiers' na kojoj se raspravljalo i o nedavnim eskalacijama.
Rusija ponovno otvara i jača svoju hladnoratovsku bazu na poluotoku Kola na krajnjem sjeveroistoku zemlje.
Norveška također jača svoju vojnu prisutnost na Arktiku.
Prošlog listopada održana je NATO-ova vojna vježba Trident Juncture koja je uključivala 40.000 vojnika i koja je bila najveća takva vojna vježba u Norveškoj u više od deset godina. Mjesec dana ranije Velika Britanija je najavila svoju 'Strategiju obrane Arktika' i obećala u Norvešku dopremiti 800 komandosa, kao i četiri RAF-ova Typhoona da patroliraju islandskim nebom. SAD također u tu regiju šalju stotine marinaca u dugotrajne rotacije, a zaprijetili su i slanjem brodova svoje mornarice da patroliraju arktičkim pomorskim pravcima.
I dok ti strateški potezi evociraju vrijeme Hladnog rata, gomilanje vojske ipak je kudikamo skromnije nego u ono doba, dok je snažan duh suradnje prisutan u mnogim područjima. Trenutne napetosti su rezultat porasta temperature zbog emisije stakleničkih plinova. Arktik se zagrijava dva puta brže nego ostatak planeta, zbog čega se otapa led i istraživačima postaju dostupne nove vode i novi teritoriji.
Ruski vojnici na Arktiku
- Razlog zbog kojeg vidimo više vojnih aktivnosti je taj što su zemlje zabrinute zbog više otvorenog mora, rekao je jedan od govornika na konferenciji Klaus Dodds, profesor geopolitike na školi Royal Holloway na Sveučilištu u Londonu.
- Jedinstvena arktička sigurnosna arhitektura svoj oblik ima zahvaliti prirodnim elementima. No, ako Arktik postane samo još jedan ocean, sve će se promijeniti.
Jedinstvene karakteristike Arktika su na udaru sa svih strana. S donje strane, nekad zaleđeni ocean se miješa s toplijom vodom. Na nebu slabi polarni vrtlog što omogućuje prodor blagih struja s juga.
Arktički led se otapa brzinom od 10.000 tona u sekundi, kaže Tore Furevik, profesor Geopolitičkog instituta Sveučilišta u Bergenu.
- Suočeni smo s novim i nesigurnim Arktikom što će imati posljedice na prirodu i politiku. Trebali bismo nastojati biti manje sumnjičavi, manje neprijateljski raspoloženi i otvorenija uma ako se namjeravamo baviti rješavanjem problema koji smo tako neoprezno stvorili, kaže profesor Furevik.
Do 2035. godine na Arktiku u ljetnim mjesecima, prema predviđanjima, količina leda će se smaniti toliko da će brodovima omogućiti plovidbu preko Sjevernog pola, što bi moglo označiti globalnu geopolitičku prekretnicu.
Poslovni interesi bujaju. Prošle godine je po prvi puta Maerskov teretni brod natovaren ribom i elektroničkim uređajima preplovio od Azije do Europe Sjevernim ledenim morem. Energetske kompanije istražuju nova nalazišta plina i nafte.
Nekad zabačena područja postaju užarene geopolitičke točke. Norveški Tromsø, u kojem je održana konferencija, jednom je bio malo trgovačko mjestašce. Danas je to turističko odredište i polazna točka prema mineralima bogatom sjeveru.
- Situacija u kojoj se nalazimo je povijesno neobična jer donosi političku i ekonomsku aktivnost na Arktik. Mnogo ljudi kuca na naša vrata, uključujući predstavnike biznisa i politike iz Kine, Pakistana, Singapura i Maroka, kazala je gradonačelnica Tromsøa Kristin Røymo. - Također, vrlo je očita veća prisutnost brodova.
Upravo to je zabrinulo sudionike konferencije koji upozoravaju na mirnu povijest prekogranične suradnje na dalekom sjeveru. Čak i tijekom Hladnog rata, postojali su dogovori o ribolovu, znanstvenom istraživanju i uzgoju sobova koji vrijede još i danas.
Norveški političari su teškom mukom pokušavali umanjiti značaj gomilanja vojske u tom području. - Nema direktne veze između klimatskih promjena i konflikata, rekao je bivši ministar obrane Norveške Espen Barth Eide. - Kad neko područje postane važno, normalna je povećana vojna prisutnost.
Usporedio je ovu situaciju s onom u Južnom kineskom moru gdje se Kina, SAD i ostale zemlje natječu ne u pucanju, već u demonstriranju svojih mogućnosti.
- To se, do neke mjere, događa i na Arktiku, rekao je Eide i naglasio da ne postoje teritorijalne nesuglasice koje bi potaknule sukobe.
To gomilanje snaga je prikazano gotovo kao oblik prilagodbe na nove klimatske uvjete - jačanje vojne prisutnosti ide zajedno s jačanjem infrastrukture, a sve je omogućeno otapanjem permafrosta.
Međutim, napetosti postoje. U ključnom dijelu govora, norveška ministrica vanjskih poslova Ine Marie Eriksen Søreide požalila se na komunikacijske smetnje koje Rusija izaziva na krajnjem sjeveru.
Planira zato organizirati sastanak sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Rusije Sergejem Rjabkovim kako bi raspravili ove navode. - Najvažnije je otvoriti politički dijalog i razgovarati ne samo o onome oko čega se slažemo, već i o onome oko čega se ne slažemo, kaže Søreide.
No, i Norveška pridonosi klimatskim problemima i strateškim napetostima. Naime, ta je zemlja upravo izdala nove licence za istraživanja nalazišta nafte u Barentsovom moru, a jedan državljanin Norveške uhvaćen je u Rusiji i optužen za pokušaj špijuniranja.
Rusija je pak nemirna zbog najnovije NATO-ove vojne vježbe koja se održala daleko na sjeveru, rekao je ruski ambasador u Norveškoj Teimuraz Ramišvili. Kazao je i kako je modernizacija ruske vojske već odavno trebala biti obavljena jer je zapostavljana gotovo 20 godina.
- U Europi postoje vojni kapaciteti koji se koriste u mirnodopske svrhe. Zašto je to u redu u Europi, ali ne i u Rusiji?, pitao je. Dodao je i da je Rusiji sjeverna regija zbog svojih potencijala prioritet pa neki već sad oduševljeno govore o 'arktičkom dobu'.
- Za nas je to pitanje održivog razvoja ruskog teritorija. To nisu otvorene vode, to je ruski teritorij, rekao je Ramišvili. - Arktik nije prirodni rezervat. To je mjesto gdje su Rusi živjeli dugo vremena.
Ruska vojna baza na Arktiku
Zasad, kompanije koje se bave brodskim prijevozom moraju platiti Rusiji žele li proći sjevernim prolazom. No, to će se promijeniti kad se još leda otopi i kad se otvore novi pravci u međunarodnim vodama.
Kina, koja se proglasila 'skoro arktičkom zemljom' je među onim državama koje istražuju to područje. Prošle godine su porinuli drugi ledolomac Snow Dragon te objavili dokumente u kojima se istražuju potencijali infrastrukturnih investicija tzv. Polarnog puta svile.
Za usporedbu, SAD tu prilično zaostaje. Iako njihove nuklearne podmornice već desetljećima operiraju ispod leda, njihovi brodovi nisu baš opremljeni za Arktik. - Svi su ondje osim nas, požalio se čelni čovjek američke mornarice Richard Spencer.
- Prijetnja je ponovno tu. Moramo se usredotočiti na ovo područje.
Spencer je naložio uspostavu strateške arktičke luke na Aljasci, a američki će ratni brodovi do kraja godine početi patrolirati tim područjem kako bi mogli izvesti hitne operacije ako bude potrebno.
- Možete li zamisliti da Rusi priskoče u pomoć i spase, recimo, Carnivalov kruzer ako upadne u probleme?, pitao je Spencer, očito smatrajući da bi odgovor na to pitanje bio negativan.
Rusko selo Barentsburg, oko 1000 kilometara od Sjevernog pola
Vjerojatnost da će američki brodovi krstariti u blizini sjeverne ruske granice svakako će povećati osjećaj nelagode kao i naglasiti geopolitičke izazove potaknute globalnim zagrijavanjem.
Lisa Murkowski, američka senatorica s Aljaske, ne očekuje da će američki brodovi ulaziti u ruske teritorijalne vode, no, uz sve ostalo što se događa, kaže da će sloboda navigacije tim vodama svakako pojačati osjetljivost.
- Za Ameriku je važno da projicira vojnu snagu, no ne bi trebalo biti namjernih provokativnih poteza, kazala je na konferenciji. Problem je u tome, dodala je, što Bijela kuća nije ažurirala svoju strategiju u pogledu ove regije koja se tako brzo mijenja.
- Ova administracija ne posvećuje dovoljno pažnje našoj ulozi na Arktiku. Tu postoji velika praznina.
Ekolozi na konferenciji su, pak, podcrtali dvostruku ulogu naftne industrije u povećanju napetosti: i kao glavnog pokretača klimatskih promjena, i kao zagovornika dodatnih istraživanja u zasad još uglavnom netaknutim dijelovima Arktika.
Norveškoj su upućene oštre kritike nakon što su prošli tjedan odobrili još 83 nove licence za istraživanje, od kojih se više od deset odnosi na Barentsovo more.
- Laž koja se provlači čitavom konferencijom je ta da arktičke nacije čine sve u skladu s održivim razvojem, rekao je Martin Sommerkorn, čelnik programa zaštite Arktika WWF-a. - Nakon što odobrite 83 nove licence za traženje nafte, ne možete više govoriti o održivom razvoju. To je potpuno pogrešno, zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....