Usred nagle ofenzive talibana koji su opkolili dva od tri najveća grada Afganistana, Sjedinjene Države i Velika Britanija najavili su da će poslati vojnike kako bi pomogli u evakuaciji osoblja iz svojih veleposlanstava u Kabulu. Pentagon je poručio da će poslati 3000 vojnika u sljedećih 48 sati, uključujući zrakoplove koji će moći prevesti osoblje te dodatnih 3500 pričuvnih vojnika, prenio je Washington Post. Oni će biti smješteni u Kuvajtu, u slučaju da se sigurnosna situacija dodatno pogorša.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da raspoređivanje trupa nije borbena operacija. Istodobno Britanija je najavila da će rasporediti 600 vojnika kako bi se ubrzala evakuacija njezinog diplomatskog osoblja i Afganistanaca koji su surađivali s britanskim snagama.
Izvorište pokreta
Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da će se veleposlanstvo koje se nalazi na rubu zelene zone Kabula premjestiti na sigurnije mjesto. Do odluke o ubrzavanju evakuacije došlo je nakon što su talibani u četvrtak zauzeli najmanje 12 glavnih gradova regija, uključujući Herat i Kandahar. Kandahar je drugi prema veličini grad u zemlji i smatra se uporištem talibana, koji su tamo osnovani 1994. godine. Herat je središte istoimene regije i treći je grad prema veličini.
Osvojili su i strateški bitan grad Ghazni, koji se nalazi 150 kilometara jugozapadno od Kabula. Ovaj tjedan procurilo je američko obavještajno izvješće koje procjenjuje da bi Kabul mogao biti napadnut u roku od nekoliko tjedana, a vlada afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija mogla bi se srušiti u roku od 90 dana. UN je izdao upozorenje afganistanskim susjedima da svoje granice ostave otvorenima, jer će se zemlja sad suočiti s egzodusom stanovništva.
Američko veleposlanstvo u Kabulu izdalo je drugo upozorenje u šest dana, pozivajući američke građane da napuste zemlju. Prema pisanju FT-a, predsjednik Joe Biden odlučio je započeti s evakuacijom nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u srijedu navečer. Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Lloyd Austin, ministar obrane, izvijestili su predsjednika u četvrtak ujutro o vojnim mogućnostima.
U međuvremenu u Kataru traju obnovljeni mirovni pregovori. Pregovarači nastoje sklopiti sporazum o podjeli vlasti između talibana i Ghanija, no glasnogovornik talibana Zabiullah Mudžahid već je najavio da je pokret odbacio vladin poziv za prekid vatre te potvrdio da će pristati na mir samo ako se uspostavi islamski emirat. Talibani su oduvijek odbacivali Ghanijev legitimitet te su ga smatrali američkom marionetom. U ožujku je vlada odbacila američki sporazum o podjeli moći, a posljednju Ghanijevu ponudu talibani smatraju znakom očaja.
"Ako Kabul nije spreman prihvatiti naše zahtjeve, onda nam nije teško boriti se i nastaviti naš džihad", poručio je Mudžahid. Kao odgovor, njemačka vlada je preko Heika Maasa, ministra vanjskih poslova, zaprijetila da će prekinuti godišnju financijsku potporu Afganistanu od 500 milijuna dolara ako se uspostavi "šerijatski zakon". SAD i saveznici iz NATO-a proveli su posljednjih 20 godina obučavajući i opremajući afganistanske sigurnosne snage, zbog čega iznenađuje brzina talibanskih osvajanja.
Brojka od oko 300.000 pripadnika afganistanskih snaga uvijek je bila upitna. U posljednjem izvješću američkog Kongresa, John Sopko, specijalni glavni inspektor za Afganistan (SIGAR), izrazio je zabrinutost zbog "korupcije" i točnosti podataka o pravoj snazi vojske.
Potpora iz Pakistana
Među vojnicima su prevladavali problemi s održavanjem morala i opreme, zbog čega su se vojnici često slali na područja gdje nemaju plemenskih i obiteljskih veza.
Pitanje je i kako je afganistanska vlada uistinu raspodijelila 88 milijardi dolara uloženih u sigurnost. Afganistan je već bio pun oružja nakon sovjetske invazije, a u posljednje vrijeme talibani su oduzimali afganistanskoj vojsci američko oružje i opremu.
Prihodi talibana porasli su zahvaljujući trgovini drogom i primanjem potpore izvana, posebice iz Pakistana.
