TAJNO IZVJEŠĆE Grci izračunali: 'Nijemci nam za ratnu odštetu duguju još 162 milijarde eura!'

Drugi svjetski rat za mnoge je zemlje završio prije skoro sedam desetljeća, ali ne i za Grčku. Jučer je grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Avramopoulos i službeno najavio da će od Njemačke tražiti isplatu odštete za ono što su nacisti napravili u Grčkoj tijekom rata. Prije toga u grčkim je medijima objavljen sadržaj tajnog izvještaja sastavljenog po nalogu grčkog Ministarstva financija. U njemu je navedeno za što konkretno i koliko Njemačka duguje Grčkoj. Prije se spekuliralo o 100 do čak 500 milijardi eura duga.

Autori izvješća na 80-ak stranica, koje je označeno kao tajna, pregledali su više od 190.000 dokumenata iz arhiva. Prema njima, Njemačka treba platiti Grčkoj 108 milijardi eura za štetu na infrastrukturi i 54 milijarde eura za kredit koji su nacističke okupacijske snage uzele od Grčke, ukupno 162 milijarde eura duga što je oko 80 posto grčkog bruto domaćeg proizvoda. Taj bi iznos pokrio otprilike polovicu enormnoga grčkog javnog duga.

- Ne znamo kako će reagirati Njemačka ako Grčka ovo pitanje pokrene diplomatskim putem. No, sigurno je da Njemačka duguje Grčkoj - izjavio je Zois Tsolis, novinar atenskih novina To Vima u kojima su objavljeni detalji izvještaja. Grci smatraju da zakonska prava za ratnu odštetu proizlaze iz međunarodnih ugovora nakon Drugoga svjetskog rata, pogotovo iz Londonskog ugovora. Većina Grka to smatra legitimnim zahtjevom koji će pomoći zemlji da stane na zdrave noge. Drugi to drže suludom idejom koja će pridonijeti pogoršanju odnosa između Grčke i Njemačke.

Premijer Antonis Samaras održao je sastanak s ministrom Dimitrisom Avramopoulosom o diplomatskoj šteti koju bi takav zahtjev mogao prouzročiti.

- Građani očekuju reakciju. Pitanje će vjerojatno biti pokrenuto i u grčkom parlamentu. Posljednje, ali ne i najmanje važno: vrlo vjerojatno to može biti pravo rješenje za ekonomske probleme Grčke - istaknuo je novinar Tsolis.

- Mislim da postoji temelj za samo oko šest milijardi eura, bez kamata, koje se odnose na zajam odobren okupacijskim snagama tijekom Drugoga svjetskog rata. Taj iznos može Grčka ozbiljno tražiti od Njemačke. Kredit je formalno priznao i Hitler. Brojke u medijima su točne, ali vjerojatnost za dobivanje ostatka novca od Nijemaca, prema mišljenju pravnih stručnjaka, gotovo je nula - rekao je Yannis Katsoulacos, profesor i voditelj Odjela za ekonomske znanosti na Ekonomskom fakultetu u Ateni za Jutarnji.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izjavio je da se Grčka pitanjima neisplaćene ratne odštete ne bi trebala udaljavati od procesa gospodarskih reformi. Za Njemačku je to pitanje davno rješeno.Organizacija Grčki elektronski centar te Forum grčkih nastavnika i doktora znanosti nedavno su pokrenuli peticiju koju je dosad potpisalo oko 200.000 ljudi koji traže isplatu odštete.

- Grčka je uvučena u rat u listopadu 1940. nakon talijanske invazije. Hitler je napao Grčku u travnju 1941. kako bi spasio Mussolinija od ponižavajućeg poraza. Međunarodni crveni križ procijenio je da je između 1941. i 1943. godine najmanje 300.000 Grka umrlo od gladi prouzročene njemačkom pljačkom. Mussolini se požalio svome ministru vanjskih poslova, grofu Galeazzu Cianu: ‘Nijemci su Grcima uzeli čak i vezice’ - tvrde u Grčkom elektronskom centru. Ističu da su Njemačka i Italija od Grčke nasilu dobile okupacijski zajam u iznosu od 3,5 milijardi dolara. Na Pariškoj konferenciji 1946., Grčkoj je dodijeljeno 7,1 milijardu dolara, od potraživanih 14 milijardi, za ratnu odštetu.

- Italija je isplatila Grčkoj svoj dio okupacijskog zajma. Italija i Bugarska platile su vojnu odštetu Grčkoj. Njemačka je platila vojnu odštetu Poljskoj 1956. i bivšoj Jugoslaviji 1971. godine. Grčka je zahtijevala od Njemačke otplatu okupacijskog zajma 1945., 1946., 1947., 1964., 1965., 1966., 1974., 1987. i 1995. godine. Njemački kancelar Ludwig Erhard obvezao se 1964. na otplatu duga poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, koje se dogodilo 1990. godine, ali ništa nije poduzeto - tvrde u toj nevladinoj organizaciji.

Koristeći za izračun prosječnu kamatnu stopu obveznica Riznice SAD-a od 1944. koja iznosi oko šest posto, procijenjeno je da je tekuća vrijednost okupacijskog zajma 163,8 milijardi dolara, a vrijednost ratne odštete je 332 milijarde dolara. Francuski ekonomist i savjetnik francuske vlade Jacques Delpla izjavio je da Njemačka duguje Grčkoj 575 milijardi eura, a njemački povjesničar ekonomije dr. Albrecht Ritschl upozorio je Njemačku da prihvati umjereniji pristup eurokrizi od 2008. do 2011. jer bi se inače mogla suočiti s opravdanim zahtjevima za ratnu odštetu.