Novi kineski vođa Xi Jinping kao svoju glavnu zadaću odabrao je borbu protiv korupcije. Kineske državne medije, što je dosta neuobičajeno, proteklih mjeseci pune slučajevi korumpiranih partijskih dužnosnika. Među primjerima koji su iscurili u javnost, i trenutačno se istražuju, pomoćnik je gradonačelnika povezan s lokalnim dilerima i 20-godišnja kći pročelnika za stanogradnju koja posjeduje 11 stanova. Također i izvršna direktorici državne kompanije snimljena u društvu nekoliko žigola, provincijski političar s navodno 47 ljubavnica te dužnosnik izuzetno siromašnog kraja s deset skupocjenih automobila u garaži. Većinu priča otkrili su “zviždači” i samostalni novinari, objavivši ih na internetu, no informacije su zdušno prenijeli i veliki (državni) mediji.
Selektivne prijave
- Korupcija je glavna prijetnja legitimitetu Partije. Ona bi mogla dovesti do pada komunističke vlade - poručio je u jednom od svojih govora Xi, nakon što je izabran za novog čelnika na partijskom Kongresu prošlog studenog. Xi je također upozorio kako je bijes zbog korupcije bio glavni pokretač društvenih nemira i zbacivanja vlada pojedinih država, aludirajući najvjerojatnije na vlade srušene u tzv. Arapskom proljeću. Kako bi ‘počistio’ partijske krugove, Xi je imenovao Wanga Qishana, 64-godišnjeg funkcionara šefom novog antikorupcijskog tima. U posljednjih pet godina Komunistička Partija Kine kaznila je 668.400 osoba zbog disciplinskih prekršaja, a oko 25.000 osumnjičeno je za kršenje kodeksa, barem prema podacima koje je objavio China Daily. Rampantna korupcija poznata je i jedna od najvećih boljki suvremenog kineskog društva.
Unatoč proklamiranom cilju iskorjenjivanja kulture mita i krađe, pravilo prema kojem svi korisnici interneta moraju biti registrirani imenom i prezimenom teško da će pomoći porastu prijava kršenja zakona.
Jedan od skeptičnih prema promjenama je Steve Tsang, stručnjak za Kinu pri sveučilištu u Nottinghamu. On smatra da će nove državne mjere kažnjavanja korumpiranih dužnosnika rezultirati boljim skrivanjem nezakonitosti.
- Kratkoročno će drakonske kazne smanjiti korupciju, no dugoročno je važnije da se stvore mehanizmi za sprečavanje - kaže Tsang. Prema mišljenju analitičara, zloporaba položaja će se u Kini sigurno nastaviti jer su provincijski službenici loše plaćeni, a još gore nadzirani. Drugi je problem nedostatak slobode medija i neovisnih sudova.
Prešućeni izvještaji
Kako piše Guardian, iako se u posljednje vrijeme objavljuju brojni izvještaji o korupciji lokalnih dužnosnika, kineski su cenzori blokirali stranice New York Timesa i Bloomberga nakon što su tamo objavljene priče o bogatstvu obitelji Xija Jinpinga i premijera na odlasku Wena Jiabaoa. Djelatnici odjela za propagandu u provinciji Guangzhou prošlog su tjedna redigirali uvodnik jednog ljevičarskog lista ispunivši ga prokomunističkim sadržajem bez znanja redakcije. Prošlog petka vlasti su zatvorile jedan od glavnih reformatorskih časopisa zbog članka u kojem se pozivalo na promjene. No proteklih je mjeseci bilo dobrih vijesti za aktiviste protiv korupcije.
Zamjenik gradonačelnika povezan s narkokrugovima iz gradića u provinciji Guangdong dobio je otkaz, a u studenom je službenik iz Chongqinga otpušten 72 sata nakon što je istraživački novinar objavio pet godina staru snimku njegova seksa s mladom ljubavnicom. Ipak, mnogi promatrači navode kako Kina pokazuje pomake kad je riječ o borbi protiv korupcije. No trenutni se napori fokusiraju na kažnjavanje, a ne na prevenciju što je, tvrde stručnjaci, puno važnije. Novi šef antikorupcijskog tima Wang pozvao je osam stručnjaka da predlože rješenja. Većina ih je kao najbolje ‘oružje’ navela objavu registra s imovinom partijskih dužnosnika. No najveći problem u tome svemu bit će natjerati te ljude da prijave što sve posjeduju. Oko milijun njih već je u internom registru. Međutim, kritičari navode kako od njega nema koristi jer te registre treba nadzirati javnost, a ne osobe koje su u njemu.
Spore izmjene zakona
Kritičari kineske vlade, pak, inzistiraju da borba protiv korupcije neće donijeti toliko željene promjene jer se, za razliku od kontroliranja korisnika interneta, ne žuri s donošenjem zakona koji bi tražio od političara da otkriju svoju imovinu. Novi zakon o registraciji svakog korisnika interneta pod pravim imenom trebao bi zaštititi građane oa prevara i dobivanja junk mailova te neosnovanih optužbi. No mnogi od njih značili su otkrivanje korupcijskih afera. Čini se da kineska vlada ne želi prepustiti ulogu narodnih heroja cyber i drugim aktivistima u borbi protiv problema broj jedan koji se više ne može sakriti ili ignorirati.