Jedne večeri krajem prosinca 2022. godine, skupina starih prijatelja okupila se u Moskvi u stanu jednog visokog državnog dužnosnika, piše Guardian.
Među gostima su bili članovi kulturne i političke elite u Ruskoj Federaciji, a nazdravljajući dolasku nove godine izrazili su nadu u povratak mira i normalnog života.
Kako je noć odmicala, čovjek kojeg nije trebalo posebno predstavljati, ustao je i podigao čašu kako bi nazdravio.
‘Pretpostavljam da očekujete da nešto kažem‘, rekao je Dmitri Peskov, dugogodišnji Putinov glasnogovornik, otkrio je jedan od dvojice ljudi koji su, odvojeno, za Guardian govorili o toj večeri pod uvjetom da ostanu anonimni.
‘Stvari će postati puno teže. Sve ovo će trajati jako, jako dugo‘, rekao je Peskov.
Njegova je zdravica narušila raspoloženje među gostima, od kojih se mnogi privatno protive ratu u Ukrajini. ‘Bilo je jako neugodno slušati taj govor. Bilo je to jasno upozorenje da će rat trajati još dugo i da se trebamo pripremiti za dugu bitku‘, rekao je jedan od gostiju.
Rat koji nema kraja
Više od godinu dana od početka invazije, koja je prema početnim ruskim planovima trebala trajati tek nekoliko tjedana, vlada Vladimira Putina priprema rusko društvo na mogućnost višegodišnjeg sukoba.
Govoreći nedavno radnicima u tvornici aviona u Burjatskoj oblasti, Putin je još jednom naglasio kako je rat zapravo egzistencijalna borba za preživljavanje Rusije.
‘Za nas to nije tek geopolitički zadatak, već pitanje opstanka ruske države i stvaranja uvjeta za budući razvoj naše zemlje i naše djece‘, rekao je predsjednik Putin.
Taj je govor bio sličan ranijim govorima, kazao je politički analitičar Maksim Trudoljubov, u kojima se ruski vođa sve više primiče onome što promatrači nazivaju ‘vječnim ratom‘ sa Zapadom.
‘Putin je praktički prestao govoriti o nekim konkretnim ciljevima ovoga rata. Niti je predložio ikakvu viziju kako bi neka buduća pobjeda trebala izgledati. Rat nema niti pravog početka, niti nekog predvidivog kraja‘, rekao je Trudoljubov.
Tijekom Putinovog prošlomjesečnog govora o stanju nacije, ruski vođa je ponovio što sve zamjera Zapadu, naglašavajući da se Moskva bori za opstanak i da će naposljetku pobijediti.
Prikrivena poruka za narod je bila, kaže Trudoljubov, da rat u Ukrajini neće završiti tako skoro i da Rusi moraju naučiti kako živjeti s time.
Zapadni dužnosnici kažu kako su s nevjericom slušali Putinov ratoborni govor iz veljače, uviđajući da Putin planira udvostručiti svoje ratne napore s vrlo malo prostora za povlačenje.
Jedan zapadni diplomat u Moskvi opisao je Putinov govor kao poruku narodu da se mora pripremiti za ‘rat koji nema kraja‘.
Isti je diplomat rekao da Putin nikada ne bi mogao prihvatiti poraz u ratu jer se čini da on uopće ne razumije ‘kako je to izgubiti‘.
Dodao je i kako Putin ne preispituje sukob, unatoč teškim gubicima i podbačajima u prošloj godini. Diplomat je naglasio i da je ruski predsjednik bivši KGB-ov operativac, a oni su uvježbani da uvijek nastave slijediti svoje ciljeve i da ih ne preispituju.
Drugi su kazali i kako je ruski vođa, koji, prema riječima zapadnih obavještajaca, osobno donosi taktičke i operativne odluke u Ukrajini, u svojim javnim govorima posve prestao spominjati situaciju u Ukrajini.
Prema analizi njegovih govora koju je napravio ruski medij Verstka, Putin je posljednji put spomenuo borbe u Ukrajini 15. siječnja kad je rekao da je dinamika njegove vojske ‘pozitivna‘.
To pokazuje da Kremlj s teškom mukom prihvaća da nije sposoban promijeniti tijek događaja na bojnom polju, kaže Vladimir Gelman, koji predaje o ruskoj politici na Sveučilištu Helsinki.
‘Lakše je ne govoriti o ratu ako tvoja vojska ne ostvaruje nikakav napredak‘, kaže Gelman. ‘No povlačenje nije opcija za Putina jer bi to značilo priznavanje poraza.‘
Propaganda je bila uspješna
Rusko vodstvo u početku je mislilo da će sukob trajati tek nekoliko tjedana nakon čega će proglasiti pobjedu, pokazuju planovi kojih su se zapadni obavještajci domogli na početku rata.
Preko zime, zapadni vojni analitičari u ukrajinski dužnosnici upozoravali su da se Rusija, nakon što je mobilizirala još 300.000 vojnika, sprema za novi veliki napad.
No ofenziva Moskve preko 200 km široke bojišnice u Ukrajini, koja je počela u veljači, donijela je vrlo malo dobitaka uz ogromne žrtve. Zapadni dužnosnici procjenjuju da je do sada poginulo ili ranjeno oko 200.000 ruskih vojnika.
‘Rusija jednostavno nema kapaciteta ni sposobnosti za neku veću ofenzivu‘, kazao je američki vojni stručnjak Rob Lee.
Prema njegovom mišljenju, manje od 10 posto ruske vojske u Ukrajini sposobno je za ofenzivne akcije, a većina vojnika su slabo obučeni ročnici.
‘Njihove snage mogu polako doći do nekoliko manjih pobjeda, ali nemaju kapacitet probiti ukrajinske obrambene linije na način koji bi promijenio tijek rata.‘
Kako bi popravio dugoročne izglede svoje vojske, ruski ministar obrane Sergej Šojgu predložio je povećanje broja vojnika s 1,15 milijuna na 1,5 milijuna.
‘Vidimo da se Rusija priprema za dugi rat. Putin računa na to da će resursi njegove zemlje nadmašiti ukrajinske onda kad se Zapad umori od pomaganja Kijevu‘, rekao je Lee.
Unatoč podbačajima na bojnom polju u Ukrajini, Kremlj je uspješno prevladao svaku potencijalnu reakciju protiv rata kod kuće, slamajući ostatke ruskog civilnog društva i mijenjajući lice zemlje u tom procesu.
‘Mnogi u zemlji sada u potpunosti prihvaćaju da ovaj rat neće nestati i vjeruju da moraju naučiti živjeti u novoj realnosti‘, rekao je Andrej Kolesnikov, viši suradnik u Zakladi Carnegie koji proučava stavove javnosti prema ratu od njegovog početka.
Kolesnikov je rekao da se sposobnost i volja stanovništva da se prilagode novoj stvarnosti pokazala mnogo jačom nego što su mnogi analitičari očekivali.
Kada je Putin u rujnu naredio novačenje 300.000 rezervista, sociolozi su primijetili rekordan porast straha i tjeskobe, jer su muškarci, kao i njihove supruge, majke i kćeri, bili vrlo zabrinuti zbog slanja novih trupa na ratište.
Ipak, u roku od nekoliko mjeseci strah se smanjio, kaže Kolesnikov.
‘Propagandna kampanja bila je uspješna unatoč početnom oklijevanju ljudi‘, rekao je izvor blizak Kremlju, misleći na rane antiratne prosvjede, koji su rezultirali s više od 15.000 uhićenih diljem zemlje u prvim tjednima nakon invazije.
‘Vlada je uspjela okupiti ljude oko zastave. Način na koji je sukob postavljen, potaknuo je ljude da ga prihvate‘, dodao je izvor.
Vlada je sa svom moći koja joj je na raspolaganju krenula u širenje i provođenje poruke da je rat neophodan za sâm identitet i opstanak Rusije.
Nacionalna televizija prešla je s emitiranja lake zabave na emitiranje agresivnih političkih talk-showova.
U međuvremenu, škole su dobile upute da u nastavu dodaju osnovnu vojnu obuku i ‘domoljubne‘ lekcije kojima je cilj opravdati rat u Ukrajini. Državna retorika, uključujući Putinove pozive da se treba riješiti ‘ološa i izdajnika‘, dovela je do vala okretanja običnih Rusa protiv svojih kolega, pa čak i prijatelja.
‘Zemlja je poludjela‘, rekao je Aleksej, bivši učitelj povijesti u elitnom internatu pokraj Moskve koji je nedavno dao otkaz nakon neslaganja s upravom oko novog ‘domoljubnog‘ kurikuluma. ‘Morao sam prestati razgovarati s kolegama i prijateljima. Živimo u različitim realnostima‘, rekao je.
Globalna bitka sa Zapadom
No dok su stotine tisuća Rusa ušutkane ili su pobjegle iz zemlje, glasna skupina pristaša rata prihvatila je novi smjer zemlje.
I oni su primijetili sve veće troškove sukoba, ali pozivaju na veću podršku javnosti, a rat sve više prikazuju kao globalnu bitku s Europom i SAD-om.
S događaja u Moskvi koji je sredinom ožujka organizirao ‘Međunarodni pokret rusofila‘, skupina koju podupire rusko ministarstvo vanjskih poslova i koja je prepuna rubnih europskih aktivista i teoretičara zavjere, upućene su zastrašujuće poruke.
‘Ne vidimo samo neonacizam, vidimo izravni nacizam koji zahvaća sve više europskih zemalja‘, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.
Konstantin Malofejev, konzervativni oligarh kojem su SAD 2014. uvele sankcije zbog ‘prijetnje Ukrajini i pružanja financijske potpore separatističkoj regiji Donjeck‘, rekao je: ‘Nismo vidjeli takvu mržnju otkako su ruski vojnici okončali rat pobjedom u Berlinu. Zaustavili smo taj rat i sada se mi, pobjednici, ponovno suočavamo s činjenicom da je pakao ustao protiv nas.‘
Ipak, bilo je malo izravnih aluzija na situaciju na frontu u Ukrajini, a na marginama konferencije neki su govorili o teškom napretku Rusije i cijeni rata.
‘Još uvijek ne razumiju svi u ovoj zemlji koliko ćemo morati platiti da bismo dobili ovaj rat‘, rekao je Aleksandar Dugin, radikalni ruski filozof i istaknuti pobornik rata. ‘Ljudi u našoj zemlji svoju ljubav prema Rusiji moraju platiti životima. Stvar je ozbiljna i nismo bili spremni za ovo.‘
Duginova kći, Darija Dugina, ubijena je prošle godine u eksploziji auto-bombe, pri čemu je prava meta najvjerojatnije bio njen otac. Putin je nekoliko puta govorio o napadu na Duginu i njezino je ime pisalo na papirima koje je Putin držao tijekom nedavnog sastanka Vijeća sigurnosti, vidi se na snimci koju je prenio Kremlj.
‘Mislim da ljudi u ovoj zemlji ni nakon godinu dana ne razumiju u potpunosti što se događa‘, dodao je Dugin. ‘Naravno da postoji puna potpora predsjednika, ali ona nije u potpunosti ušla u srca i duše svih naših ljudi. Neki ljudi su se probudili, neki nisu. Unatoč tome što rat traje već godinu dana, to ide jako sporo.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....