John Ratcliffe, direktor CIA-e, ovog je tjedna odletio u Moskvu kako bi upozorio Vladimira Putina da ne napada bilo koju članicu NATO saveza, budući da novija obavještajna izvješća sugeriraju da se takav scenarij sve više sviđa ruskom predsjedniku.
Samo ovog ljeta, piše The Telegraph, Kremlj je bio osumnjičen da stoji iza eksplozija u tvornicama oružja u Italiji i Bugarskoj te pokušaja napada dronom na ukrajinski teretni avion u zračnoj luci Leipzig, koji je propao samo zbog kvara detonatora. Planiran je i atentat na njemačkog direktora tvrtke koja posluje u oružanoj industriji.
Može se, stoga, zaključiti da je Moskva eskalirala svoje hibridne napade na Zapad. Iznenadni Ratcliffeov posjet sugerira da su obavještajne službe ozbiljno zabrinute o još jačem testiranju obrane NATO-a. U srpnju je SAD upozorio Poljsku na potencijalnu invaziju, navodeći da bi se mogla dogoditi već u roku od par mjeseci.
Izvor upoznat s Ratcliffeovim putovanjem kazao je da je svrha prvenstveno bila upozoriti Moskvu na “bilo kakvu eskalaciju protiv baltičkih država”. Latvija, Litva i Estonija potencijalno su atraktivne mete, kao bivše članice Sovjetskog Saveza koje su postale simbol širenja zapadne demokracije nakon Hladnog rata.
Geografski gledano, one također predstavljaju najizloženiji bok NATO saveza jer graniče s Rusijom.
- Moramo ostati mirni, ali i oprezni - rekao je jedan baltički sigurnosni izvor koji je upoznat s obranom i strateškim planiranjem za The Telegraph.
Rasprava o potencijalnom ruskom napadu često se usredotočuje na Narvu, estonski pogranični grad (veličine Pule) u kojem se govori ruski. Često je na meti moskovske propagande - tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, Telegram kanali počeli su spominjati “Narvsku Narodnu Republiku”, neovisnu državicu za rusku manjinu u Estoniji.
Jezični nazivi podudaraju se s onima koji su se u prošlosti koristili za uspostavljanje ruskih posredničkih snaga u istočnoj Ukrajini. Moskva bi, hipotetski, mogla izvesti napad u kojem bi estonske sigurnosne snage bile optužene za ubojstvo ili ranjavanje građana ruskog podrijetla. Potom bi Kremlj mogao iskoristiti svoju taktiku iz invazije na Krim 2014. godine, kada su se “mali zeleni ljudi” naoružali.
Tvrdilo se da su to bili stanovnici Krima koji su poduzeli korake za obranu stanovništva ruskog podrijetla, ali kasnije se ispostavilo da se radilo o ruskim vojnicima. Nadimak “mali zeleni” dobili su zbog svojih zelenih uniformi na kojima nije bilo oznaka, kako bi se stvorila distanca od Moskve.
Justin Bronk, viši istraživački suradnik u think tanku Royal United Services Institute, smatra da napad na Baltik ne bi nužno trebao biti velika vojna operacija poput one za zauzimanje Krima. Objašnjava da bi Moskva potencijalno mogla zauzeti “prilično malu količinu teritorija na granici”, tek toliko da testira zajedništvo NATO-a i spremnost za aktivaciju članka 5., koji zahtijeva od svih članica da priskoče u pomoć napadnutoj državi.
Uznemirujuće insajderske informacije iz Kremlja: ‘Zašto? Jer je poraz za njega najgori ishod‘
Umjesto ciljanja cijelog grada Narve, kaže stručnjak, napad bi se mogao usredotočiti na most, pistu ili električnu trafostanicu. Mali broj ruskih snaga mogao bi biti podržan protuzračnom obranom i opremom za elektroničko ratovanje postavljenom preko granice.
- Ako NATO ne bi aktivirao članak 5., to bi bio ogroman i potencijalno fatalan udarac kredibilitetu saveza - dodaje Bronk za The Telegraph.
Obrana bi uvelike ovisila i o volji SAD-a za oružani odgovor, jer samo Washington posjeduje precizne udarne sposobnosti potrebne za eliminaciju ruskih sustava protuzračne obrane. Bez njih, Moskva bi lako mogla oboriti NATO-ove zrakoplove.
- Nekoliko europskih zemalja naporno radi na razvoju ili stjecanju većih sposobnosti u tom području, ali zasad je to i dalje pretežno američka specijalnost - objašnjava Bronk.
Tallinn bi se u tom hipotetskom scenariju mogao odlučiti odmah odgovoriti na napad, bez čekanja odobrenja NATO-a. Estonska vlada uložila je ogromna sredstva u topništvo, uključujući američki sustav Himars i dronove.
- Mislim da bi njihova reakcija bila brza i oštra i to na temelju nacionalne sigurnosti. Ne bi čekali da im NATO da “palac gore” - kazao je bivši visoki časnik britanske vojske s iskustvom u Estoniji za The Telegraph.
Prema još jednom scenariju, Moskva bi se mogla odlučiti za lansiranje dronova preko granice.
- Mogli bi lako pogoditi neke prilično značajne ciljeve. Dajmo ovome još jednu perspektivu - umjesto ruskih Shaheda koji prelijeću granicu, što ako pošalju dron koji su oduzeli Ukrajini? Mogu dignuti ruke i reći: “Nije naš!” - dodaje bivši visoki časnik britanske vojske.
NATO razmatra najcrnji mogući scenarij, lokacija novih ruskih vojnih vježbi uznemirila je sve
Većina analitičara smatra da su ekstremniji oblici ruske invazije, poput izravnog vojnog napada na Baltik, malo vjerojatni. Desetljećima se NATO brinuo zbog potencijalnog napada na Suwalski prolaz, pojas kopna preko Baltika koji povezuje rusku enklavu Kalinjingrad sa saveznicom Bjelorusijom.
- Bio bih pomalo iznenađen da Rusija tamo pokrene napad. To je klasični stari ruski ratni plan za pokušaj zauzimanja cijelog Baltika. Takav bi rat, po definiciji, bio velikih razmjera. Zemlje započinju ratove jer misle da će biti brzi i laki ili jer misle da nešto mogu učiniti bez vojnog odgovora druge strane. Često griješe. Ne vjerujem da bi Rusija napala Suwalski prolaz jer bi to jamčilo potpuni rat s NATO-om, a, iskreno, Rusija gubi taj rat osim ako uspješno ne upotrijebi nuklearno oružje, što je sulud rizik, jer ako pogriješe, i sami će umrijeti - kazao je Bronk za The Telegraph.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....