- Rusija je počela provoditi svoju ofenzivu, ali očito je da im ne ide najbolje. Ono gašenje Starlinka u veljači imalo je ogroman učinak na njihovo ponašanje na fronti - Rusija to pokušava nadoknaditi drugim sredstvima, ali to nije na razini na kojoj su bili sa Starlinkom. S druge strane, Ukrajincima se otvorila prilika za protunapad, a većina je bila koncentrirana na Zaporižje, govori u novoj epizodi podcasta Prva linija vojni analitičar s portala obris.org, Igor Tabak.
- Rusi su se ozbiljno primakli Zaporižju, a to je doista velik grad. Početkom godine Ukrajinci su nastojali Ruse baciti unatrag i čini se da im je to u dobroj mjeri uspjelo. S druge strane, većina elitnih ukrajinskih postrojbi nalazi se na istočnijim dijelovima bojišta, gdje su pokušavali zaustaviti veliki ruski prodor s istoka, što je išlo dosta teško. Na tom dijelu fronte još su ranije u tišini pali Pokrovsk i Mirnograd, Rodinske su na prvoj liniji, a trenutačno se čini da je ovo i dalje najaktivniji dio bojišta. Što se tiče Konstantjinivke, i taj je grad na fronti, a Rusi ga trenutačno pokušavaju odsjeći od ostatka ukrajinske obrane.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlisti Prva linija.
Video snimku podcasta pogledajte ispod
Vojnog analitičara pitali smo i kakav je zapravo učinak imao veliki ruski napad tijekom vikenda na ukrajinske gradove, naročito Kijev. U tom je udaru, možda i najgorem ove godine, korišteno stotine dronova, deseci projektila te čak i balistički projektil srednjeg dometa Orešnik.
- Ovo je bilo treće korištenje Orešnika u ratu (nakon Dnjipra i ciljeva oko Lavova), a to doista jest moćno oružje. No, ako taj projektil nema nuklearnu bojnu glavu, on više služi za demonstraciju - jako su impresivni, ali naprave relativno malu štetu. Za Kijev su neugodniji bili Kindžali, Cirkoni i veliki broj Iskandera, a uz to je išlo i pedesetak krstarećih raketa i oko 600 dronova. Od ovih specijalnijih raketa, sve su prošle. Što se štete tiče, civilni sektor je pretrpio jak udar, ali za vojnu štetu nije posve jasno kolika je, govori Tabak, koji ističe da su balistički projektili najveći problem za Ukrajinu budući da ih se vrlo teško presreće.
I dok Rusi nastavljaju s praksom udara na gradove, Ukrajinci konstantno gađaju ruska energetska postrojenja, ali sve više udaraju i na njihovu vojnu logistiku.
- U tim se napadima koristi zapadno oružje poput krstarećih projektila Storm Shadowa i Scalpa, koji se čuvaju za posebne mete, a posljednjih mjeseci pojačano se vide nova ukrajinska sredstva poput dronova dugog dometa ili projektila kao što je Flamingo. Ciljevi napada variraju od transportne infrastrukture, rafinerija do izvoznih terminala na Baltiku i Crnom moru. Namjera je tu očita, a to je da se obuzda rast ruskih prihoda od prodaje nafte, kaže Tabak i nastavlja.
Novost na bojištu
- Velika novost je jačanje čitave kategorije ukrajinskih dronova srednjeg dometa, onih koji djeluju između bojišta i dugog dometa. Ta srednja zona, koja se proteže od 100 do 300 kilometara iza fronte, dosad je Rusima bila sigurna. To sad nije slučaj i to se posebno vidi na jugu bojišta, u Zaporiškoj i Donjeckoj oblasti. Tamo je transport sredstava prema Krimu u velikom zastoju zbog obilja dronova. Ovim je Ukrajina zagušila rusku inicijativu te njezine snage dolaze u priliku provesti i neke protunapade, kaže Tabak.
Na kraju smo se kratko osvrnuli i na stanje s ljudstvom obiju strana, a koje ni po Kijev ni po Moskvu nije bajno.
- Rat u Ukrajini izgleda dosta drugačije danas nego što je to bio slučaj na početku rata. Bojište je naprosto prezasićeno bespilotnim letjelicama pa se tako Rusima vrlo često događa da u svojim napadima ni ne vide Ukrajince. Najčešće ni ne dođu do položaja na kojima bi bilo malobrojno ukrajinsko pješaštvo. Oni na toj ničijoj zemlji, a zapravo zoni smrti, vide samo dronove, kaže Tabak.
‘Jeste li primijetili kako je Putin oslovio Zelenskog?‘
O kojim tu brojevima govorimo pokazuje i podatak da Ukrajina samo 2026. želi proizvesti sedam milijuna dronova. I to više ne samo zračnih, nego i kopnenih, a koji olakšavaju logistiku i evakuaciju.
- Vojsci trebaju ogromne količine operatera za te dronove, a tu onda ostaje i pješaštvo. Napose ono jurišno koje napada pod štitom tih dronova - tu se traže mobilnost i napredna pješačka obuka. Sličan problem imaju i Rusi, koji sada gube jednako ili više ljudi nego ih dobace na bojište svakog mjeseca - ukupno njihov broj ne opada, nego stagnira na oko 680 ili 700 tisuća ljudi. Uz to se onda na ruskoj strani vidi i pad kvalitete, pad motivacije, ali i zastoj planiranih operacija, zaključuje Tabak.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....