REVIZIJA POSLA

Švicarci su trebali kupiti 36 najmodernijih američkih aviona. Sad je došlo do preokreta

Švicarska odustaje od punog plana nabave F-35A

Borbeni avion F-35 u letu/Ilustracija

 Apfootage/alamy/profimedia/Apfootage/alamy/profimedia
Švicarska odustaje od punog plana nabave F-35A

Švicarska je odlučila smanjiti planiranu narudžbu borbenih zrakoplova Lockheed Martin F-35A, navodeći kao razlog rastuće troškove i proračunska ograničenja povezana s povećanjem cijene od strane SAD-a.

U petak je Savezno vijeće Švicarske, odnosno savezna vlada zemlje, objavilo da neće nabaviti 36 primjeraka višenamjenskog zrakoplova pete generacije F-35A, kao što je prvotno planirano u okviru proračuna od 6 milijardi švicarskih franaka - CHF (6,8 milijardi dolara), koji su birači odobrili na referendumu 2020. godine.

"Zbog predvidivih dodatnih troškova financijski nije moguće ostati pri prvotno planiranoj brojci od 36 F-35A", stoji u izjavi vrhovnog izvršnog tijela. "Odluka Saveznog vijeća želi izbjeći dodatna kreditna sredstva i djelovati u skladu s voljom naroda."

Vlada još nije precizirala koliko će zrakoplova po novome biti naručeno, kako javlja AeroTime.

Službeni Bern je zrakoplove F-35A odabrao u srpnju 2021. u okviru programa Air2030 kako bi zamijenio zastarjele F/A-18C/D Hornet i F-5 Tiger u švicarskim zračnim snagama. U to vrijeme švicarske vlasti tvrdile su da će zrakoplovi biti kupljeni po fiksnoj cijeni.

Švicarci su 2022. dogovorili kupnju 36 najmodernijih američkih borbenih aviona. Čini se da su sad dobrano požalili

No, američka vlada naknadno je osporila to tumačenje, upozoravajući da inflacija, rast cijena sirovina i drugi čimbenici mogu povećati konačni račun iznad prvotnih procjena.

Spor oko fiksne cijene

Neslaganja oko troškova često su izazivala napetosti između Berna i Washingtona. Švicarski dužnosnici su više puta naglašavali da je gornja granica od 6,8 milijardi dolara obvezujuća, dok je američka strana tvrdila da su fiksirani samo određeni elementi ugovora, a ne ukupni trošak programa.

Kao rezultat toga, Švicarska je bila prisiljena preispitati opseg nabave, umjesto da poveća troškove. Prema Saveznom vijeću, opcija smanjenja broja zrakoplova poželjnija je od ponovnog otvaranja politički osjetljivog pitanja dodatnog financiranja, što bi vjerojatno izazvalo nove unutarnje otpore.

Otkriveno kako su Švicarci kupili Trumpa, posegnuli su za dobro iskušanom metodom: ‘Nismo sklopili ugovor s vragom!‘

Odluka dolazi nakon više mjeseci unutarnjih procjena i razgovora s američkom vladom, nakon što su švicarske vlasti ranije tijekom godine upozoravale da zadržavanje pune dogovorene narudžbe od 36 zrakoplova postaje sve nerealnije.

Trgovinske napetosti i politički pritisak

Pitanje troškova nabave F-35 odvijalo se u kontekstu šireg švicarsko-američkog trgovinskog spora. Ranije tijekom godine Washington je uveo carine na švicarski izvoz u sklopu šireg trgovinskog manevra povećanja carina državama diljem svijeta, što je izazvalo kritike u švicarskim političkim krugovima zbog dojma da se kupuju velike količine američke obrambene opreme.

Iako su se obje strane nedavno dogovorile oko ublažavanja američkih mjera, taj je razvoj događaja dodatno stavio ugovor za F-35 pod povećalo u Švicarskoj i intenzivirao apele iz cijelog političkog spektra da se preispita ovisnost Švicarske o američkim dobavljačima obrambene opreme.

Protivnici programa F-35 tvrde da rastući troškovi narušavaju vjerodostojnost prvotne odluke o nabavi. S druge strane, zagovornici upozoravaju da bi otkazivanje ili odgoda programa ostavilo Švicarsku bez vjerodostojne sposobnosti zračnog nadzora nakon što trenutačna flota borbenih zrakoplova završi svoj operativni vijek.

Isporuke planirane od 2027.

Unatoč smanjenju narudžbe, raspored uvođenja F-35A u Švicarskoj ostaje nepromijenjen. Isporuke se i dalje očekuju počevši od 2027. godine, pri čemu će zrakoplovi biti inicijalno proizvedeni u SAD-u, a potom će se finalno sastavljati na montažnoj liniji u Cameriju u Italiji.

Švicarski obrambeni dužnosnici ranije su naglašavali da F-35 ostaje ključan za dugoročnu strategiju zračne obrane zemlje, čak i ako konačna veličina flote bude manja od prvotno zamišljene. Vlada je također ostavila mogućnost da se buduće potrebe za borbenim zrakoplovima preispitaju zasebno, ovisno o razvoju sigurnosnog okruženja, prenosi AeroTime.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2025 19:26