‘Sveobuhvatno primirje‘ trebalo bi zaustaviti jedini aktualni rat u Europi. No, i dalje se puca

Ponedjeljak je u Ukrajini trebao proteći mirno. Bio je to prvi službeni dan sveobuhvatnog primirja koje su proteklog tjedna sklopile ukrajinske vlasti s proruskim separatistima kako bi okončale šestogodišnji sukob. No, prema nekim navodima separatistička regija je i dalje područje tenzija i pitanje je hoće li i novi sporazum dovesti do rješenja.

Ukrajinska vojska priopćila je da je i u ponedjeljak došlo do dva kršenja primirja jer su separatisti preko noći otvorili vatru upotrijebivši granate i malokalibarsko oružje. U popodnevnim satima je došlo do incidenta u kojem su upotrijebljeni bacači granata i mitraljeza.

U oba incidenta nije bilo žrtava, ali to je bila dovoljna poruka da regija u istočnoj Ukrajini na meti separatista nikada ne miruje.

Zapovjednik združenih snaga, potpukovnik Volodimir Kravčenko je napisao u izjavi ukrajinskog ministarstva obrane na Facebooku da je Ukrajina spremna odgovoriti ''neposredno i odlučno'' u slučaju da neprijatelj prekrši primirje.

Sveobuhvatno primirje započelo je u ponedjeljak u ponoć prema dogovoru s regijama Donjeck i Luhansk. Nagodbu su prošloga tjedna, u srijedu 22.srpnja, ispregovarale Ukrajina, Rusija i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).

Ona je trebalo označiti pokušaj prekida vatre u regiji koja je poprište borbe između Rusije i Ukrajine od 2014. godine započete nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Sukob je to u kojem je u proteklih šest godina poginulo više od 14.000 ljudi, a eskalirao je nakon što su se proruske snage na istoku Ukrajine, poznatom kao Donbas, pobunile protiv Kijeva.

Ukrajinski službenik drži plakat na kojem piše ''Rusija je okupator'' tijekom prosvjeda ispred predsjedničkog ureda u Kijevu

Sergei Supinsky

Moskva i Kijev ranije su tijekom mjeseca prihvatili prekid vatre, što je preduvjet za daljnje pregovore predviđene mirovnim sporazumom iz Minska iz 2015. godine. Tim sporazumom je predviđeno da Ukrajina može povratiti kontrolu nad svojom granicom s Rusijom u regijama koje drže separatisti nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. Sporazum je pomogao smanjiti neprijateljstvo obiju strana, ali nije zaustavilo pucnjeve pobunjenika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, inače pro-NATO i proeuropejac, je u nedjelju uoči početka primirja razgovarao na telefon s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin je pozdravio napore za rješavanje sukoba, a predsjednici su pozdravili dogovor o sveobuhvatnom primirju u Donbasu, navelo se u priopćenju predsjednika Ukrajine.

Zelenski je naglasio potrebu za "daljnjim praktičnim koracima" s ciljem oslobađanja Ukrajinaca koji su zatvoreni u "Donbasu i Krimu, kao i u Ruskoj Federaciji", navodi se u izjavi njegovog ureda.

Ured Zelenskog poručio je da je prekid vatre veliki korak naprijed te da će uspješna provedba primirja dovesti dvije strane do ispunjavanja drugih uvjeta mirovnog plana utvrđenih u razgovorima koje su 2015. godine posredovale Njemačka i Francuska. Potpukovnik Kravčenko napisao je na Facebook stranici da ukrajinski vojnici ''shvaćaju važnost političkog sporazuma koji je postignut''. Ali ukrajinskim vojnicima neće biti zabranjeno otvaranje vatre da bi se zaštitili jer su separatisti već u nekoliko dana prekršili primirje. No, situacija je trenutno pod nadzorom, naglasio je. Ruska novinska agencija Interfax prenijela je da su separatisti na ukrajinskom teritoriju nazvali izjavu ukrajinskog časnika provokacijom.

Sve u svemu točke tenzija se i dalje nadziru. Među njima su kontrola Rusije nad ukrajinskim poluotokom Krimom kojeg je Rusija aneksirala 2014. godine. Zatim, tu je protivljenje Kijeva da se regionalni izbori u listopadu održe u cijeloj zemlji. Zelenski izbore ne želi provesti u regijama Donjeck i Luhansk.

Pregovori Zelenskog i Putina tijekom susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Parizu, 9.prosinac, 2019.

Ludovic Marin

Neki analitičari smatraju da je primirje pozitivan znak. ''Ali neće biti trajan'' kaže Dimitrij Trenin, direktor istraživačkog centra Carnegie u Moskvi. Obje strane politički su profitirale od borbi, a zbog koronavirusa se dva predsjednika nisu mogla sastati osobno kako bi pregovarali.

Europske i američke vlasti rekle su da Kremlj podržava separatiste u nekoliko navrata. No, Rusija je u više navrata negirala svoju izravnu umiješanost u sukob. Europski dužnosnici pohvalili su novi sporazum o prekidu vatre. No, znaju da valjda i dalje ostati na oprezu. Neprijateljstvo Kijeva i Moskve nadilazi teritorijalne zahtjeve. Putin je sam izjavio da nikada neće vratiti Krim. Taj komadić ukrajinske zemlje na Crnom moru ima preveliki geostrateški značaj za Rusiju.

U prosincu 2019. godine su mirovni pregovori donijeli nade za okončanje sukoba i podržali sporazum iz Minska.Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel održali su sastanak Putina i Zelenskog u Parizu. Ali, provedba sporazuma je zastala nakon što su se granatiranja u regiji nastavila, za koje je svaka strana krivila onu drugu za neprijateljstvo.

Ukrajina s jedne strane želi mir, ali i želi vratiti kontrolu nad istočnim teritorijima. Rusija je s druge strane zainteresirana za širenje svog utjecaja na teritoriju, ali također nastoji normalizirati svoje veze s Europom. Obje strane teško pristaju na ustupke. U međuvremenu, Francuska i Njemačka također žele poboljšati svoj odnos s Rusijom, ali preduvjet za to je mir u Ukrajini. Zato, Rusija područje koristi kao svoju stratešku točku. Donbas je simbolični prikaz ruskog nadmetanja nad Zapadom. Ako Rusija nadvlada Ukrajinu, Zapad je nemoćan.