Tijesna utrka na ključnim izborima: pobjednik će se znati tek u srijedu

Dan nakon parlamentarnih izbora švedski mediji imali su pune ruke pokušavajući predvidjeti tko će iduće četiri godine, u izuzetno nestabilnim vremenima geopolitičkih previranja i unutarnjih izazova, biti na čelu Švedske.

Naime, ni dan nakon izbora nije još bilo definitivnog odgovora na pitanje tko je dobio najveći broj mandata: lijevi blok u kojem je najveća Socijaldemokratska stranka ili desni blok na čelu s Umjerenima (Moderaterna). Podaci kojima su u ponedjeljak ujutro baratali tamošnji mediji govorili su o 146 zastupničkih mjesta (49,5 posto) za socijaldemokrate i lijevi blok, predvođene bivšom premijerkom Magdalenom Andersson, te 143 zastupnika (49,1 posto) desnog bloka - aktualnih vladajućih i premijera Ulfa Kristerssona. Međutim, matematički je bilo moguće i da se rezultati preokrenu, kao na prethodnim izborima, te da koalicijsku vladu sastavlja Kristersson, navode švedski mediji.

Onsdagsrösterna

Presudit će tzv. onsdagsrösterna ili "glasovi od srijede", a riječ je o glasovima iz inozemstva i kasnim dopisnim glasovima. Budući da je prednost ljevice u ovom trenutku minimalna, dovoljno je da u srijedu samo nekoliko tisuća glasova prevagne na desnu stranu pa da lijevi blok padne na 174 ili 173 mandata i izgubi sadašnju većinu.

Izlazne ankete: Blok lijevog centra u tijesnom vodstvu, desnica se nada preokretu

Švedski su mediji u ponedjeljak bili puni izjava matematičara i statističara, no atmosfera je ostala neizvjesna. Ono što izbore u Švedskoj čini još napetijima, naročito nakon golema uspjeha ekstremno desnog AfD-a na regionalnim izborima u Njemačkoj, jest to što će, prevagne li rezultat u korist aktualnog premijera, na vlast u Švedskoj prvi put doći Švedski demokrati.

Zanimljivo je to što im je podrška na ovim izborima pala (s 20,5 posto koliko su dobili 2022. na jučerašnjih 17,5 posto), i to prvi put otkad su 2010. ušli u švedski Riksdag. S druge strane, Umjereni su jučer stajali na 19,9 posto, što je porast nakon 19,1 posto 2022. godine. Ne čini se puno, ali Kristerssonova stranka time je ponovno postala druga po snazi, a 2022. tu je titulu ponio SD (Švedski demokrati Jimmieja Åkessona).

Podrška iz oporbe

Međutim, Kristersson je u kampanji obećao da će ovaj put u vladu primiti i švedsku krajnju desnicu, koja je protekle četiri godine iz oporbe surađivala s desnom koalicijskom vladom koju je vodio premijer. Takva suradnja pomaknula je vladine politike više udesno, pogotovo kad je riječ o imigraciji i nasilju bandi koje predstavlja velik problem u švedskim socijalno ranjivim područjima.

U svojoj analizi prvih izbornih rezultata europski portal Politico podsjeća da je Andersson "do prije dva tjedna" imala udobnu prednost u anketama. Prvi rezultati su ih potvrdili i činilo se da je Kristersson krivo procijenio kad je u kampanji obećao da će u njegovoj novoj vladi mjesta dobiti i Švedski demokrati nakon godina blokiranja zbog povezivanja stranke s nacističkim i rasističkim stavovima. Švedski demokrati i njihov lider u međuvremenu su radili na čišćenju imidža stranke, a prošle je godine Åkesson naručio studiju o svojim političkim počecima.

Nakon što je studija potvrdila da su među osnivačima stranke 1988. godine bili pojedinci povezani s neonacističkim i bjelačkim supremacističkim pokretima, uključujući i bivše pripadnike Waffen-SS-a, stranka je izdala službenu ispriku. Danas vodstvo tvrdi da sustavno i beskompromisno izbacuje svakog člana za kojeg se otkrije sklonost ekstremizmu, a sustavno ističe i da su optužbe na njihov račun politički motivirane te da ih podgrijava "licemjerna ekstremna ljevica" koja nema rješenja za aktualne probleme u Švedskoj.

Kristersson je odbacio sumnje javnosti da bi u vladu mogli ući radikali te je poručio da će se pobrinuti da ministri iz SD-a budu kompetentni i ljudi od povjerenja. Međutim, prvo će morati dobiti veći broj mandata od lijevog bloka. Službeni i potvrđeni rezultati na rasporedu su za vikend. No, čak i ako Andersson uspije i dobije većinu, njezin put prema formiranju vlade je nestabilniji i teže će joj biti postići dogovor zbog neslaganja malih stranki iz njezine koalicije. S druge strane, Kristersson je na čelu prilično uigrane koalicije.

I ljevica i desnica slažu se da treba zaustaviti val migranata. Ne znaju jedino kako bez njih preživjeti

Zdravstvo broj jedan

Kada je riječ o Šveđanima, glavne teme koje su ih zaokupljale bile su na prvome mjestu zdravstvena skrb, zatim pitanje snažnog porasta kriminala u zemlji, imigracija i tzv. ranjive četvrti su na trećem mjestu kod većine ispitanika, na četvrtom mjestu bila je ekonomija, a važno je bilo i pitanje obrazovanja, odnosno pada rezultata u školama, te briga za starije. Zanimljivo je da je pitanje obrane i sigurnosti kao ključno isticalo 30 posto ispitanika.

Jučer je oko 28.600 glasova dijelilo desni i lijevi blok. Izlaznost je bila oko 80 posto. Međutim, iako je ta brojka za europske standarde jako visoka, zapravo je riječ o nastavku trenda pada zainteresiranosti za izlazak na birališta. Primjerice, 2022. izlaznost je bila 84 posto, a 2018. postavljen je rekord od 87 posto.