Šveđani ove nedjelje izlaze na birališta kako bi izabrali 349 članova nacionalnog parlamenta (Riksdag), kao i lokalne vlasti, a istraživanja najavljuju tijesan rezultat, kao i prije četiri godine. Početkom ljeta činilo se da će sadašnja vlada desnog centra neminovno izgubiti od oporbe, ali izgleda da to još nije konačni scenarij.
Prema posljednjim anketama u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora, oporbeni stranački blok tijesno vodi nad vladajućim koalicijskim savezom. Podaci anketa Ipsosa, Demoskopa i Indikatora, objavljeni u posljednjim danima prije parlamentarnih izbora 13. rujna, pokazuju kako biračka podrška Socijaldemokratima Magdalene Andersson i potencijalnim koalicijskim saveznicima između 49,3 i 50,8 posto, što bi moglo osigurati između 175 i 180 mjesta u Riksdagu, dok se podrška vladajućim strannkama, uključujući desničarske populističke "Švedske demokrate", kreće od 47,6 do 49%.
Još nedavno razlika je bila puno veća i izgledalo je kao da je Magdalena Andersson glavna pretendentica za premijersku poziciju nakon četiri godine u oporbi, a liberali iz vladine koalicije možda neće prijeći prag. Ankete s početka kolovoza pokazivale su da oporba vodi s razlikom od čak deset postotnih bodova, ali to se istopilo.
Švedska oporba uvjerljivo vodi uoči rujanskih izbora
Posljednje četiri godine Švedskom vlada desničarska manjinska vlada koju su formirale stranke takozvane "Tidö koalicije" (po nazivu dvorca u kojem je potpisan sporazum), uz podršku desničarskih populističkih Švedskih demokrata, koji nemaju ministarske portfelje, ali glasaju za vladine prijedloge u parlamentu. Sadašnji premijer, Ulf Kristersson, predstavnik je Umjerene stranke koja drži većinu vladinih portfelja (ukupno 17, uključujući čelnike ministarstava vanjskih poslova i obrane), dok liberali imaju 11, a kršćanski demokrati 6.
Neizvjesnosti kako će izgledati slijedeća vlada doprinosi i činjenica da ima puno problema u odnosima između potencijalnih koalicijskih partnera, kako na desnici, tako i na ljevici. Na primjer, čelnici socijaldemokrata Magdaleni Andersson potrebna je suradnja sa Strankom centra i/ili Lijevom strankom kako bi formirala "crveno-zelenu" koaliciju lijevog centra.
Međutim, iz Stranke centra izjavili su da neće podržati vladu u kojoj je Lijeva stranka, a ovi su uzvratili da neće glasati za vladu, ne budu li njezin dio. Vjeruje se da je Magdalena Andersson zainteresiranija za "centriste", kako ih ne bi gurnula u suradnju s desničarskim strankama, i po cijenu manjinske vlade sa "Zelenima" i "centristima", iako će to značiti probleme s provedbom nekih izbornih obećanja.
S druge strane, ako opet pobijede, stranke u aktualnoj vladi spremne su pozvati Švedske demokrate, koji su do sada samo svojim glasovima pružili podršku vladi, što bi bio presedan za stranku koju je u prošlosti većina smatrala neprihvatljivom, zbog ksenofobnih stajališta. Ali njihov vođa, Jimmi Åkesson, više je puta rekao da ako njegova stranka ne bude primljena u "Tidöovu" vladu, više neće biti stranka podrške, već u oporbi.
Istina, Švedski demokrati uložili su napore da se riješe toksične prošlosti i proglasili su politiku nulte tolerancije prema rasizmu, isključili članove koji su bili umiješani u skandale iz svojih redova i javno se ispričali za grijehe iz prošlosti. No, stranka se i dalje protivi većoj europskoj integraciji, snažno je protiv pridruživanja eurozoni, a zalaže se za smanjenje financijskih doprinosa proračunu EU, odbijanje sudjelovanja Švedske u financijskoj potpori drugim državama članicama i preispitivanje članstva u Schengenu.
Čelnik švedske Umjerene stranke Ulf Kristersson dobio mandat za formiranje vlade
Dobar je podatak da među švedskim političkim snagama postoji jednoglasje u vezi s potrebom podržavanja Ukrajine u ratu s Rusijom, koliko god bude potrebno. Istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) pokazalo je da je Švedska na prvom mjestu među europskim zemljama gdje se Ukrajina doživljava kao saveznik koji dijeli iste ciljeve i vrijednosti, što je bila najpozitivnija ocjena među svim državama.
Ovu ocjenu dalo je 52% Šveđana, dok su na drugom mjestu po Britanci s 46 posto. Također, većina Šveđana iskreno podržava Ukrajinu i vjeruje da sigurnost njihove zemlje ovisi o ishodu rata s Rusijom. Ta je percepcija prisilila čak i one političke snage čiji je stav o ratu velikih razmjera bio manje jasan da promijene mišljenje.
Na primjer, zimska anketa za Ekot pokazala je da 55% podržava povećanje vojne pomoći Ukrajini, dok je tek 15% protiv. Istovremeno, odobravanje vojne pomoći Ukrajini nije se značajno razlikovalo ovisno o političkim simpatijama ispitanika.
"Ako ne podržimo Ukrajinu zajedno s našim partnerima u borbi protiv ruske agresije, mogli bismo biti sljedeći", iznio je stav svoje nacije premijer Ulf Kristersson.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....