‘RAZMJENA‘ ZA NATO?

Šveđani zbog Erdogana udarili na manjinu od gotovo 100.000 ljudi: ‘Nikad nam nije bilo ovako teško‘

Istaknuti švedski Kurdi tvrde da je država povukla niz dozvola za boravak, a nekim kurdskim organizacijama zatvoreni su bankovni računi

Demonstracije Demokratskog kurdskog centra u Stockholmu protiv turskog predsjednika Erdoğana i švedskog pristupanja NATO-u

 Christine Olsson/Afp

Nisu svi odahnuli nakon što je turski predsjednik dao zeleno svjetlo švedskom ulasku u NATO. Jedna je skupina građana u Švedskoj sa zabrinutošću primila te vijesti, piše dopisnica Guardiana iz Stockholma.

Štoviše, kurdska zajednica u toj skandinavskoj zemlji, koja prema procjenama broji između 50 i 100 tisuća ljudi, tvrdi da im nikad nije bilo tako teško kao sada. "Prolazio sam kroz teške situacije, ali nikada kao sada", poručuje Kurdo Baksi, 58-godišnji komentator koji se u Švedsku doselio kao dijete.

Prema njegovu i mišljenju još nekoliko istaknutih Kurda u Švedskoj, država je pojačala pritisak na kurdsku zajednicu zbog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Naime, Erdoğan tvrdi da u Švedskoj živi značajan broj pripadnika Kurdistanske radničke partije (PKK), koje Turska progoni zbog terorizma i pokušaja odcjepljenja, te da su aktivni u svojem djelovanju protiv Turske.

Švedska, baš kao i SAD i Ujedinjena Kraljevina, označila je PKK kao terorističku organizaciju. Međutim, turske vlasti, a o tome je otvoreno govorio turski predsjednik kritizirajući švedske vlasti, smatraju da Švedska nije dovoljno čvrsta u djelovanju protiv te skupine.

image

Pripadnica kurdskih snaga na sjeveroistoku Sirije. Kurdi su manjina u Turskoj, Iraku, Iranu i Siriji

Delil Souleiman/Afp/Profimedia/Delil Souleiman/afp/profimedia

Paul T. Levin za Guardian je potvrdio da je posljednjih godina u Švedskoj zabilježena značajna politička mobilizacija među Kurdima. Organizacije koje su bliske PKK postale su istaknutije unutar švedskog društva i tamošnje kurdske zajednice. "PKK je možda teroristička organizacija u Švedskoj još od osamdesetih godina, ali švedske su vlasti prema simpatizerima mnogo blaže od svojih kolega u drugim europskih zemljama", rekao je Levin, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu u Stockholmu.

Danas mnogi tvrde da su švedske vlasti, popuštajući Erdoğanovu pritisku u zamjenu za podršku švedskom ulasku u NATO, pojačale nadzor nad švedskim Kurdima.

Tražitelji azila prolaze kroz strože provjere sigurnosnih službi, a zatvaraju se i bankovni računi kurdskih humanitarnih organizacija. Postoje informacije da su nevini ljudi izgubili dozvole za boravak, piše Guardian.

Osim toga, prošli je tjedan, nakon što je Turska dala svoj pristanak Švedskoj, objavljeno da će javna televizija 1. travnja zatvoriti kurdsku redakciju. Zatvara se i ruska i tigrajska redakcija. Iz javnog medijskog servisa tvrde da je riječ o potezu s ciljem rezanja troškova, ali trenutak u kojem se sve događa izuzetno je nezgodan.

image

Turska policija u sukobu s kurdskom manjinom

Annette Riedl/Dpa Picture-alliance Via Afp

Kurdo Baksi kaže da mu se javilo 42 ljudi tvrdeći da im je povučena dozvola za boravak nakon što su sigurnosne službe kontaktirale službe za imigraciju. Međutim, on procjenjuje da je takvih slučajeva nekoliko stotina. "Riječ je o osobama koje nisu optužene za zločine, ali su, recimo, u braku s osobama sa švedskim državljanstvom umiješanim u možebitne terorističke aktivnosti", rekao je Baksi.

image

Njemačka policija na prosvjedu kurdske manjine protiv Erdoğana u Berlinu

Michael Kuenne/Zuma Press/Profimedia/Michael Kuenne/zuma Press/profimedia

"Kurdski Crveni mjesec u Švedskoj u prosincu je objavio da smanjuje aktivnosti u zemlji jer im je zatvoren bankovni račun. Korak po korak zatvaraju se institucije kurdske dijaspore. Ovo je 100 posto povezano sa švedskim pregovorima s Turskom zbog članstva", izjavio je jedan student koji je pet godina u Švedskoj, ali želio je ostati anoniman. Od Švedske je zatražio azil nakon što je, kako tvrdi, neosnovano završio u turskom zatvoru zbog optužbe da je povezan s PKK.

Švedske sigurnosne službe negiraju da imaju takve zadatke. "Mi se brinemo za nacionalnu sigurnost Švedske kao i dosad. Nemamo na tapeti manjine ili etničke skupine. Bavimo se prijetnjama švedskoj sigurnosti", poručili su iz SÄPO-a. Guardian navodi kako je kontaktirao švedske vlasti za komentar, no još ga nije objavio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:03