RIZIČNA POLITIKA

SVAĐA S RUSIMA: TVRDI POLITIČKI STAVOVI KOBNI ZA ODNOSE S MOSKVOM Hrvatska se okreće od Rusije, a lideri zapadnih država sve naklonjeniji Putinu

Andrej Plenković i Vladimir Putin
 Hanza Media, Reuters

Kakve bi mogle biti posljedice principijelnog zauzimanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u ukrajinsko-ruskom sukobu? Čini se da je ponajviše zanemarena gospodarska važnost tog poteza. Rusija je na petom mjestu najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, i svaki potez hrvatske vanjske politike glede te države događa se pod budnim okom Moskve.

Nakon Plenkovićeva posjeta Ukrajini, gdje se zalagao za “mirnu reintegraciju okupiranih dijelova”, rusko-hrvatski odnosi su, naravno, pod dodatnim povećalom Moskve.

Ured za informiranje ruskog Ministarstva vanjskih poslova izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog takve izjave, na što premijer nije odgovorio. Plenković je za svog mandata u Europskom parlamentu bio predsjednik Odbora za pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji, što je oblikovalo njegov stav glede tog pitanja.

Novi odnosi

- Rusija ovime pokazuje svoju odlučnost prema maloj zemlji poput Hrvatske, i dala je do znanja kako neće popuštati oko svojih interesa - izjavio je za Jutarnji list Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti. I dok Plenković vodi borbe s nižim razinama ruskog MVP-a, čelnici zemalja zapadnih demokracija počinju biti sve naklonjeniji Ruskoj Federaciji.

Nakon bipolarne podjele tijekom hladnog rata, svijet se približava multipolarnosti, u kojoj je važno odabrati kakvu ulogu igrati. Hrvatska zbog tradicionalnih slavenskih veza s Rusijom ima priliku biti most između Zapada i Istoka, a ako nije spremna za taj teret, čekanje da vidi kako će se odvijati situacija na globalnoj pozornici također nije naodmet, smatraju stručnjaci.

Iako je to do sada bilo nezamislivo, budući američki predsjednik Donald Trump tijekom svoje kampanje karakteriziran je kao proputinski kandidat te je nazivao ruskog predsjednika “jakim i snažnim vođom”. Trump je procijenio kako je u globalnim političkim igrama korisnije imati Putina kao saveznika, nego oponenta. On je nedavno imenovao predsjednika ExxonMobila, Rexa Tillersona, za šefa američke diplomacije. Tillerson održava bliske odnose s Rusijom i protivio se sankcijama. Putin mu je 2013. uručio i orden prijateljstva.

S ukidanjem sankcija složio bi se i francuski predsjednički kandidat François Fillon, inače gorljivi gaullist, a blizu toga da postane proklamirani putinofil. Naime, Fillon je nebrojeno puta pozivao na dijalog s Moskvom glede strateških i ekonomskih pitanja. Tijekom predsjedničke debate izjavio je kako se treba pokušati izgraditi, ako ne povjerenje, onda nešto čime bi se Rusiju približilo Europi. Prijateljstvo Fillona i Putina traje od vremena kad su obojica bili premijeri, a njegova namjera je da Francuska bude što manje ovisna o SAD-u i okrene se Moskvi.

U utrci da postane predsjednica Francuske je i ultradesničarka Marine Le Pen, koja za Rusku Federaciju kaže kako je europska zemlja s kojom se mora pregovarati ako želimo jaku Europu.

Sankcije

Njemačka kancelarka Angela Merkel u kolovozu je dala do znanja kako je spremna zagovarati olakšanje sankcija EU prema Rusiji ako bi se poštovao Sporazum iz Minska.

Sa 145 milijuna ljudi, Rusija je jedno od najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega je važna kvalitetna i promišljena strategija prema Moskvi.

- Rusija je zainteresirana za razvoj plodne suradnje s Hrvatskom na svim područjima - političkom, kulturnom, znanstveno-tehničkom i drugima. Uskoro će se održati međuvladina komisija, koja će još više pridonijeti razvoju odnosa među našim tradicionalno prijateljskim državama - komentirali su iz ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović također je izazvala reakcije u Moskvi nedavnom izjavom o mogućem vojnom sukobu na Balkanu zbog aktivnog utjecaja Rusije u regiji.

U vezi s pitanjem budućih rusko-hrvatskih odnosa pokušali smo kontaktirati i ministra vanjskih poslova Davora Ivu Stiera, međutim nismo dobili odgovor.

- Odnosima male države poput Hrvatske i Ruske Federacije mora se pristupiti pažljivo, posebice ako se pokuša biti medijator u važnim političkim pitanjima poput Ukrajine - komentirao je za Jutarnji list Radovan Vukadinović, stručnjak za međunarodne odnose.

Podaci govore kako su za vrijeme Putina investicije u inozemstvu narasle gotovo 1000 posto. Rusija opskrbljuje Hrvatsku s više od milijun tona plina, a ambicija je Anvara Sarvaroviča Azimova, veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj, dovesti Gazprom i druge velike kompanije u Hrvatsku. Hrvatsko-ruski gospodarski forum, koji se trebao održati lani u studenom, otkazan je jer ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku, a situaciju otežava i činjenica da Hrvatska već dvije godine nema veleposlanika u Moskvi. Ruska robna razmjena s Hrvatskom smanjena je gotovo 50 posto, a kompanije nestrpljivo očekuju razvitak političke situacije.

Veliko ulaganje

- Investicije u Hrvatskoj i inače nailaze na teškoće, a svakako da čvrsti stavovi u vanjskoj politici neće tome pridonijeti - izjavio je Radovan Vukadinović za Jutarnji list. U Srbiji, BiH i Sloveniji Rusi ulažu novac u poduzeća koja investitorima prije nisu bila primamljiva. Primjer koliko su nam važni dobri rusko-hrvatski odnosi nedavna je vijest o planovima za ulaganje ruskog poduzetnika Alekseja Frolova, vlasnika tvrtke Agua Relaxio, koji želi uložiti 105 milijuna eura u mjesto Tisno na Murteru.

Velika Putinova pobjeda na Zapadu nedavna je prodaja gotovo 20 posto dionica najvećeg proizvođača nafte Rosnjefta švicarskom Glencoreu i Katarskoj investicijskoj upravi. Takvim poslovima Rusima se otvara put prema Europi, a one države koje drže svoja vrata zaključanima mogle bi propustiti velike šanse za ruske investicije i sudjelovanje u kreiranju globalne politike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:39