Sutkinja koja mostrumu nije zabranila prilaz Nizami podnijela prijavu protiv policije; ‘Njena odluka je neosnovana!‘

Sutkinja Lejla Numanović koja je odbila zahtjev policije u Gradačcu da monstrumu Nerminu Sulejmanoviću zabrani prilaz Nizami Hećimović, a koju je on prije pet dana brutalno likvidirao, podnijela je prekjučer prijavu Federalnoj upravi policije (FUP) protiv MUP-a TK i službenika policijske stanice u Gradačcu, saznaje Avaz.

Numanović je i pored izjave nastradale Hećimović, službene zabilješke pripadnika MUP -a TK, odbila zahtjev da se nasilniku zabrani prilazak nevjenčanoj supruzi, koju je, navodno, pretukao zbog neukusne hrane, zbog, kako je navela, nedostatka dokaza.

Međutim, nakon što je rješenje objavljeno u javnosti, Numanović je otvorila bolovanje, navodeći da se protiv nje vodi hajka.

Ona je u prijavi FUP-u navela da nije mogla odrediti mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović jer joj policija u Gradačcu "nije dostavila materijalne dokaze".

U međuvremenu, Ured disciplinskog tužioca VSTV-a protiv nje je otvorio predmet, kako bi se ispitalo njezino postupanje. Predsjednica Suda u Gradačcu Spomenka Kojić također je rekla da nisu imali sve dokaze.

Avaz piše da je Kojić znala kakav je monstrum u pitanju, jer je radila na njegovim slučajevima.

Policija se oglasila o optužbama

U međuvremenu se o navodima Općinskog suda u Gradačcu oglasio i MUP TK-a. Oni pak tvrde da je odluka sutkinje Numanović bila neosnovana te su još jednom naglasili kako provode opsežne istražne radnje.

Njihovo prioćenje niže prenosimo u cijelosti:

"U vezi tragičnog događaja koji se dogodio u Gradačcu dana 11.08.2023.godine, u kojem su smrtno stradale tri osobe i tri su ranjene, Uprava policije MUP-a TK po nalogu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK-a obavlja operativne istražne radnje radi prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih relevantnih činjenica s ciljem rasvjetljavanja okolnosti pod kojima se ovaj događaj desio.

S obzirom na to da je predmetni događaj izazvao uznemirenost i interes javnosti u medijima je objavljeno niz netočnih, neprovjerenih i senzacionalističkih informacija u vezi čega je zaprimljen veliki broj upita i zahtjeva, na koje radi obima posla i hitnosti za poduzimanjem određenih radnji Uprava policija ne može i nije u mogućnosti odmah odgovoriti

Iz navedenih razloga, u ovoj fazi istrage koja se provodi i koja treba da da odgovore na sva sporna pitanja u ovom predmetnom događaju, nije jasno ni prihvatljivo održavanje press konferencije organizirane od strane Općinskog suda u Gradačcu, na kojoj je komentirana sudska odluka, odnosno rješenje Općinskog suda Gradačac, kojim je odbačen Zahtjev za izricanje zaštitne mjere koji je podnijela PU Gradačac, a koji su u vezi sa tragičnim događajem.

U pogledu navoda koji su istaknuti na press konferenciji, uz uvažavanje principa da se sudske odluke ne komentiraju već provode, Uprava policije ne želi i neće da se upušta u diskusije, već ističe da će se tijekom istrage u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti koje su prethodile i odnose se na tragični događaj izvršiti i analiza postupanja svih institucija u vezi s prijavljenim nasiljem u obitelji, te će se na osnovu tako prikupljenih dokaza i utvrđenih činjenica izvršiti ocjena njihovog postupanja.

U cilju objektivnog informiranja javnosti, ovom prilikom skrećemo pažnju na odredbe člana 7. stav 1), Zakona o zaštiti nasilja u obitelji (‘Službene novine FBiH‘ broj 20/13 i 75/21), u kojem je propisano da postoji nasilje u obitelji ako postoje osnove sumnje (minimum sumnje) da su pored ostalih učinjene radnje kojim član obitelji nanosi fizičku, psihičku bol ili patnju kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičkog, psihičkog nasilja kod drugog člana obitelji.

U stavu 2), istog člana propisano je da radnje nasilja u obitelji ili prijetnje tim radnjama, u smislu stava 1. ovog člana, su pored ostalog: svaka primjena fizičke sile, svako postupanje jednog člana obitelji koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će prouzrokovati fizičku bol ili patnju, prouzrokovanje straha, fizički napad člana obitelji na drugog člana obitelji, bez obzira na to da li je nastupila fizička povreda ili nije…

Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi kojim je definiran pojam nasilja u obitelji, jasno proizilazi da se u smislu ovog zakona smatra da nasilje postoji ako postoji osnova sumnje da su učinjene opisane radnje ili čak prijetnje tim radnjama. Principi zaštite od nasilja u obitelji, podrazumijevaju da se primjenjuju u svim slučajevima radi osiguranja najefikasnije zaštite za žrtve nasilja u obitelji.

Shodno tome, PU Gradačac je u okviru svojih ovlaštenja i obaveza propisanih ovim i drugim zakonima nakon što je nesporno utvrđeno postojanje osnova sumnje, da su od strane nasilnog lica poduzete radnje fizičkog napada na žrtvu nasilja, nadležnom Sudu podnijela Zahtjev za izricanje zaštitne mjere ‘Zabrana uznemiravanja i uhođenja lica izloženih nasilju‘ i ‘Zabrana približavanja žrtvi nasilja‘, u kojem je opisana osnova sumnje koji je jasno proizilazio iz sadržaja same prijave a svoju potvrdu je imao i u činjenici da su od strane policijskih službenika neposrednim opažanjem uočene tjelesne povrede koje je žrtva nasilja imala na sebi prilikom podnošenja prijave.

Međutim, i pored ovako istaknutih činjenica Sud je odredbu člana 19, stav 4), navedenog zakona kojom je propisano da prilikom izricanja zaštitne mjere nadležni sud nije ograničen posebnim formalnim dokaznim pravilima radi utvrđivanja činjenica o izvršenju radnji nasilja iz člana 7. ovog zakona, kao i posljedicama koje su nastupile, u konkretnom slučaju primijenio tako da je utvrdio da ne postoji ni minimum dokazne građe na osnovu koje bi mogao utvrditi postojanje radnje nasilja u obitelji i predmetni zahtjev odbacio.

Da je neosnovana ovako donesena odluka suda ukazuje i činjenica da je PU Gradačac u periodu od 01.01.2023 do 31.07.2023.godine, postupajući po zaprimljenim prijavama nasilja u obitelji, Općinskom sudu u Gradačcu podnijela ukupno 5 Zahtjeva za izricanje 16 zaštitnih mjera prema 9 lica, koji su od strane Suda prihvaćeni i sve predložene zaštitne mjere su izrečene.

Analizom navedenih zahtjeva utvrđeno je da su sve zaštitne mjere do sada izrečene na osnovu istog obima dokaza, što znači da su Sudu uz zahtjeve kao dokaz za postojanje osnova sumnje da je učinjena radnja nasilja u obitelji ili prijetnja tim radnjama dostavljene službene zabilješke policijskih službenika i izjave žrtava nasilja, bez medicinske dokumentacije, izvoda iz kaznenih evidencija, svjedoka ili drugih dokaza.

Iz svih naprijed navedenih razloga se može zaključiti da ovako neobjektivno informiranje javnosti i iznošenje neargumentiranih obrazloženja stvara pritisak u medijima na Upravu policije i njen rad, što otežava dalje provođenje ove istrage. Rad Uprave policije može biti izložen kritici jer se tako procjenjuje i vrednuje rad institucija u demokratskom društvu, ali ta kritika mora biti pravno osnovana i argumentirana, pri čemu je zanemarena činjenica da postoje zakonski mehanizmi kojima je propisano tko vrši nadzor nad radom policijskih službenika i sutkinja i ocjenama njihovih kompetentnosti da primjenjuju zakon, odnosno svoja ovlaštenja i obaveze."