Svjetski lideri sjatili su se u subotu u Švicarsku na dugonajavljivani summit kojemu je cilj pojačati pritisak na Moskvu da okonča rat u Ukrajini. Međutim, osim kratkog odmora od problema kod kuće, od sastanka se ne očekuje previše. Potvrdili su to u svojim izjavama i sami političari.
"Razgovarat ćemo o mnogim pitanjima o miru i sigurnosti, ali ne i onim najvećima. Ovaj sastanak je poput male biljke koju treba zalijevati, imajući u vidu da iz nje mogu niknuti veće stvari", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prije nego što je otputovao u Švicarsku.
Za poljskog predsjednika Andrzeja Dudu jedan od ciljeva summita jest da se udaljenim zemljama približi shvaćanje koliku prijetnju svijetu predstavlja Rusija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima je pozivao svjetsku političku elitu da dođe u alpsko selo Bürgenstock blizu Luzerna. Međutim, Kina je odlučila ne prihvatiti pozivnicu jer na događaj nije pozvana Rusija pa je tako summit i prije nego što je počeo, čini se, osuđen na propast. Summit bez Moskve, prema mišljenju Pekinga, nije poštena platforma za mirovne pregovore.
Dan uoči početka sastanka svjetske političke kreme ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je ukrasti malo medijske pažnje pa je iznio ruske uvjete za započinjanje mirovnih pregovora s Ukrajinom. Prema njima, Ukrajina bi trebala odustati od pristupanja NATO-u i povući svoje snage iz četiri ukrajinske regije na koje Moskva polaže pravo. Putin je ustvrdio da je spreman jamčiti sigurno povlačenje ukrajinskih jedinica s tih područja. Međutim, taj su prijedlog odmah odbacili i Kijev i Washington. Za razliku od rezultata koji su se očekivali u Švicarskoj, na sastancima održanima u petak bilo je nešto značajnijih dogovora. U petak se 27 članica EU složilo da se "u načelu slaže" s primanjem Ukrajine (i Moldavije) u Europsku uniju. Na sastanku zemalja Grupe 7 na jugu Italije objavljeni su bilateralni sigurnosni ugovori SAD-a i Japana s Ukrajinom, a dogovoreno je i da će se zamrznuta ruska imovina u zapadnim bankama iskoristiti za pomoć Ukrajini.
I prije nego što su uzvanici stigli u Švicarsku, analitičari su se složili da je potencijal učinkovitosti konferencije smanjen jer ne dolazi Kina. Dok je dolazak delegacije iz Pekinga još bio upitan, tinjala je slaba nada da će Zapad uspjeti izolirati Rusiju i natjerati je na pregovore. "Ovaj summit dovodi u pitanje učinkovitost ukrajinske diplomacije. Međutim, Kijev ima priliku podsjetiti svijet da Ukrajina stoji na braniku principa iz Povelje UN-a", rekao je Richard Gowan, šef UN-a u Skupini za međunarodne krize, za al-Jazeeru.
Među pristiglim gostima bili su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njegov poljski kolega Andrzej Duda, japanski premijer Fumio Kishida, britanski premijer Rishi Sunak, njemački kancelar Olaf Scholz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i kanadski premijer Justin Trudeau. Nisu sve europske zemlje poslale šefove vlade. Šefovi diplomacije stižu iz (Rusiji naklonjenih) Mađarske, Slovačke i Rumunjske.
Švicarska je tek u petak navečer objavila potpunu listu gostiju jer su se neke potvrde čekale do samog fotofiniša. Umjesto Davida Camerona, kao glavni predstavnik UK došao je na kraju sam premijer Rishi Sunak koji je puno oprezniji nakon fijaska na proslavi savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Sunak je, podsjetimo, ranije napustio događaj i izazvao rafalnu paljbu britanske javnosti zbog tog poteza.
Svoje visoke predstavnike poslali su i Indija, Turska, Brazil, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Sveta Stolica. Stižu i šefovi Obale Bjelokosti, Gane, Kenije i Somalije. Iz Južne Amerike gosti su Javier Milei (Argentina), Gustavo Petro (Kolumbija), Gabriel Boric (Čile) i Daniel Noboa (Ekvador).
}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....