Prvi put od početka rata da je jedan ruski političar izgovorio Putinu sljedeće riječi. Javno

Ruski zastupnik okrenuo se protiv Vladimira Putina i javno pozvao na završetak rata u Ukrajini. Endemski slučaj, piše britanski The Telegraph.

Renat Sulejmanov, zastupnik u Državnoj dumi iz redova Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), zatražio je “što skoriji kraj” sukoba, upozorivši da rusko gospodarstvo “neće preživjeti” ako se rat nastavi odugovlačiti.

Prema pisanju istraživačkog ruskog portala Agentstvo, ovo je prvi put da je aktualni zastupnik javno priznao kako Rusija više nije sposobna dugoročno održavati rat te da bi ga trebala privesti kraju.

“Četrdeset posto saveznog proračuna odlazi na obranu i sigurnost. O kakvom razvoju, investicijama ili kapitalnim ulaganjima uopće možemo govoriti u takvim okolnostima?” rekao je Sulejmanov u intervjuu za regionalni portal Kontinent-Sibir.

“Posve je jasno da gospodarstvo neće izdržati dugotrajni nastavak specijalne vojne operacije”, dodao je, upozorivši da proizvodnja oružja potiče inflaciju i “gura u stranu” socijalnu potrošnju.

Sulejmanovljeve izjave dolaze uoči izbora za Državnu dumu, na kojima promovira KPRF kao “jedinu stvarnu oporbu u zemlji”.

Pritisak na ruski proračun

Dok se rat u Ukrajini pretvara u iscrpljujući rovovski sukob bez kraja na vidiku, ukrajinski dronovi sve dublje prodiru u ruski teritorij — uključujući i Moskvu — ostavljajući stanovnike uznemirenima i bijesnima.

“U Rusiji nema stvarnog osjećaja rata dok se on ne osjeti u Moskvi”, piše Aljona Hetmančuk, ukrajinska veleposlanica pri NATO-u, u tekstu za The Telegraph.

“Ništa ne pokazuje rusku ranjivost jasnije od činjenice da nije u stanju zaštititi ni ono što bi trebalo biti najzaštićenije mjesto u zemlji — vlastiti glavni grad.

“Ono što Ukrajina postiže napadima duboko unutar Rusije jest pretvaranje ovog rata u nešto što Rusija više ne može dobiti.”

Ekonomisti već godinama upozoravaju na sve veći pritisak koji rat stavlja na ruski proračun.

Nakon početnog razdoblja snažnog rasta, potaknutog golemom državnom potrošnjom na vojno-industrijski kompleks nakon početka pune invazije, ruska ratna blagajna sada je pod pritiskom visokih kamatnih stopa, odgođenih posljedica zapadnih sankcija, divljanja cijena i kroničnog manjka radne snage.

Ovog mjeseca ruska vlada bila je prisiljena smanjiti procjene rasta BDP-a za 2026. s 1,3 na 0,4 posto, dok je projekciju za 2027. prepolovila s 2,8 na 1,4 posto.

Sulejmanov, koji predstavlja Novosibirsku regiju, sugerirao je i da Rusija možda nema kapaciteta obnoviti ukrajinske teritorije koje je zauzela i koje pokušava integrirati u vlastito gospodarstvo.

“Vidio sam Mariupolj 2022. i stepe Hersonske oblasti 2023. Tamo više nema kuća, nema ni sovjetskih sustava navodnjavanja. Obnova je započela, ali će dugoročno zahtijevati golema proračunska sredstva”, rekao je.

Rijedak izljev neslaganja

Zanimljivo, isti je političar ranije podržavao rat i još 2022. tvrdio da pregovori s Kijevom mogu biti mogući jedino pod uvjetom “kapitulacije” Ukrajine pred Moskvom.

Ovaj rijedak izljev neslaganja dolazi u trenutku kada u Rusiji raste nezadovoljstvo Putinovim vodstvom. Njegovu popularnost nagrizaju rast troškova života, prekidi internetskih mreža, zastoj na bojišnici i ukrajinski napadi dugog dometa na ruski teritorij.

Prema podacima državne agencije za istraživanje javnog mnijenja VTsIOM, Putinov rejting pao je na najnižu razinu od razdoblja prije pune invazije, dok je razina osobnog zadovoljstva građana pala na najnižu točku u posljednjih 15 godina.

A nezadovoljstvo se pojavljuje i na neočekivanim mjestima. U ožujku je Ilja Remeslo, dugogodišnji prokremaljski odvjetnik i bloger, iznenada promijenio stranu te Putina nazvao “ratnim zločincem”, nakon čega je mjesec dana proveo u psihijatrijskoj bolnici.

U travnju je Viktorija Bonja, ruska influencerica i bivša reality zvijezda sa sjedištem u Monaku, objavila video o unutarnjim problemima Moskve. Njezina 18-minutna tirada postala je viralna.

Najveći izvor tjeskobe

Ekonomska pitanja i dalje su najveći izvor tjeskobe među Rusima. Prema VTsIOM-u, čak 84 posto građana zabrinuto je zbog rasta cijena, dok ih se 74 posto boji gospodarske krize.

No ovog mjeseca, prvi put, ukrajinski napadi dronovima unutar Rusije pokazali su se većim razlogom zabrinutosti od samih događaja na bojišnici.

Tijekom vikenda golemi val ukrajinskih dronova obrušio se na moskovsku regiju, pri čemu su neki uspjeli probiti i zračni prostor glavnog grada.

“Važnost tih napada ne smije se podcijeniti”, rekla je Hetmančuk.

“Zapravo, ako danas postoji nešto što bi moglo postati jedan od ključnih preokreta u ovoj fazi rata, onda je to ukrajinska kampanja dubokih udara unutar Rusije — posebno protiv Moskve.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je jučer da su napadi dugog dometa bili “posebno značajni” u promjeni dinamike rata.

Otkrio je i da je odobrio novi val napada na ruski teritorij tijekom lipnja.