Stotine ljudi pristižu u utorak od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu kako bi tamo sudjelovali na središnjoj komemoraciji žrtvama genocida što su ga nad Bošnjacima prije 28 godina počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Nakon komemoracije bit će pokopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka. Najmlađa žrtva koja će u utorak biti pokopana je dječak Elvir Salčinović koji je u vrijeme kada je ubijen imao samo 15 godina. Članovi obitelji dali su suglasnost za pokop, iako su pronađene tek dvije kosti iz njegovog skeleta i to u dvije odvojene masovne grobnice. To u slučaju srebreničkih žrtava nije iznimka jer su vlasti bosanskih Srba nakon masakra 1995. godine, u pokušaju prikrivanja tragova zločina, premještali tijela iz prvobitnih grobnica pa su nastajala tzv. sekundarna i tercijarna grobišta s pomiješanim i razbacanim kostima.
U Srebrenicu je još u ponedjeljak stiglo više od četiri tisuće sudionika pohoda nazvanog marš mira. Oni su od subote propješačili više od stotinu kilometara šumskim stazama kojima su se Srebreničani, nakon pada enklave 11. srpnja 1995., pokušavali probiti iz obruča na teritorij pod kontrolom Armije BiH.
Među sudionicima ovogodišnjeg marša mira bili su i brojni političari te članovi diplomatskog zbora, uključujući veleposlanika SAD Michaela Murphyja. On je u posebnoj izjavi istaknuo kako je Srebrenica bila i ostaje u fokusu politike SAD-a, koji posebice inzistira na tome da se utvrđene činjenice o zločinu počinjenom 1995. moraju uvažavati.
"SAD poziva političke lidere BiH da pokažu poštovanje prema istini, prema sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, i prema budućnosti BiH koja ovisi o njihovoj sposobnosti da priznaju da se genocid jest dogodio u Srebrenici i poduzmu neophodne korake da isprave ovu i brojne druge nepravde iz rata 1992-1995", izjavio je Murphy očevidno aludirajući na opetovana nastojanja političara bosanskih Srba da ospore činjenice o genocidu, utvrđene sudskim presudama.
Zbog sudjelovanja u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici Haaški tribunal te sudovi u BiH i Srbiji do sada su osudili više od 50 osoba, izrekavši kazne u ukupnom trajanju od 700 godina. Za to su na doživotni zatvor osuđeni bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
U posljednjem postupku koji je vođen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) na zatvorske su kazne u trajanju od po 15 godina osuđeni bivši čelnici srbijanske državne sigurnosti Jovica Stanišić i Franko Simatović. Presudom je utvrđeno kako su oni plaćali pripadnike paravojne postrojbe "Škorpioni", koji su kod mjesta Trnovo brutalno pogubili šest zarobljenih Srebreničana i sve to snimili na video kazetu koja je bila izravnim dokazom tog zločina.