Policija u Tbilisiju sukobila se treću noć zaredom s prosvjednicima koji se protive odluci proruske vlade da odgodi raspravu o pristupanju Gruzije Europskoj uniji. Sigurnosne snage koriste vodene topove, gumene metke, suzavac i palice kako bi suzbile demonstracije. Više od 100 prosvjednika je privedeno, a mnogi su ozlijeđeni, s polomljenim nosovima i raskrvavljenim glavama. Čini se da nijedna strana ne planira popustiti, a građani će najviše osjetiti posljedice jer bi gubitak zapadnih partnera mogao dodatno pogoršati ekonomsko stanje zemlje.
Sjedinjene Države su, naime, objavile da prekidaju strateško partnerstvo s Gruzijom, nakon što je vlada odlučila suspendirati proces pristupanja EU do 2028. i sve se više okrenuti prema Rusiji. SAD je veliki donator Gruziji, pružajući sredstva i pomoć za razvojne projekte, demokratske reforme i sigurnost zemlje. Prekid odnosa mogao bi smanjiti financijske priljeve i negativno utjecati na trgovinu. Ovaj korak dolazi nakon što je Washington u kolovozu već obustavio 95 milijuna dolara pomoći Gruziji nakon što je zemlja usvojila zakon sličan ruskom, a koji ima za cilj ušutkati neistomišljenike proglašavajući ih stranim agentima. U odnosu na europske zemlje Gruzija ima značajno niže prihode, a stopa siromaštva u 2022. godini iznosila je 15,6%, što je značajno više od prosjeka EU.
Premijer Irakli Kobakhidze uvjerava da je obustava strateškog partnerstva s Tbilisijem "privremeni događaj" i da će se o tome razgovarati s novom američkom administracijom, nakon što krajem siječnja Donald Trump službeno uđe u Bijelu kuću. Međutim, pitanje je hoće li Trump biti zainteresiran za obnavljanje odnosa. Podsjetimo da je tijekom prvog mandata njegova administracija predložila smanjenje proračuna za inozemnu pomoć, uključujući pomoć Gruziji, no Kongres je taj prijedlog blokirao.
Vladajuća stranka Gruzijski san se posljednjih godina pomaknula prema autoritarnijoj i proruskoj politici, umanjujući značaj ruske agresije i naglašavajući "pomirenje" umjesto odgovornosti za Moskvu za okupaciju gruzijskih teritorija Abhazije i Južne Osetije. Javnost s druge strane velikom većinom podupire jače veze s EU, odražavajući želju za demokratskim reformama i približavanjem Zapadu. Vladajuća stranka i gruzijska izborna komisija tvrde da su nedavni parlamentarni izbori bili slobodni i pošteni, no oporba i pojedine zapadne zemlje pozvale su na istragu zbog navodne izborne prijevare i uplitanja Kremlja. Predsjednica Salome Zourabichvili odbija priznati rezultate izbora i kaže da neće ustupiti vlast nakon završetka mandata u prosincu. To je dovelo do ustavne krize, nasilnih sukoba policije i prosvjednika te potencijalno novog vala demokratskih reformi sličnih Revoluciji ruža 2003. godine.
Dok Zapad optužuje gruzijsku vladu za autoritarizam i potkopavanje demokracije, Rusija pozdravlja sve veću političku polarizaciju, gledajući to kao priliku za jačanje svog utjecaja u regiji. Moskva gleda na Gruziju kao na dio svoje tradicionalne sfere utjecaja i kroz povijest se protivila njezinoj prozapadnoj orijentaciji.
Gruzija zauzima strateški položaj na raskrižju Europe i Azije, što je čini ključnim tranzitnim čvorištem za energetske resurse i trgovinu. Za NATO Gruzija je strateški važna jer služi kao vrata prema Crnom moru i tampon zona između Rusije i Zapada. Jačanje veza s ovom malom kavkaskom zemljom moglo bi poboljšati regionalnu sigurnost, osobito u svjetlu ruske agresije u Ukrajini. Međutim, rastuća domaća politička nestabilnost pogoršala je odnose; u srpnju na summitu Sjevernoatlantskog saveza spomenuta je samo jednom, u kontekstu poziva Rusiji da povuče svoje trupe iz okupiranih gruzijskih regija. Međutim, proces pristupanja Gruzije NATO-u ili bilo kakva daljnja partnerstva nisu nijednom riječju spomenuti.
S obzirom na zaoštravanje odnosa sa SAD-om i NATO-om, Europska unija sada mora pružiti potrebno posredovanje za stabilizaciju situacije. Mnogo ovisi o sposobnosti gruzijske oporbe da održi zamah i o tome hoće li se nezadovoljstvo javnosti pretvoriti u značajne promjene. Gruzijski građani, politički aktivisti, oporba i NGO-ovi moraju znati da nisu napušteni. EU se suočava s izazovom pružanja potpore prodemokratskim pokretima u Gruziji, dok istovremeno upravlja vlastitim podjelama oko politike proširenja te političkom i ekonomskom krizom u Njemačkoj koja se prelijeva na ostale zemlje članice. Kriza u Tbilisiju predstavlja test za predanost Europe njezinim istočnim susjedima, a napuštanje Gruzije moglo bi osnažiti ruski utjecaj na Kavkazu, destabilizirajući cijelu regiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....