OŠTRI REZOVI

Strah od Rusije, unatoč prijetnjama, ne bi smio biti jedini razlog za ulazak u NATO

Finska ima više od 1000 km kopnene granice s Rusijom, a Švedska s njom dijeli more
 Evelyn Hockstein/POOL/AFP
Objavljeno: 20. travanj 2022. 17:54

Svijet se promijenio nakon 24. veljače, kada je počela ruska agresija na Ukrajinu, za koju brojne službe NATO-a i država članica EU-a nisu vjerovale da će se dogoditi, a one ozbiljnije su podijelile sve informacije koje su točno predvidjele slijed događaja, eventualno uz male razlike u datumima i satnici.

Za one koji su doživjeli rat i one koji su živjeli s druge strane željezne zavjese, ruska agresija nije neočekivana. Ali za mnoge na zapadnom krilu NATO-a i EU-a to je bio veliki šok. Posljedice rata za ljude u Ukrajini, za cijene energenata i hrane na svjetskom tržištu već znamo. Ali ovaj rat je Europljane podsjetio da se mir ne smije uzimati zdravo za gotovo. To je utjecalo na porast potpore za veća ulaganja u vojsku, za članstvo u NATO-u, za jačanje...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 02:53