Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u Sankt Peterburgu s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Steveom Witkoffom, koji je rekao da su razgovori u Oslu, održani dan prije, bili produktivni i da je postignut napredak, prenijela je državna agencija TASS.
Odmah na početku Rusi su ispunili jednu molbu Donalda Trumpa, a to i nije bilo teško. Američki državljanin Stephen Hubbard, koji se borio za ukrajinske oružane snage i kojeg je ruski sud osudio za plaćeništvo, pušten je na slobodu, objavio je Putin na početku sastanka sa Witkoffom. U prvim danima ruske invazije na Ukrajinu Hubbard se pridružio teritorijalnoj obrani u Harkivskoj oblasti, gdje je živio dugi niz godina, a Rusi su ga zarobili u travnju 2022.
No, nema nagovještaja da je mir blizu. Putin je ponovio sve što je govorio i dosad - zahvalio je Trumpu na pažnji posvećenoj rješavanju problema. Prema Putinovim riječima, američki predsjednik je tijekom posljednjeg razgovora naglasio potrebu za okončanjem rata kako bi se zaustavili ljudski gubici.
Na sastanku se raspravljalo i o izgledima za gospodarsku suradnju. Putin je izrazio interes za njezino obnavljanje, a Witkoff o mogućnostima razvoja gospodarskih odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije nakon završetka neprijateljstava u Ukrajini.
Osim toga, Witkoff je rekao da se nada nastavku trilateralnih pregovora između Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije, na kojima bi se raspravljalo o tehničkim pitanjima. Također, izjavio je da je donio dokumente s prijedlozima za rješenje rata u Ukrajini, ali njihov sadržaj ostao je tajan.
Kada je riječ o sastanku u Oslu, iz američkih krugova procurila je informacija kako postoji "snažan konsenzus" između SAD-a, Ukrajine i Europe o sljedećim koracima. Prema riječima neimenovanog američkog dužnosnika, razgovori u utorak usredotočili su se, između ostalog, na sigurnosna jamstva za Ukrajinu, poslijeratni gospodarski plan i "širu europsku sigurnosnu arhitekturu usmjerenu na stvaranje trajne stabilnosti".
Iz Moskve je promptno stigla otrežnjujuća poruka. Kremlj ne pristaje na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine, nego inzistira na miru, izjavio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov. "Rusiji je potreban mir u Ukrajini, a ne primirje. Stav Moskve o tom pitanju se nije promijenio", citiraju ga ruski propagandisti, a prema Peskovu, "netko u Kijevu mora donijeti odgovornu odluku".
VIDEO Trump opet zaprepastio: ‘Ono što Rusi rade Ukrajini je u redu...‘
Kada je u pitanju Washington, situacija je prilično jasna. Trump želi prekid rata, međutim nedostaje mu snažna poluga utjecaja na Kremlj, ali spreman je prodati Ukrajinu jer ga vodi snažan interes za suradnju s Rusijom u raznim područjima. Ima snažnu polugu utjecaja na Ukrajinu, i nedavno je naredio zaustavljanje prijenosa obavještajnih podataka, projektila Patriot i Starlinka, a nudi za sada nedefinirana sigurnosna jamstva, sredstva za obnovu i ekonomske poticaje. Pritom je očito da je Trump znatno manje zainteresiran za suradnju s Ukrajinom nego s Rusijom, jer potonja ima daleko veće resurse i potencijalne investicijske projekte.
Kad se radi o najavama da se "mir približava", još nije jasno je li temelj svega i dalje ruski zahtjev za povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa ili su napravljene prilagodbe. No, sudeći po tome da i Volodimir Zelenski i šefica europske diplomacije Kaja Kallas izjavljuju da Washington "prisiljava Ukrajinu na kapitulaciju", ni Kijev ni Europljani nisu zadovoljni onim što Amerikanci trenutačno predlažu.
Stoga je glavno pitanje: hoće li Zelenski u konačnici pristati na formulu "sigurnosnih jamstava i ekonomskih bonusa u zamjenu za ustupke u uvjetima okončanja rata"? A ako ne, je li Trump spreman definitivno zaustaviti američku pomoć i pustiti Putinu da do mile volje razara diljem Ukrajine. Što se tiče ratne situacije, Ukrajinci nisu u slabom položaju jer ruska ofenziva na fronti se usporava, a ukrajinske oružane snage preuzimaju inicijativu u određenim područjima. Američki šef diplomacije Marco Rubio iznio je podatak da ruska vojska svakog mjeseca gubi između 20.000 i 25.000 vojnika koji ratuju na ukrajinskom teritoriju.
A Rubio je istaknuo i razaranje ukrajinske energetske infrastrukture te stradavanje civila, poručivši da rat mora završiti. Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavila je da je prošlog mjeseca diljem zemlje ubijeno 328 civila, a više od dvije tisuće ih je ranjeno, što je porast od 85 posto u odnosu na rujan 2025. UN navodi da su prva dva tjedna listopada bila među najsmrtonosnijima za civile u posljednjih nekoliko godina zbog učestalih napada projektilima i dronovima.
Trumpova je najveća pogreška to što misli da će nagovoriti Putina da okrene Rusiju od saveznika, ponajprije Irana i Kine. "Rusija nema namjeru odustati od svojih sporazuma s Iranom, izjavio je jučer u Teheranu ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Nekoliko sati ranije Donald Trump, još jednom objašnjavajući potrebu za "dizelskim sporazumom" s Vladimirom Putinom i svoje odbijanje nametanja "paklenih sankcija" koje je usvojio Kongres, ponudio je i ovaj uz uobičajene argumente: "Možda još važnije, Rusija čini vrlo malo, ako išta, da pomogne Islamskoj Republici Iran u usporedbi s onim što bi mogla činiti. I želim da tako i ostane, i tako će i biti, osim ako nam se glupi ljudi ne uspiju ispriječiti."
Kako napominje Foreign Affairs, ne treba očekivati promjenu ukupnih ciljeva Rusije, koji ostaju isti kao oni na koje se Putin pozvao u vrijeme invazije 2022. godine. To uključuje zabranu proširenja NATO-a na Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike; povlačenje istočnog boka NATO-a i ograničavanje vojnih vježbi, kao i razmještanja konvencionalnih i nuklearnih kapaciteta u članicama NATO-a u blizini granice s Rusijom. Razlika je u tome što ruska prisila sada mora biti usmjerena na Europu, a ne na Sjedinjene Države kako bi se postigli ti ciljevi.
"Čak ako Moskva i započne pregovore o okončanju rata, vjerojatno će nastaviti koristiti vojnu prisilu protiv Ukrajine, kao i protiv Europe. To će učiniti iz nekoliko razloga: kako bi uskladila uvjete sporazuma s ruskim interesima, usavršila rusku teoriju nenuklearnog strateškog odvraćanja i prisilila Europu da usvoji drugačiju sigurnosnu arhitekturu", zaključuje analiza Foreign Affairsa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....