Ponovno se zatalasalo uz bjelorusko-ukrajinsku granicu. Ukrajinci ubrzano dovršavaju fortifikacijske utvrde i obrambene linije, a bjeloruska i ruska vojska podigle su bojevu gotovost, što je potvrdio i bjeloruski nepriznati predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Na granicu s Ukrajinom (podsjetimo, Kijev je daleko tek nekih 150 km) poslane su dodatne pješačke snage, a postavljeni su i ruski protuzračni sustavi Iskander, sposobni ispaljivati rakete s nuklearnim punjenjem, ali i bjeloruski samohodni višecijevni raketni bacači Polonez. Lukašenko je upozorio Ukrajinu da se "ne igra vatrom", a Zapad optužio da pokušava "Bjelorusiju uvući u rat", ali da će, kako kaže, bude li "ugrožena sigurnost i suverenitet zemlje, udariti svim snagama" (po Ukrajini).
Istodobno, kako prenosi ruska režimska agencija Ria novosti, šef generalštaba bjeloruske armije, general Pavel Muravejko, pohvalio se da su "bjeloruski vojnici naučili rukovati ruskim nestrateškim nuklearnim oružjem", koje je, podsjetimo, Rusija rasporedila u Bjelorusiji još početkom 2024. godine, čime su je učinili "nuklearnom državom", kršeći time međunarodne sporazume, a Bjelorusija je zbog toga "ažurirala" i svoju vojnu doktrinu.
Ne zaboravimo, Ukrajina se odrekla svojih nuklearnih potencijala (Budimpeštanski sporazum iz 1994. godine) nakon raspada SSSR-a, predavši ih Rusiji, koja im je u ime toga morala jamčiti sigurnost, sa SAD-om i Velikom Britanijom.
- Naučili smo baratati nuklearnim oružjem, znamo ga koristiti, sposobni smo to učiniti. Možete biti uvjereni da ćemo ga uporabiti ako suverenitet i neovisnost naše zemlje budu ugroženi, prenose ruski mediji riječi generala Muravejka. Ruski predsjednik Vladimir Putin još je 25. ožujka 2023. godine, kako kažu, "na zahtjev Minska", naredio raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Moskva je ponovno opremila bjeloruske zrakoplove da mogu nositi i ispaljivati posebno (nuklearno) streljivo. Bjeloruski raketni stručnjaci i piloti prošli su odgovarajuću obuku u Rusiji, navodi prokremaljska agencija TASS.
Neki vojni analitičari smatraju da Bjelorusija "podiže paniku" kako bi opravdala mogući angažman ruske vojske u napadu na Ukrajinu iz Bjelorusije ili barem kako bi prisilila Ukrajince da dio svojih snaga, koje bi mogli poslati na jugoistočno bojište, gdje su Rusi u posljednje vrijeme postigli određene uspjehe, preventivno ostave na "bjeloruskom pravcu". U Bjelorusiju je stigao i novi kontingent ruske vojske i vojne tehnike (tenkovi i raketni sustavi), ali Lukašenko tvrdi da od toga ne treba praviti veliku stvar jer su, kako kaže, "to samo snage koje su došle sudjelovati u vojnoj paradi u povodu bjeloruskog Dana neovisnosti".
No, u Kijevu navode da je Lukašenko naredio provjeru spremnosti svoje armije još 21. lipnja, te kako su ruske snage provele nekoliko "manjih" vojnih vježbi na području Bjelorusije. U Moskvi su naveli, prenosi agencija TASS, da su primijećene "vojne aktivnosti ukrajinske vojske" uz bjelorusku granicu, što, kako kaže Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, "izaziva zabrinutost, ne samo u Minsku, nego i u Moskvi", navodeći da su Rusija i Bjelorusije u "vojnom savezništvu".
Bjelorusija vjerojatno neće riskirati napad na Ukrajinu niti sudjelovati u takvoj akciji, jer bi to moglo izazvati unutarnje reperkusije i prosvjede protiv Lukašenka. Međutim, sve veće gomilanje ruskih snaga u Bjelorusiji jasno pokazuje da Moskva ne namjerava ostaviti toliko vojnika besposlenima. Naime, zašto držati desetke tisuća vojnika i toliko naoružanja u Bjelorusiji kada im, prema vlastitom priznanju, nedostaje ljudstva na ukrajinskom bojištu?
Zanimljivo je da, dok gomila vojsku na ukrajinskoj granici, Lukašenko nastoji "oživjeti" stari plan "ubacivanja" migranata u Poljsku i Litvu te "regenerirati" tu migrantsku rutu. Poljski mediji pišu kako je primjetno ponovno oživljavanje migrantske aktivnosti na granici, te da je od kraja svibnja zabilježen stalni porast broja pokušaja ilegalnog prelaska granice. "Migranti kao oružje protiv Zapada" taktika je koju su Lukašenko i Putin osmislili 2020. godine, kada su u Bjelorusiji izbili prosvjedi zbog lažirane pobjede na predsjedničkim izborima, a posebno se aktivirala početkom ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine.