Obujam svjetske trgovine povećao se za 2,1% u studenome 2020. u odnosu na listopad u kojem je povećanje iznosilo 0,7% u listopadu, objavio je u svom Monitoru globalne trgovine ugledni Netherlands Bureau for Economic Policy Analysis (CPB). Iz tih podataka nizozemski stručnjaci zaključuju kako je pandemija prestala negativno djelovati na globalnu trgovinu. CPB je u kolovozu objavio da je globalna trgovina u drugom tromjesečju pala za 12,5% u odnosu na prvo. To je bio najveći pad od 2000. godine kad je CPB počeo mjeriti obujam globalne trgovine. Krajem prošle godine je uslijedio oporavak iako javnozdravstvena situacija nije bitno bolja nego u proljeće prošle godine.
Posebno je važan podatak da je opseg trgovine na kraju prošle godine u konačnici ipak bio nešto veći - 1,5% - nego godinu dana ranije. CPB navodi da trgovinu potiču razvijene ekonomije, posebno kineski izvoz koji je porastao za 5,6%. Ima i dijelova svijeta gdje je situacija bitno lošija, primjerice Latinska Amerika gdje je izvoz pao za 3,6 posto, dok SAD gotovo da stagnira s ratom izvoza od 0,4%.
Industrijska je proizvodnja porasla za 1,1 posto, što je 0,1% više nego u studenome 2019. godine, ali je porast gotovo isključivo vezan uz Kinu. Njezin je rast u posljednjem tromjesečju prošle godine iznosio gotovo nevjerojatnih 6,5 posto što znači da je u pandemijskoj godini ostvarila ukupni rast od 2,3 posto: SAD će zabilježiti pad od 3,6 posto, EU 7,4 posto, a na globalnoj je razini pad 4,3 posto.
Financial Times u svojoj analizi ovih podataka navodi da se, zbog novih mjera zaključavanja primarno u Europi, može opet očekivati pad razine proizvodnje, ali navodi da se očekuje daljnji rast trgovine prema podacima IHS Markita koji pokazuju porast inozemnih narudžbi na globalnoj razini.
Oxford Economics očekuje da će, bez obzira na nove restrikcije, trgovina ove godine zabilježiti snažan rast, oko 9 posto.
No pojavio se jedan neočekivani problem, nedostatak kontejnera koji je poskupio trgovinu između EU i Kine čak četiri puta. Lars Jensen iz konzultantske kuće SeaIntelligence rekao je za FT: “Došlo je do problema uskog grla. Porast cijena (s 2000 dolara na 9000 po kontejneru od 40 stopa) je posljedica tuče kupaca oko limitiranih resursa - kontejnera”.
Naime, tisuće praznih kontejnera je bilo ostavljeno u Europi i SAD-u nakon što je u prvoj polovici godine došlo do pada trgovine. A onda je u drugom dijelu godine došlo do snažne potražnje na Zapadu za robom iz Azije, ali je prvo trebalo prazne kontejnere prebaciti do odredišta. I tako je onaj tko je imao kontejnere na raspolaganju mogao određivati cijene. Osim toga, kako navode iz World Shipping Councila, sad je volumen trgovine tolik da postojeći terminali nisu dostatni. Pa sad brodovi čekaju za istovar i sve to povećava cijene.
Zbog svega navedenog, Joanna Konings, viša ekonomistica u ING-u, upozorava za FT a bi nedostatak kontejnera i porast cijene pomorske trgovine mogao u konačnici dovesti do ograničavanja opsega globalne trgovine.
Azija je dakle u potpunosti preuzela svjetski proizvodni primat i to je činjenica koja će definirati ovo desetljeće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....