U novijoj povijesti Rusije nije bilo ovoliko uhićenih na nekom prosvjedu kao na ovom 31. siječnja, javljaju tamošnji mediji i udruge za ljudska prava.
Policija je privela oko 5500 prosvjednika, među kojima i 83 novinara, koji su opet diljem Rusije, kao i 23. siječnja, prosvjedovali protiv uhićenja oporbenog demokratskog čelnika Alekseja Navaljnog, tražeći političke slobode i "smjenjivost vlasti".
Mediji podsjećaju da su cijeli tjedan prije prosvjeda, koje vlasti ponovno nisu odobrile, trajala privođenja i premetačine kod mnogih suradnika i simpatizera Navaljnog, a nekima je određen i kućni pritvori. Policija je na dan prosvjeda u Moskvi blokirala pristupe središtu grada jer su najavljivane prosvjedne šetnje oko sjedišta obavještajne službe FSB te na Starom trgu gdje se nalaze uredi Putinove predsjedničke administracije.
Zbog toga je čak 11 stanica podzemne željeznice u samom središtu grada bilo zatvoreno, pregrađeni su mnogi nogostupi i ulice, a većina trgovina na tom području nije radila. Prosvjednici su pribjegli "bjeloruskoj taktici" - raštrkali su se po određenim punktovima po gradu u manjim grupama kako bi ujedno raštrkali i snage sigurnosti.
Pendreci i elektrošokeri
Policija, odnosno specijalne snage OMON-a nisu se libile koristiti, kako navode ruski mediji, pendreke i elektrošokere, a u Sankt Peterburgu i suzavac. Neovisni portali, poput Meduze, i organizatori prosvjeda navode svjedočanstva o zastrašivanju prosvjednika te prijetnjama da će biti kazneno gonjeni zbog ekstremizma, što povlači za sobom višegodišnje zatvorske kazne. Neki su bili izloženi i fizičkim torturama ili im je uskraćena medicinska pomoć.
Kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je policija "djelovala žestoko, ali u okvirima ovlasti i zakona" jer prosvjedi nisu bili odobreni.
Na pitanje novinara radiopostaje Eho Moskva je li Vladimir Putin vidio snimke policijske brutalnosti, odgovorio je da snimaka s prosvjeda ima jako puno, a "predsjednik nema vremena sve gledati", ali je napomenuo da se ne smije pristupati paušalno nego "gledati svaki pojedinačni slučaj za sebe te ustanoviti razloge zbog kojih je policija koristila sredstva prinude".
Istodobno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo prosvjednu notu SAD-u zbog, kako kažu, "eklatantnog i grubog miješanja u unutarnje stvari Rusije", pa i optužilo Washington da je poticao ljude na neodobrene prosvjede i kršenje ruskih zakona. Novi američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog, ali i svih uhićenih prosvjednika.
Daljnje akcije prosvjednika
Najavljene su i daljnje prosvjedne akcije, a neki ruski analitičari kažu kako najnovija istraživanja pokazuju da je na ove prosvjede izašlo čak 42 posto ljudi kojima je to prvo takvo sudjelovanje u životu. Među njima je oko 60 posto onih između 18 i 24 godine, dakle onih koji, osim Putina, ne pamte nikoga na vlasti, te oko 37 posto onih u dobi od 25 do 35 godina, dok su jezgra antirežimskog bunta ljudi u srednjim godinama, od 35 do 40, i većinom s višim obrazovanjem.
Sutra se na Simonovskom sudu u Moskvi odlučuje o tome hoće li se uvjetna kazna Alekseju Navaljnom od tri i pol godine za aferu Yves Rocher zamijeniti zatvorskom. Prema svemu sudeći, sud će prihvatiti zahtjev Savezne službe za izvršenje zatvorskih kazni (FSIN), a i rusko tužiteljstvo smatra da za to ima osnove te će najvjerojatnije Navaljni biti poslan na izdržavanje zatvorske kazne. Podsjetimo, Navaljni se morao javiti tijelima FSIN-a 29. prosinca 2020. godine dok se nalazio na liječenju u Berlinu zbog trovanja agensom novičokom. Odmah nakon povratka u Rusiju je priveden i nalazio se u moskovskom zatvoru Matroskaja tišina, a zbog toga je u Rusiji prvi put izbio ozbiljniji protuputinovski bunt.
Mnogi smatraju da režim namjerava zatvoriti Navaljnog najmanje do 2024. godine kada će se održati predsjednički izbori, a najavljuju se i neke nove kaznene prijave koje bi ga mogle na dulje vrijeme smjestiti iza rešetaka.