Nekadašnja slika tinejdžera kao simbola otpora autoritetu više ne drži vodu. Danas mladi sve manje prkose društvenim normama kroz subkulture i glasne prosvjede, a sve više traže svoj identitet u tradicionalnim vrijednostima poput religije, nacionalnih identiteta i konzervativnih stavova. Na taj način današnji "mladi buntovnik" ne prkosi autoritetu nužno izravnom pobunom protiv sustava, nego izražavanjem zabrinutosti za stabilnost i očuvanje određenih vrijednosti koje smatra ugroženima. Ova promjena nije samo rezultat osobnih stavova, nego odražava i šire društvene promjene, uključujući sve veći utjecaj digitalnih medija i online influencera na političke stavove mladih.
Superizborna 2024. godina potvrdila je hipotezu o pomaku mladih udesno - od Francuske, Njemačke, Italije i Nizozemske do SAD-a, mlađe generacije pohrlile su podržati desničarske i populističke političare i stranke.
Trumpovoj pobjedi na predsjedničkim izborima također je doprinijela podrška mladih. Iako su mlađi glasači tradicionalno skloniji Demokratskoj stranci, Trumpova kampanja uspjela je pridobiti tu demografsku skupinu, osobito putem digitalnih kanala. Ključni faktor u njegovu uspjehu bili su influenceri poput Joea Rogana, Thea Vona i Adina Rossa, koji imaju velik utjecaj u "manosferi", mreži mladih muškaraca koji prate podcaste i društvene mreže, često obilježene antiestablishmentskim stavovima. Ovi influenceri stvorili su izravnu povezanost s mladim muškarcima koji su se osjećali isključeni iz tradicionalnog političkog prostora, rezonirajući s Trumpovim kontroverznim stilom koji se uklapao u njihovo viđenje vođe koji se protivi političkoj korektnosti i mainstream medijima.
Ono što je također bilo značajno u Trumpovoj strategiji podrška je kripto zajednice. Trumpov stav prema kriptovalutama evoluirao je od ranijih kritika bitcoina do otvorene obrane kriptovaluta, čak i prihvaćajući donacije u kriptovalutama. Trumpova strategija usmjerena prema kripto zajednici bila je strateški važna jer ankete pokazuju da vlasnici kriptovaluta, koji su često mladi i tehnološki osviješteni, dijele više zajedničkih stavova s njim nego s demokratima.
Trump je povećao potporu među glasačima od 18 do 29 godina za šest posto u odnosu na prethodne izbore, a njegova je popularnost još više porasla među mladim muškarcima, posebice u ključnim državama poput Michigana i Arizone gdje je osjetno smanjio razliku u odnosu na demokratsku kandidatkinju. Muški glasači u dobi od 18 do 29 godina glasali su za Trumpa s 14 postotnih poena više nego za Kamalu Harris, što je značajno odstupanje od 2020. godine kada je Joe Biden osvojio tu grupu s 15 postotnih poena prednosti.
Izazovi s kojima se suočava generacija Z, poput visokih troškova stanovanja, studentskih kredita i rastuće inflacije, pridonijeli su povećanju njihove naklonosti prema Trumpovim obećanjima o ekonomskom oporavku. Trumpove ideje o smanjenju poreza na napojnice i prekovremenom radu posebno su bile atraktivne mlađima od 24 godine koji rade u industrijama u kojima su prihodi ovisili o napojnicama, a takvih je u SAD-u 25 posto.
Zanimljivo je da su mnoge mlade žene, iako progresivne u određenim stavovima poput legalizacije pobačaja, izostale s glasovanja, što bi moglo sugerirati da smatraju kako političke opcije kojima su inače sklone nisu dovele do stvarnih promjena u njihovu životu. Mnoge od njih osjećaju da se Demokratska stranka nije dovoljno angažirala na pitanjima koja su im važna, poput rasta životnih troškova i zapošljavanja, zbog čega su im Trumpove poruke, posebno u pogledu ekonomije, postale atraktivnije. Među osobama mlađim od 30 godina, 54 posto ih je podržalo Trumpa, dok ih je 44 posto glasalo za Harris. Postotak je još veći za Trumpa kad se promatraju samo mlade osobe bez fakultetske diplome. Trump je također ostvario značajan porast potpore u odnosu na 2020. kada je Biden imao puno jaču prednost među mladim ženama.
Studija "Mladi i zadovoljstvo demokracijom", koju je objavio istraživački institut Centar za budućnost demokracije, otkriva da globalno zadovoljstvo mladih demokracijom opada. U razvijenim demokracijama nezadovoljstvu mladih najviše pridonosi ekonomska isključenost. Međugeneracijski jaz u životnim prilikama i sve veća podjela između bogatih i siromašnijih regija glavni su pokretači pružanja podrške populistima.
Ogorčenost siromaštvom, naime, potiče želju za radikalnom promjenom i potporom ljevici, ali strah od gubitka društvenog statusa pomiče mlade prema konzervativnim strankama. "Mladi koji doživljavaju strukturne uvjete kao što je ekonomska neizvjesnost ranjiviji su na retoriku krajnje desničarskih stranaka i skupina djelomično zato što su im privlačniji kulturni elementi kao što su želja za pripadanjem i želja za otporom mainstream autoritetu", naglašava u članku "Mladi i radikalna desnica" Cynthia Miller-Idriss, autorica i istraživačica ekstremizma i radikalizacije.
Mladi ljudi sve su anksiozniji i nesretniji. Svjetsko izvješće o sreći za 2024. otkriva da su mladi općenito, a posebno u Sjevernoj Americi, manje sretni od starijih generacija jer su pogođeni sa svih strana - od nejednakosti u prihodima, stambene krize, previsoke školarine, pretrpanih učionica i porasta troškova zdravstvene zaštite do strahova zbog rata i klimatskih promjena.
Albena Azmanova, profesorica političkih i društvenih znanosti pri Sveučilištu Kent, ističe da patimo od epidemije nesigurnosti čiji sindrom, osjećaj nesposobnosti da se nosimo s nedaćama, dijele bogati i siromašni, mladi i stari, muškarci i žene podjednako. "Ako stari žive u strahu od gubitka posla, mladi se boje da nikada neće naći posao, bez obzira na to koliko magisterija i neplaćenih pripravničkih staževa imaju u svojim životopisima. Velika briga za većinu njih, za 99 posto, jest nesigurnost - osjećaju se ranjivi politički, ekonomski, kulturno i fizički. Upravo taj širok spektar ranjivosti krajnja desnica tako majstorski iskorištava", ističe Azmanova za Social Europe.
Generacija Z tako predstavlja zanimljiv fenomen: to su osobe koje cijene mentalno zdravlje, otvoreno razgovaraju o seksualnosti i identitetu, a istodobno pokazuju interes za konzervativnije vrijednosti. Ta kompleksnost oblikuje ih kao generaciju paradoksa u kojoj moderna načela egzistiraju uz stabilne temelje prošlosti.
U Europi, mnogi mladi vide politiku otvorenih vrata prema migrantima kao glavnog krivca za trenutačne gospodarske probleme, a desničari se pritom nude kao protuteža tradicionalnim strankama, kao oni koji prepoznaju stvarne ili percipirane prijetnje europskom načinu života. Radikalno desne stranke poput njemačkog AfD-a, nizozemske Stranke za slobodu Geerta Wildersa i francuskog Nacionalnog okupljanja predstavljaju se kao stranke koje stavljaju vlastitu zemlju na prvo mjesto i pritom povezuju zaštitu zapadnih, liberalnih vrijednosti s apelima za povećanje društvene, ekonomske i fizičke sigurnosti.
Primjerice, Nacionalno okupljanje se nastojalo predstaviti kao branitelj ženskih prava, koja su navodno ugrožena zbog velikog broja migranata iz muslimanskih zemalja koji su posljednjih godina ušli u Europu. Manifest Marine Le Pen istodobno je nudio obećanja o ukidanju poreza za mlađe od 30 godina, pružanju financijske pomoći studentima-radnicima i povećanju broja studentskih stanova. Na taj su način desni populisti uspjeli spojiti karakteristike kulturnog liberalizma i ksenofobije u obrani takozvanog europskog načina života.
Ukupno 38 posto birača u dobi od 18 do 24 godine podržalo je krajnje desnu Alternativu za Njemačku u Tiringiji na nedavnim izborima za pokrajinski parlament. AfD je utrostručio svoju podršku i na europskim izborima, osvojivši čak 16 posto glasova birača mlađih od 25 godina. Pomak glasača generacije Z udesno očit je diljem cijele Europske unije. Među francuskim glasačima mlađim od 34 godine Nacionalno okupljanje Marine Le Pen bilo je najpopularnija stranka na europskim izborima s 32 posto glasova, što je porast od deset posto u usporedbi s izborima 2019. godine.
U Poljskoj je 30 posto birača u dobi od 18 do 29 godina podržalo krajnje desnu stranku Konfederacija, u odnosu na 18,5 posto koliko je ta stranka osvojila na posljednjim europskim izborima. Radikalni desničari uživali su sličan porast potpore i u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu i Austriji, a nastavili su dobro prolaziti i u Italiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....