Srbija u 2023. zabilježila najveći pad sloboda u Europi, na negativnu ocjenu utjecale i izborne manipulacije

Srbija ostaje djelomično slobodna zemlja, a istodobno i jedna od 17 država koje su zabilježile najveći pad sloboda prošle godine i nalazi se na listi između Rusije i Sijera Leonea, pokazalo je izvješće organizacije Freedom House "Sloboda u svijetu 2024: Narastajuća šteta od problematičnih izbora i oružanih konflikata".

U svijetu je u 2023., 18. godinu zaredom, registriran pad sloboda, s 52 zemlje u kojima je evidentiran pad političkih prava i građanskih sloboda, dok je u samo 21 zemlji primijećeno poboljšanje, navodi se u godišnjem izvješću FH.

Među zemljama koje su zabilježile najveći pad sloboda u prethodnom desetljeću je i Srbija, koja je u odnosu na lani dodatno nazadovala i sad je između Venezuele i Afganistana, istaknuli su pojedini beogradski mediji navode FH-a.

Slobode u Srbiji opadaju uzastopce 10 godina, a po listi organizacije Freedom House, ove je godine, uz pad za tri poena, na 114. mjestu, što je, po ocjeni Glasa Amerike (VOA), sveukupno stavlja u prvu polovicu zemalja u kojima je demokracija u konstantnom padu tijekom posljednjeg desetljeća.

Srbija zabilježila najveći godišnji pad sloboda i prava u Europi

"Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvješću bio je najveći pad u Europi, u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Europi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana", rekla je za VOA Aleksandra Karpi, ekspertica FH-a za Balkan.

Ona je ocijenila da su na ukupnu ocjenu o Srbiji utjecali i izbori (u prosincu 2023.), a da je cijena izbornih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i sudjeluju u demokratskim procesima.

"I to je bio jedan od razloga za pad, ali Srbija je izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno", izjavila je Karpi.

Ona je ukazala i na još nekoliko faktora koji uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina, među ostalim na sve manje mogućnosti javnosti da pristupi informacijama o nabavama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja.

"Čak je i relevantnim zainteresiranim stranama sve teže doći do informacija o donošenju odluka vlade", istaknula je Karpi.

Kao treću točku navela je "pad indikatora privatnih debata", koji je bio rezultat brutalnog omalovažavanja opozicijskih političara, kao i drugih kritičara režima i otkrića o praćenju opozicijskih ličnosti.

"To ukazuje na zaoštravanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa čak i obične građane, kojima je sve teže otvoreno sudjelovati u javnim raspravama, privatnim diskusijama o vladi i njezinom donošenju odluka te zaista sudjelovati u slobodnom i otvorenom demokratskom diskursu", rekla je Karpi.

Ona je ocijenila i da "sad postoji stvaran strah od neke vrste odmazde, ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti" i da se "rapidno pogoršava situacija za politička prava, građanske i slobode u Srbiji".