Srbija otvorila još dva poglavlja s EU, Hahn poručio da je vladavina prava 'srž pregovaračkog procesa'

Srbija je u ponedjeljak na 9. Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu otvorila dva nova pregovaračka poglavlja s EU - poglavlje 17 o ekonomskoj i monetarnoj politici i 18 o statistici, uz poruke iz EU kako je napravljen još jedan važan korak ka članstvu, ali da vladavina prava i dalje ostaje ključna točka jer je to srž pregovaračkog procesa o pridruživanju Uniji.

Europska unija je uložila puno napora za približavanje Zapadnog Balkana Uniji, a današnja Međuvladina konferencija pokazala je "čvrstu i snažnu perspektivu Srbije za ulazak u Uniju", ocijenio je europski povjerenik za pridruživanje i susjedsku politiku Johannes Hahn.

On je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon Međuvladine konferencije ocijenio da je postignut „dobar napredak“ u oblasti dva novootvorena poglavlja, koji je „ključan za dalje strukturne reforme“.

Dosadašnje reforme daju rezultate, ali ih treba očuvati, rekao je Hahn.

On je naglasio kako zahtjevi iz poglavlja 12, čije otvaranje je Beograd očekivao, zahtijevaju da Srbija pripremi svoj godišnji proračun i reforme na transparentniji način i u konzultaciji s EU.

„Pregovarački proces je zasnovan na zaslugama, ali je kvaliteta važnija od brzine“, rekao je Hahn i naglasio da će EU nastaviti s potporom Srbiji i zemljama regije u eurointegracijskom procesu, ali je upozorio da postoje neke oblasti čija suštinska važnost isključuje pregovore.

„Reforme u oblasti vladavine prava i upravljanja su srž (pregovaračkog) procesa i o tome nema pregovora“, naglasio je Hahn, ukazujući kako se, u konačnici, cijeli pregovarački proces temelji na činjenici da sva ostala poglavlja imaju bitne poveznice upravo s vladavinom prava.

Srbijanska ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović umjereno je zadovoljna današnjim otvaranjem dva poglavlja, uz ocjenu da je „moglo više“, ali uz poruku da Srbija ostaje ustrajna u namjeri da stigne do konačnog cilja - članstva u EU.

„Unekoliko sam zadovoljna što smo otvorili još dva poglavlja. Možda smo i očekivali malo više. Ali, nismo nezadovoljni zato što smo riješeni da budemo strpljivi, uporni i odlučni u namjeri da postanemo članicom EU", rekla je Joksimović novinarima.

Joksimović je naglasila kako je europskim partnerima ukazala na „iznimnu zabrinutost“ Srbije ponašanjem Prištine i novim mjerama koje kosovske vlasti najavljuju „nasuprot suštinskim europskim vrijednostima“.

Zamolila sam naše prijatelje i partnere iz EU da se poštuju principi i uvažavaju jednako prema svima, rekla je Joksimović, naglasivši da će Srbija ostati ustrajna u posvećenosti europskim zadaćama i vrijednostima.

„Želim uvjeriti europske partnere da imaju ozbiljnog sugovornika u Srbiji, da smo posvećeni nastojanju da regionalni mir i stabilnost budu održivi, ali da mir mora biti utemeljen na poštovanju principa“, rekla je Joksimović.

Odgovarajući na pitanje srbijanskih novinara o mogućem izlazu iz aktualne krize odnosa Prištine i Beograda zbog kosovskih carinskih pristojbi, Johannes Hahn je rekao da je tijekom nedavnog posjeta Beogradu i Prištini „ponudio usluge“, ocijenivši kako je uvođenje tarifa protivno duhu slobodne trgovine.

„Jasno je da je uvođenje tarifa od 100 posto na robu iz Srbije i BiH suštinski protiv duha slobodne trgovine i sporazuma CEFTA“, rekao je Hahn.

On je dodao da „postoji i određeno nezadovoljstvo kosovske strane“

„Trebamo sveobuhvatno potražiti rješenje i vidjeti može li to biti brzo jer je u interesu svih. Za nas je neprihvatljivo da sadašnja situacija duže potraje“, rekao je Hahn.

Uključujući današnja dva poglavlja, Srbija je u dosadašnjem procesu pregovora o pridruživanju s EU otvorila ukupno 16, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Ključna primjedba Srbiji i u posljednjem izvješću Europske komisje ostaje da, unatoč vidljivim pomacima, nije postignut dovoljan napredak u poglavljima 23 i 24, poglavito u pogledu vladavine prava.

Srbija je pregovore o članstvu u EU službeno započela u siječnju 2014.

Analitičari u prvim ocjenama poslije danas otvorenih poglavlja ukazuju da je, u usporedbi s većinom država koje su u međuvremenu postale članicama EU, Srbija u zakašnjenju jer su neke od njih pregovarački proces zatvarale za tri do šest godina, a Srbija četvrtu godinu pregovaračkog procesa završava sa samo 16 otvorenih poglavlja.