Otkud Srbija u priči o navodnom ruskom pokušaju napada na ukrajinski zrakoplov u Leipzigu? I zašto službe vide Srbiju kao čvorište za vrbovanje i obuku ruskih agenata za jednokratnu upotrebu, dok Beograd upadljivo šuti, pita se Deutsche Welle.
Sve je kao u špijunskom filmu, ali sa vrlo zamršenim scenarijem. Jedino što akteri koji se za sada pojavljuju na platnu ne liče na Jamesa Bonda već su priučeni i instruirani, tek kotačići u velikoj igri koju i ne razumiju, ali koja se proteže preko cijele Europe.
Tako sada njemačke istražitelje i službe jako zanima što znaju dvojica Srba koji su u istražnom zatvoru u Srbiji. Jer njihov slučaj povezuje ukrajinske zrakoplove u Leipzigu, dva ruksaka s eksplozivom kod Kanjiže i zadire u mnogo dublju priču.
U toj priči, Srbija je raskrižje za vršljanje ruskih službi po Europi. Za ono što se u Njemačkoj otvoreno naziva hibridnim ratom.
Kremlj tvrdi da Rusija neće sniziti razinu diplomatskih odnosa s Njemačkom
Što su ‘jednokratni agenti‘?
Peripetija vraća u fokus ruske ‘jednokratne agente‘ – često sitne kriminalce ili neupadljive građane koje ruske službe navodno vrbuju da za novac izvrše pokoju diverziju. U Moskvi unaprijed uračunaju da će ovi priučeni diverzanti pasti u ruke policiji, ali je teško dokazati tko ih je i kako vrbovao.
DW je više puta izvještavao o fenomenu, recimo o ukrajinskim dječacima u Harkovu koji su za 20 eura ispisivali grafite protiv vlasti u Kijevu, a onda postavljali požare na transformatore povezane sa željezničkom infrastrukturom. Ili o uništavanju najmanje 270 automobila u Njemačkoj u čemu su navodno sudjelovali i po jedan državljanin Srbije i BiH, opet za ruski račun.
Ubrizgavali su PUR pjenu u auspuhe, što može uništiti motor, a na automobilima ostavljali naljepnice koje sugeriraju da je sve djelo radikalne zeleno-ljevičarske mladeži. Tako su navodno Rusi htjeli potaknuti bijes javnosti protiv Zelenih i pomoći radikalnoj desnici na izborima u Njemačkoj.
Novi detalji: Objavljena imena Srba povezanih s osumnjičenicima za napad u Njemačkoj
Njemački tjednik Spiegel je to opisao kao ruski ‘rat iz sjene‘ protiv Njemačke.
- Hakerski napadi na snabdjevače energijom, kampanje dezinformacija pred izbore, nadlijetanje dronova iznad vojarni i industrijskih postrojenja: Moskva raspolaže bogatim izborom alata za destabiliziranje Njemačke i uznemiravanje stanovništva.
Stvari su postale ozbiljnije, smatraju njemačke službe, nedavno u zračnoj luci u Leipzigu.
- Platit će za to, poručio je kancelar Friedrich Merz prošli tjedan. Nije spomenuo Rusiju nego uopćeno ‘autore hibridnih napada‘ na Njemačku. Poslije toga se iz vrha vlasti više puta čulo da baš Rusiju smatraju odgovornom za pokušaj napada u Leipzigu.
Trag vodi do Srbije
U toj zračnoj luci na istoku Njemačke je početkom kolovoza pronađen dron, tik pored ukrajinskog transportnog zrakoplova Antonov, u dijelu aerodroma koji i ukrajinska vojska koristi za logistiku. Nedaleko od drona – konzerva s plastičnim eksplozivom.
Snimke i istraga ukazuju, kako je priopćeno, da se dron s eksplozivom trebao zabiti u rezervoar zrakoplova i dovesti do eksplozije kerozina. No, eksploziv je loše bio povezan s upaljačem pa to nije uspjelo.
Deset dana kasnije je nađen sličan dron oko pet kilometara od zračne. Oba drona su bila opremljena routerom i njima se moglo upravljati preko mobilne mreže – iz bilo kojeg kutka svijeta.
Pronađeni su tragovi DNK. Istražitelji imaju barem dvojicu osumnjičenih – jedan je navodno u kontaktu s ruskim tajnim službama i dovodi se u vezu s eksplozijom u poljskom Łódźu 2024. godine. Drugi je navodno uoči pokušaja napada u Leipzigu u Njemačku doputovao iz Istanbula, a potom otišao u Srbiju.
- Ta balkanska država je, po saznanjima zapadnih obavještajnih službi, žarište za ruske operacije sabotaža u Europi. Tamo navodno ruske tajne službe regrutiraju i obučavaju ljudstvo, piše sada Spiegel.
Taj tjednik donosi nove informacije iz istrage, gdje tragovi opet vode u Srbiju i povezuju Leipzig i Kanjižu.
Potez Berlina razbjesnio je Moskvu. Stigla prva najava daljnjih poteza, javio se Lavrov
Što znaju B. i Đ.?
Njemački istražitelji vrlo su zainteresirani za to što znaju Danilo B. i Slobodan Đ. koji su od 11. lipnja u pritvoru u Srbiji. Vjeruje se da imaju informacija o jednom ‘kolegi‘, jednokratnom agentu koji je umiješan u slučaj Leipzig.
B. je rusko-srpski državljanin, a Đ. samo srpski. Zaustavljeni su kada su, u dva odvojena automobila, pokušali prijeći granicu s Mađarskom. Jedan je u prtljazi nosio komponente drona, a drugi konzerve s eksplozivom.
U Srbiji se istraga protiv njih vodi zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, streljiva i eksplozivnih materija, a B.Đ je pod istragom i za falsificiranje isprave. Za sada službeno nema riječi o planiranju napada, terorizmu ili sličnom.
I inače u Beogradu nema mnogo riječi o ovome. Dok je tabloid Bild u Njemačkoj naveliko pisao da su u pitanju ruski jednokratni agenti, pa je i savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao da su službe dojavom srpskim kolegama spriječile pokušaj napada u Njemačkoj, iz srpskih institucija se ne čuje skoro ništa.
Doduše, Više javno tužiteljstvo u Subotici priopćilo je ove srijede (2.9.) da je istragu protiv te dvojice proširilo na još četiri osobe od kojih su dvije isto u pritvoru - jedna ima mjeru zabrane napuštanja stana, a jedna nije dostupna srpskim organima.
U odgovorima za Radio Slobodna Europa (RSE), tužiteljstvo nije komentiralo nijedan navod iz Njemačke upućujući na tajnost istrage. Ali je potvrdilo da je proširenje istrage povezano sa slučajem Kanjiža.
Radi se o otkriću dva ruksaka s eksplozivom kod tog mjesta na srpsko-mađarskoj granici, u blizini plinovoda. Bilo je to u travnju, svega par dana uoči presudnih izbora u Mađarskoj na kojima je, tada još premijer, Viktor Orban potom izgubio.
Njemačka: ‘Mi smo ratna meta‘; Medvedev: ‘Vi ste neonacisti i zaslužujete izravan udar na Berlin‘
Orban je incident iskoristio kako bi, skoro direktno, optužio Ukrajinu za diverziju i pokušaj prekida dovoda ruskog plina, u sličnom tonu u kojem je vodio cijelu predizbornu kampanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije upirao prstom, ali je rekao kako je ‘očito da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru‘.
Srbija na vjetrometini
Od početka masivne ruske invazije na Ukrajinu, vlasti u Srbiji su se dičile time što nisu uvele sankcije protiv Rusije. Ali ubrzo je postala javna tajna da Srbija istovremeno za američki novac, preko posrednika iz Češke i Poljske, masovno oprema ukrajinsku vojsku granatama. Ta veza okrunjena je nedavno, posjetom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu, kada na konferenciji za novinare upadljivo nije bilo riječi o vojnoj suradnji.
Prethodno su se množili incidenti koji ukazuju da je Srbija premrežena ruskim službama.
Samo prošlog rujna uhićene su najprije dvije osobe zbog sumnje da su u kampu kod Loznice obučavale oko 150 moldavskih i rumunjskih državljana za izazivanje kaosa poslije izbora u Moldaviji. U toj zemlji je uoči izbora uhićeno sedamdeset ljudi.
Par dana kasnije, uhićeno je još jedanaest ljudi u Srbiji. Sumnjiče se za špijunažu i vjersku i nacionalnu diskriminaciju jer su prošle godine bacali zelenu boju na židovske objekte u Parizu, a pred džamijama ostavljali svinjske glave u pokušaju izazivanja kaosa. Također su ispisivali diskriminirajuće poruke pred Brandenburškim vratima u Berlinu.
Iako opet u Srbiji nije rečeno, u europskim medijima se naveliko pisalo da je to sve rađeno za novac i po ruskom nalogu.
- Teško je povjerovati da srpske službe sigurnosti nisu znale da se to događa jer se tu ne radi o jednom slučaju nego o čitavom nizu istih ili sličnih slučajeva, da mi imamo da strani državljani vrše obuku za različite sigurnosne ili parasigurnosne akcije u drugim državama, rekao je tada Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku za RSE.
Što se poduzima?
Dok su se vlasti Aleksandra Vučića očito odlučile da javno ne talasaju – i sva je prilika da pogotovo neće pred izbore – mnogi komentatori misle da je Srbija stvari sa zapadnim zemljama izgladila tihom suradnjom. I naoružavanjem Ukrajine, ali i hapšenjem navodnih ruskih agenata.
U Njemačkoj pak, u jeku istrage oko pokušaja napada u Leipzigu, priopćeno je da se zatvaraju Ruska kuća u Berlinu i ruski konzulat u Bonnu, kao i da će biti pooštrena granična kontrola ruskih državljana koji dolaze u Njemačku.
Rusija sve vrijeme odbacuje sve optužbe. Šef diplomacije Sergej Lavrov ovih dana je navode o umiješanosti Moskve u slučaj Leipzig nazvao potpuno izmišljenim provokacijama. Rusija će, kao protumjeru, sada zatvoriti Goetheov institut na nekoliko lokacija, zaključuje Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....