RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Sramotni Lavrov: Kasnio sat i pol vremena, sasuo drvlje i kamenje po svima i - pobjegao!

Ključne događaje 211. dana rata u Ukrajini pratimo uživo

Sergej Lavrov na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a

 Bryan R. Smith/Afp

Ključni događaji dana:

- Šefovi diplomacija EU-a složili se oko pooštravanja sankcija Rusiji i povećanja isporuke oružja Kijevu

- Zelenski zatražio sankcije Rusiji, ograničavanje cijene ruskih energenata i osnivanje posebnog suda za zločine

- Turska osudila "nezakonite" referendume o pripojenju u četirima ukrajinskim oblastima pod ruskom kontrolom

- Ruske snage sigurnosti privele više od 1000 ljudi na prosvjedima protiv mobilizacije i eskalacije

- U sklopu razmjene zarobljenika oslobođen je dio branitelja Azovastala, među njima i zapovjednik pukovnije Azov

- Dmitrij Medvedev kazao je da će regije, uskoro priznate referendumom, Rusi braniti ako je potrebno i nuklearnim oružjem


NOVO 20:40 Države članice NATO-a snažno su u čevrtak osudile namjeru održavanja tzv. referendume na teritoriju Ukrajine pod ruskom okupacijom te su odbacile rusku “neodgovornu nuklearnu retoriku”.

“Najoštrije osuđujemo plan za održavanje tzv. referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji ukrajinskih područja koje djelomično kontrolira Rusija”, kaže se u izjavi Sjevernoatlantskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici država članica NATO-a.

Rusija je najavila održavanje referenduma u područjima Donecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona.

Članice NATO-a ističu da nikada neće priznati nelegalnu i nelegitimnu aneksiju ukrajinskog teritorija.

“To je ukrajinski teritorij. Pozivamo sve države da odbace očigledne ruske pokušaje osvajanja teritorija”, navodi se u izjavi.

U izjavi se također odbacuje “neodgovorna nuklearna retorika”.

“Rusija snosi punu odgovornost za rat, ogromnu patnju koju njezina agresija donosi ukrajinskom narodu, kao i za cijenu svog rata, uključujući i za ruski narod koji se sada mobilizira. Rusija ima u svojim rukama okončanje sukoba i mora odmah zaustaviti ovaj rat i povući se iz Ukrajine”, stoji u izjavi Sjevernoatlantskog vijeća.


19:07 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov napustio je sastanak Vijeća sigurnosti UN-a nakon što je optužio Ukrajinu i njene zapadne saveznike za "nekažnjavanje" u Donbasu, javlja Guardian.

‘‘Ukrajina i njezini saveznici pokušavali su nam nametnuti potpuno drugačiji narativ o ruskoj agresiji", ustvrdio je Lavrov.

Lavrov je kasnio gotovo sat i pol na sastanak Vijeća sigurnosti UN-a i izgledalo je kao da želi otići čim završi govor.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly govorio je na sjednici Vijeća nakon obraćanja Lavrova, gdje je rekao da će Ujedinjeno Kraljevstvo podržavati Ukrajinu do kraja, odnosno koliko god bude potrebno.

Cleverly je rekao da je Rusija pokušala "svaliti krivnju na one koji uvode sankcije" i da "svakim danom razorne posljedice ruske invazije postaju sve jasnije".


18:04 Nekim Rusima uhićenima zbog prosvjedovanja protiv odluke predsjednika Vladimira Putina o uvođenju djelomične mobilizacije, uručeni su pozivi za vojnu službu dok su bili u pritvoru, objavila je u četvrtak udruga za ljudska prava OVD-Info.

Otkako je Putin u srijedu najavio prvu veliku mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata, letovi za izlazak iz zemlje rasprodani su, dok su u više gradova održani prosvjedi koje je policija brzo razbila.

OVD-Info je objavio da je najmanje 1310 prosvjednika privedeno, a nekima su uručeni pozivi za vojsku.

Jednom prosvjedniku u Moskvi rečeno je da mu prijeti 10-godišnja zatvorska kazna jer je odbio primiti poziv za mobilizaciju, navodi se.

Prema ruskom zakonu, policija ima ovlasti zaustaviti ljude za koje se smatra da izbjegavaju mobilizaciju.

Zakon također predviđa višegodišnje zatvorske kazne i pozamašne novčane kazne za one koji izbjegnu vojni rok bez zakonske osnove za izuzeće.

"Od 15 policijskih uprava zaprimljena je informacija da su privedenim muškarcima uručeni pozivi za vojsku", navodi se u priopćenju OVD-Info.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije zanijekao spomenute navode. Samo je kazao da to "nije protivno zakonu".

Policija nije bila dostupna za komentar, kao ni ured za mobilizaciju, navodi Reuters.

Pozivi za mobilizaciju navodno su uručeni i novinarima. Ruska televizija Dožd (Kiša) objavila je kako je Artem Kriger, novinar portala SOTA, dobio poziv nakon što je uhićen dok je izvještavao o prosvjedima protiv mobilizacije u Moskvi.

Neki muškarci požurili su prema granicama u četvrtak nakon odluke o djelomičnoj mobilizaciji. Zabilježena je povećana gužva na graničnim prijelazima s Finskom i Gruzijom, dok su cijene zrakoplovnih karata iz Moskve vrtoglavo porasle.


17:20 Ruski dezerteri koji bježe od djelomične mobilizacije koju je naredio Vladimir Putin možda bi mogli dobiti zaštitu u Njemačkoj, rekla je njemačka savezna ministrica unutarnjih poslova, a prenosi Guardian.

U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung, Nancy Faeser je izjavila: - Dezerteri kojima prijeti ozbiljna represija u pravilu mogu dobiti međunarodnu zaštitu u Njemačkoj. Svatko tko se hrabro suprotstavi Putinovom režimu i time dospijeva u veliku opasnost, može podnijeti zahtjev za azil na temelju političkog progona.


16:41 Od sutra do 27. rujna u četiri regije Ukrajine pod ruskom okupacijom - Donjecku i Lugansku na istoku, te Hersonu i Zaporižja na jugu - održat će se takozvani referendumi o pripajanju Rusiji.

Takozvana Narodna Republika Donjeck proglasila je četvrti i peti dan glasovanja državnim praznicima, dok su vlasti Narodne Republike Lugansk obećale rezultate glasovanja objaviti 28. rujna.

Separatisti koje podupire Moskva kontroliraju velike dijelove industrijskog područja Donbasa od 2014., dok su regije Herson i Zaporižja okupirane nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači.

U televizijskom obraćanju u srijedu, Putin je rekao da Rusija treba podržati one u Ukrajini koji žele "odrediti vlastitu budućnost". EU je rekla da neće priznati rezultate glasovanja.

Danas je ruska novinska agencija RIA Novosti podijelila sliku na kojoj se vide letci koji se dijele u Lugansku.

Ispod naslova "Rusija je budućnost", na letku stoji: "Ujedinjuje nas povijest duga 1000 godina. Stoljećima smo bili dio iste velike zemlje. Raspad ujedinjene države bio je velika politička katastrofa: milijuni rođaka iznenada su se našli razdvojeni umjetnom granicom. Vrijeme je da se obnovi povijesna pravda."

Ova izjava sažima ruske tvrdnje o regiji, za koju kaže da je dio "povijesnih zemalja Novorosije" - područja iz 18. stoljeća koje je bilo dio za vrijeme Ruskog Carstva i koje je kasnije postalo dio Ukrajine.

Visoki ruski zastupnik Konstantin Kosačev komentirao je referendume, rekavši da kada oni završe, "neće biti pravo Rusije, nego njena dužnost da zaštiti te regije" - dodajući da će napad na te zemlje biti napad na Rusiju "uz sve njegove posljedice", piše BBC.


16:39 Čini se da je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otklonio svaku nejasnoću u vezi s uporabom nuklearnog oružja.

Medevedev je rekao da bi se svako oružje u arsenalu Moskve, uključujući strateško nuklearno oružje, moglo koristiti za obranu teritorija pridruženih Rusiji od Ukrajine, izvijestio je Reuters.

Medvedev, koji također služi kao zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je da će se referendumi koje su planirale ruske separatističke vlasti u velikim dijelovima ukrajinskog teritorija održati i da "nema povratka", navodi novinska agencija.

"Zapadni establišment i svi građani zemalja NATO-a općenito moraju shvatiti da je Rusija izabrala vlastiti put", rekao je Medvedev.


15.05 Guardianov dopisnik iz Moskve Andrew Roth piše da bi stvarni broj rezervista pozvanih u Ukrajini mogao premašiti brojku od 300.000 koju je naveo ministar obrane te zemlje Sergej Šojgu.


14:05 Milijun ruskih građana moglo bi uskoro biti mobilizirano da se bori u ratu u Ukrajini, navodi se u izvješću ruskih novina Novaja Gazeta.

U televizijskom obraćanju naciji u srijedu, ruski predsjednik je rekao da će se vojna služba odnositi samo na “građane koji su trenutno u pričuvi, posebno one koji su služili u oružanim snagama, i imaju odgovarajuće iskustvo”. Ubrzo nakon Putinove objave, ministarstvo obrane zemlje Sergej Šojgu rekao je da će 300.000 Rusa biti pozvano u sklopu mobilizacije koja će se odnositi na "one s prethodnim vojnim iskustvom".

Ali Novaja Gazeta, nezavisne ruske novine koje djeluju u egzilu, citirale su neimenovanog dužnosnika u Putinovoj vladi koji je rekao da je pravi plan pozvati milijun ljudi. Izvor je rekao novinama da povjerljivi sedmi stavak dekreta, koji je Putin potpisao u srijedu, dopušta ruskom ministarstvu obrane da pozove milijun ljudi.


13:40 Francuska će nastaviti podupirati Ukrajinu oružjem i obukom, rekao je francuski ministar obrane Sebastien Lecornu. Govoreći nakon sastanka sa svojom njemačkom kolegicom Christine Lambrecht, Lecornu je dodao da je Francuskoj potrebna suradnja unutar NATO saveza kako bi nastavila svoju potporu Kijevu.


13:00 Podaci o prodaji avionskih karata pokazuju da su letovi iz Moskve za glavne gradove Gruzije, Turske i Armenije, sve odredišta koja Rusima dopuštaju ulazak bez vize, rasprodani u roku od nekoliko minuta nakon Putinove objave u srijedu. Kremlj je ipak odbacio izvješća o egzodusu ratno sposobnih ruskih muškaraca, pristigla nakon objave Vladimira Putina o djelomičnoj mobilizaciji, kao "pretjerivanje".


12:45 Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je 55 njegovih vojnika oslobođeno u najvećoj razmjeni zarobljenika s Ukrajinom od početka rata. U priopćenju Kremlja stoji kako su svi vojnici dovedeni su na teritorij Ruske Federacije vojnim transportnim zrakoplovima i nalaze se u medicinskim ustanovama Ministarstva obrane Rusije. U priopćenju se ne spominje Viktor Medvedčuk (67) političar i bogati ukrajinski poduzetnik koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sredinom travnja Medvedčuk je zarobljen u Ukrajini pošto je od početka ofenzive Kremlja krajem veljače bio u bijegu.

Separatistički vođa samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DPR), postavljen od strane Rusije, rekao je da je Medvedčuk oslobođen kao dio dogovora.


11: 30 Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a trenutačno zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, objavio je još jednu Telegram poruku koja sadrži njegovu tipičnu ratno huškaču retoriku, javlja Guardian.

Referendumi će se održati, a republike Donbas i drugi teritoriji bit će primljeni u sastav Rusije. Zaštita svih teritorija koji su se pridružili bit će značajno ojačana ruskim oružanim snagama. Rusija je najavila da se za takvu zaštitu mogu koristiti ne samo mobilizacijske sposobnosti, već i svako rusko oružje, uključujući strateško nuklearno oružje i oružje temeljeno na novoj tehnologiji. Dakle, razni umirovljeni idioti s generalskim oznakama ne trebaju nas plašiti pričom o NATO udaru na Krim. Naše hipersonične rakete će sigurno puno brže doseći ciljeve u Europi i Sjedinjenim Državama nego oni naše. Zapadni establišment i svi građani zemalja NATO-a moraju shvatiti da je Rusija izabrala vlastiti put. Nema povratka - napisao je Medvedev.


11:20 Moscow Times jutros je javio kako je napadnut ruski vojni ured za novačenje, odnosno upravna zgrada. Napadi su se navodno zbili tijekom prosvjeda protiv mobilizacije.

U gradu Nižnjem Novgorodu, 440 km istočno od Moskve, napad molotovljevim koktelom uzrokovao je manji požar u zgradi, javlja lokalna web stranici vijesti nn.ru. Nešto veći požar izbio je u zgradi lokalne uprave u Toljatiju, gradu koji se nalazi 1000 km istočno od Moskve. Moscow Times izvještava da nije poznato je li bilo uhićenja ili ozlijeđenih kao rezultat tih napada. Telegram kanal Mash objavio je fotografije, koje navodno pokazuju štetu na zgradi u Nižnjem Novgorodu.

Guardian, koji je prenio ove vijesti, nije izravno mogao potvrditi navode ruskih medija.


11: 05 Volodimir Zelenski u objavi na Telegramu zahvalio se Turskoj i Saudijskoj Arabiji na njihovoj ulozi u nedavnom oslobađanju zatvorenika.

- Ukrajina je iz ruskog zarobljeništva vratila 215 heroja. Doprinos svih koji su sudjelovali u spašavanju branitelja iznimno cijenimo i nikada ga nećemo zaboraviti. Veliko hvala predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoğanu na vođenju ovog procesa. Dogovorili smo se da petorica oslobođenih zapovjednika “Azova” do kraja rata sve vrijeme provedu u ugodnim uvjetima u Turskoj i da vide svoje obitelji. Također, Ukrajina je iz ruskog zarobljeništva oslobodila pet državljana Velike Britanije, dva državljana SAD-a, državljane Maroka, Švedske i Hrvatske. Hvala na podršci i Saudijskoj Arabiji. Mislimo na sve koji su u ruskom zarobljeništvu i učinit ćemo sve za njihovo spašavanje - napisao je ukrajinski predsjednik.


10:50 Konzervativni britanski zastupnik Tobias Ellwood, predsjednik odbora za obranu Donjeg doma britanskog parlamenta, od početka zagovornik NATO-ove intervencije u Ukrajini, sada je nešto oprezniji.

- Mislim da naši čelnici polako shvaćaju kamo sve ovo vodi. Moramo malo stati i postaviti si pitanje koje si i sam postavljam sve češće; hoće li svijet postati opasnije ili manje opasno mjesto u sljedećih nekoliko godina? Mislim da je odgovor očito ovo prvo. Nije riječ samo o Ukrajini, već o pojavi novog saveza Rusije, Kine i drugih autoritarnih državama koje dovode u pitanje status quo u kojem smo uživali od kraja Hladnog rata. Dakle, naše sadašnje akcije, način na koji se nosimo s Ukrajinom, s obzirom na to da je sukob sada ušao u mračnije poglavlje, odredit će, kako će izgledati sljedeće desetljeće. Uključeni smo u ekonomski rat s Rusijom oko nafte, plina, energije. Obučavamo Ukrajince za borbu, naoružavamo ih drugim sofisticiranim oružjem. Uvučeni smo i u politički rat s Rusijom. Moramo znati kako ćemo točno zaštititi naše zalihe energije, kako ćemo nabaviti i zamijeniti sustave oružja koje smo darovali Ukrajincima, jer naše zalihe su potrošene, kao i kako bolje pomoći ranjivim državama poput Moldavije - kazao je za Sky News.

Ellwood je izrazio i zabrinutost da NATO nema pravilno formuliranu doktrinu kada je riječ o nuklearnom oružju.

- Trebamo razviti proporcionalne mehanizme kako bi se zaštitili od nuklearnog i kemijskog oružja. Trebaju nam jasno definirani protokoli i u slučaju upotrebe taktičkog nuklearnog oružja niske snage. Kad sam posjetio sjedište NATO-a, postavio sam im upravo ovo pitanje, ali nije bilo odgovora. Moramo biti vrlo jasni što će Zapad učiniti ako Putin pređe prag i upotrijebi nuklearke - zaključio je Ellwood.


NOVO 10:35 Devet ruskih projektila ispaljenih na Zaporižje pogodilo je hotel u središnjem parku, kao i TV toranj. Ljudi su pod ruševinama, a jedna osoba je mrtva, stoji u izvještaju ukrajinskih vlasti. U dijelovima grada nema vode i struje. Ukrajinci također tvrde da su Rusi napali Mikolaiv i okrug Nikopol u regiji Dnjepropetrovsk, gdje su uništeni stambeni objekti.


10:00 Kirill Stremousov, član ruske administracije u okupiranom Hersonu, oglasio se na Telegram uoči planiranog referenduma u regiji ovoga vikenda.

- Stanovnici Hersonske oblasti od Rusije očekuju pravu državnost. Uostalom, posljednjih godina Ukrajina je pretvorena u koloniju po načelima plemenskog sustava. Stanovnicima Ukrajine saznali su kako izgleda nacizam. Bilo nam je zabranjeno govoriti materinjim ruskim jezikom, “povijest” se prekrajala pred našim očima. Želimo razvoj naše regije Herson, a ne dopustiti da ju opljačkaju "naši europski partneri". Stanovnici regije Herson zaslužuju poštovanje i priliku za razvoj. A to može biti samo s Rusijom... - napisao je Stremusov.


9:10 Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, piše ruska novinska agenciji RIA, opisala je govor Joea Bidena u UN-u "nepristojnim" i optužila američkog predsjednika da je pogrešno citirao svog ruskog kolegu Vladimira Putina. Ustvrdila je i kako su Biden i američki mediji Putinove riječi iskoristile u svrhu "apsolutne propagandu" i kako je ruski predsjednik rekao "upravo suprotno onome što je Biden kazao da je ovaj rekao".


9:00 Hans Kristensen, direktor projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika, rekao je za Newsweek, a prenosi N1, da bi Putin mogao djelovati brže s oružjem dugog dometa, koje je već u stanju pripravnosti, umjesto s oružjem kratkog dometa, koje bi Rusija morala izvesti središnjeg skladišta.

Aktivnost na mjestima gdje se skladište bojeve glave koje bi se potom utovarale u kamione i helikoptere ze povećana aktivnost među posebno obučenim jedinicama koje mogu rukovati tim oružjem značila bi da se Putin priprema za napad oružjem kratkog dometa.

S druge strane, korištenje oružja dugog dometa moglo bi se očekivati ako se kopneni pokretni lanseri, raketne podmornice ili krstareće rakete premještaju u većem broju od uobičajenog.

Kristensen navodi da bi, ako dođe do toga, postojao niz vidljivih aktivnosti u nuklearnom zapovjednom i kontrolnom sustavu i općoj komunikaciji koje bi ukazivale na to da se nešto događa.

Praćenje razina nuklearne aktivnosti norma je još od Hladnog rata, rekao je za Newsweek John Erath, viši direktor politike u Centru za kontrolu naoružanja.

Kada je Putin u ožujku zaprijetio nuklearnim oružjem, nije bilo nikakvih aktivnosti na tlu, što znači da ruski lider nije doista pripremao nuklerani napad, navodi Kristensen. On vjeruje da će stručnjaci i sada promatrati te aktivnosti kako bi utvrdili koliko je ozbiljan bila njegova jučerašnja prijetnja.

Upoyorio je i kako američka vojska ima oko 1000 komada oružja spremnih za ispaljivanje u roku od nekoliko minuta, tako da bi također bila dobro pripremljena odgovoriti ako Putin krene u napad.


08:45 Ukrajinski grad Zaporižja granatiran je rano u četvrtak, piše CNN. Tajnik gradskog vijeća toga grada, Anatolij Kurtijev napisao je na svom Telegram kanalu kako su uništeni civilni objekti, kao i da ima žrtava. Proruski, kao i proukrajinski mediji objavili su tvrdnje o pet eksplozija, ali CNN ne može neovisno potvrditi te tvrdnje.


08:17 Uzbekistanski državni tužitelji upozorili su građane da se ne pridružuju stranim vojskama, nakon što je Rusija ponudila brzo državljanstvo onima koji se prijave, a Ukrajina objavila da je zarobila Uzbeke koji su se borili s Rusima, izvještava agencija Reuters, a prenosi The Guardian.

"Oni koji se bore u vojnim sukobima u inozemstvu suočavaju se s kaznenim progonom prema uzbekistanskom zakonu", priopćeno je u srijedu navečer iz ureda glavnog tužitelja ove srednjoazijske države.

Video snimka koja je ovog mjeseca kružila po ukrajinskim društvenim mrežama prikazuje dva Uzbeka zarobljena u borbama ukrajinskih i ruskih snaga. Zatočenici su izjavili da su regrutirani u Moskvi.


08:13 Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da će stajalište njegove njegove zemlje o Ukrajini i dalje biti "objektivno" i "fer", stoji u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova. Navodi se da su njih dvojica razgovarali na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Wang je također izrazio nadu da ni Rusija ni Ukrajina neće odustati od dijaloga, dodalo je ministarstvo.


08:10 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas će susresti ukrajinske i zapadne kolege na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Okupljene će na početku izvijestiti glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan. Prošlog mjeseca, glavni ukrajinski tužitelj za ratne zločine rekao je da njegov ured istražuje gotovo 26.000 slučajeva za koje se sumnja da su počinjeni ratni zločini otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, te je optužio 135 osoba, prenosi Sky News.

Vijeće sigurnosti nije bilo u mogućnosti poduzeti nikakve značajne mjere u vezi s invazijom jer je Rusija stalna članica i ima pravo veta, zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Velikom Britanijom i Kinom.


06:51 Ruske snage sigurnosti, prema najnovijim informacijama, privele su u srijedu više od 1300 ljudi na prosvjedima protiv mobilizacije diljem zemlje, objavila je skupina za ljudska prava nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio prvo rusko vojno novačenje nakon Drugog svjetskog rata, prenosi The Guardian.

Neovisna skupina za praćenje prosvjeda OVD-Info priopćila je da je, prema informacijama koje je prikupila iz 38 ruskih gradova, više od 1311 ljudi zadržano do kasnih večernjih sati.


06:30 Ministri vanjskih poslova Europske unije složili su se u srijedu oko pooštravanja sankcija Rusiji i povećanja isporuke oružja Kijevu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio mobilizaciju stotina tisuća Rusa za rat u Ukrajini.

Više pročitajte OVDJE.


06:23 Ruski predsjednik Vladimir Putin dramatičnim obraćanjem javnosti u utorak ujutro izazvao je previranja na financijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji. Putin je, kako piše vanjskopolitički novinar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec, za sve što se događa okrivio Zapad i rusofobiju, no pritom je zaboravio što se dogodilo 2014. godine. Analizu našeg novinara pročitajte OVDJE.


05:34 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu se navečer video-vezom obratio Općoj skupštini UN-a zatraživši sankcije Rusiji, ograničavanje cijene ruskih energenata kao i osnivanje posebnog suda za zločine počinjene u agresiji na njegovu zemlju.

"Zločin se provodi protiv Ukrajine i mi tražimo pravednu kaznu", poručio je Zelenskij na početku svog polusatnog obraćanja putem videa.

Zatražio je kaznu protiv Rusije za zločin agresije, ubijanja i mučenja ljudi, za povredu ukrajinske granice i njezina teritorijalnog integriteta.

Istaknuo je potrebu blokiranja trgovinskih odnosa s Rusijom i izolaciju agresora. Pozvao je i na oduzmanje prava glasa Rusije u međunarodnim organizacijama kao i njezina prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a.

image

Volodimir Zelenski video vezom se obratio UN-u

Anthony Behar/Ddp Usa/Profimedia/Anthony Behar/Ddp Usa/Profimedia

Pozvao je i na ograničavanje cijena po kojima Rusija izvozi naftu i plin, ocijenivši da su energenti postali rusko oružje kojima ta zemlja manipulira tržištem.

"Ukrajina zahtijeva kaznu za ubojstva tisuća ljudi, mučenja i poniženja svojih stanovnika, kao i za katastrofalne turbulencije koje je Rusija izazvala ratom", rekao je ukrajinski predsjednik dodavši da govori u ime države koja je prisiljena na samoobranu.

Poručio je i da Ukrajina nije izazvala rat, da su održali 88 rundi pregovora u raznim formatima da bi ga spriječili te istaknuo da će Rusija biti prisiljena završiti rat koji je započela.

Zelenski je zahvalio 101 zemlji koja mu je glasanjem omogućila video-obraćanje UN-u te naveo sedam zemalja koje su glasale protiv - Kubu, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju, Eritreju, Nikaragvu, Rusiju i Siriju.

Rat u Ukrajini dominirao je u govorima u UN-u, na skupštini koje se održava gotovo sedam mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu, što je najveći vojni sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.


05:32 Ruske snage sigurnosti privele su stotine ljudi na prosvjedima protiv najnovije eskalacije predsjednika Vladimira Putina u njegovom ratu protiv Ukrajine, izvijestila je u srijedu navečer skupina za ljudska prava OVD-Info.

OVD-Info je izbrojio 735 ljudi pritvorenih diljem Rusije. Rečeno je da je 260 prosvjednika uhićeno u Moskvi i 267 u Sankt Peterburgu. U dva najveća grada održani su najveći prosvjedi. U Moskvi su ljudi skandirali za "Rusiju bez Putina".

Prosvjedi, na većini kojih se okupio skroman broj ljudi, također su se održali u Tomsku i Irkutsku u Sibiru, u Jekaterinburgu na Uralu i na drugim mjestima diljem goleme zemlje, gdje se protuvladini skupovi rutinski guše, piše dpa.

Sudionici su držali plakate s plavim i žutim bojama ukrajinske zastave i uzvikivali slogane poput "Ne mobilizaciji!"

U glavnom gradu vlasti su upozorile ljude da ne sudjeluju u prosvjedima rekavši da im prijeti do 15 godina zatvora.

Od početka rata protiv Ukrajine prije gotovo sedam mjeseci, ruska država se obrušila na protivnike rata.

Putin je u srijedu ujutro naredio djelomičnu mobilizaciju pričuvnih snaga kako bi se pojačali vojni napori u Ukrajini.

On je pozvao 300.000 rezervista u rat u Ukrajini i podržao plan da se anektiraju dijelovi te zemlje, poručivši Zapadu da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje kako bi zaštitio Rusiju.


05:21 Dmitri Nizovcev, voditelj Youtube kanala Popularna politika koji su pokrenuli pristaše Alekseja Navaljnog, nazvao je Nikolaja Peskova, sina glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrija Peskova, te razgovor prenosio uživo na YT kanalu.

Predstavivši se kao komesar Nizovcev, rekao mu je da mu je poslan poziv za mobilizaciju i naredio mu da se sutra u 10 sati pojavi na liječničkom pregledu.

‘Morate shvatiti, ako znate da sam ja Peskov, koliko je pogrešno poslati me tamo. Ukratko, bavim se time na drugoj razini‘, odgovorio je mucajući sin glasnogovornika Kremlja.

Zatim je rekao da se neće odazvati pozivu i da se nije prijavio u dragovoljce.

Više pročitajte OVDJE.


05:16 Turska je u srijedu osudila "nezakonite" ruske referendume o pripojenju u četirima ukrajinskim oblastima pod ruskom kontrolom.

"Takve nezakonite gotove čine međunarodna zajednica neće priznati", ističe se u priopćenju turskog ministarstva vanjskih poslova.

Turska nikad nije priznala rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima u prvim mjesecima latentnog sukoba što je izbio 2014. i završio se ruskom intervencijom u Ukrajini 24. veljače.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji održava veze s Kijevom i s Moskvom, pokušao je organizirati pregovore i postići primirje, ali zasad u tome nema uspjeha.


05:13 Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na Harvardu da u transatlantskoj zajednici svi ozbiljno shvaćaju izjave Vladimira Putina, nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju i zaprijetio "svim raspoloživim sredstvima" ako Rusija bude ugrožena, što je na protumačeno kao prijetnja nuklearnim oružjem.

Plenković je hrvatskim novinarima na Harvardu, prije svog predavanja, kazao kako "svi ozbiljno shvaćaju te (Putinove) poruke. Nitko ovdje niti podcjenjuje situaciju niti precjenjuje".

"Mislim da je ključno zadržati jedinstvo i čvrst odgovor. To je ono što je najbitnije. Ukrajina se brani i ima pravo ponovno vratiti pod ustavnopravnu kontrolu svoje teritorije", poručio je Plenković.

Hrvatski premijer apostrofirao je kako je "važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini" te da se "režim sankcija i pritisak na Rusiju" nastave.

"To je ono što je ključ, a posebno govorim stoga što možda postoji jedan dio svijeta koji je možda malo suzdržan", dodao je.


05:11 Ukrajinski novinar Ilja Ponomarenko objavio je na Twitteru da su među zatvorenicima danas oslobođenima iz ruskog zatočeništva i zapovjednik pukovnije Azov, Denis ‘Redis‘ Prokopenko te njegov zamjenik Svjatoslav ‘Kalina‘ Palamar, koji su branili čeličanu Azovstal u Mariupolju te bili odvedeni u zarobljeništvo nakon što je taj lučki grad pao u ruske ruke.

Kako tvrdi Ponomarenko, u velikoj razmjeni zarobljenika Rusi su oslobodili 215 Ukrajinaca, a Ukrajinci 55 Rusa i Viktora Medvedčuka.

Viktor Medvedčuk (67) je političar i bogati ukrajinski poduzetnik koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sredinom travnja Medvedčuk je zarobljen u Ukrajini pošto je od početka ofenzive Kremlja krajem veljače bio u bijegu.

Ponomarenko tvrdi kako će petorica oslobođenih zapovjednika Azova ostati u Turskoj pod osobnom zaštitom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana do kraja rata. Razmjena je i dogovorena zahvaljujući posredništvu države Turske.

Predstojnik ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, potvrdio je da je došlo do velike razmjene zarobljenika i da je dogovor postignut uz posredovanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

U sklopu razmjene zarobljenika između Ukrajine i Rusije su oslobođena i desetorica stranih ratnih zarobljenika, među kojima je i Hrvat Vjekoslav Prebeg, i to saudijskim posredništvom, objavila je saudijska novinska agencija SPA.

Ukrajina je objavila da je Rusija oslobodila 215 ukrajinskih i stranih državljana u razmjeni zarobljenika, dok je Rusija primila 55 zarobljenika, prenosi The Guardian.

Radilo se o osobnom posredništvu, tvrdi agencija, saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je na Twitteru zahvalio Ukrajini i Saudijskoj Arabiji na pomoći u oslobađanju Vjekoslava Prebega iz ruskog zarobljeništva i najavio je njegov sutrašnji povratak u Hrvatsku.

"Upravo sam telefonski razgovarao s Vjekoslavom Prebegom, koji je oslobođen iz ruskog zarobljeništva", objavio je Plenković iz New Yorka, gdje sudjeluje u radu Opće skupštine UN-a.

"Radujemo se svi što se sutra vraća u Hrvatsku. Zahvaljujem vlastima Ukrajine i Saudijskoj Arabiji na suradnji i pomoći, kao i hrvatskoj diplomaciji na uloženim naporima", poručio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 03:08