BANKE ODLAZE IZ KATALONIJE

S&P je srušio kreditni rejting, a sve više tvrtki planira pobjeći

 
 REUTERS

Kriza u Kataloniji se i dalje zaoštrava. Nakon što je španjolski kralj Felipe VI. u neuobičajenom obraćanju prozvao Katalonce da su stali protiv zakona, a zatim im je sličnim riječima i Europska komisija okrenula leđa, Carles Puigdemont, predsjednik lokalne vlade, u svom je obraćanju javnosti u srijedu navečer još jednom predložio posredovanje.

Madrid je opet reagirao kruto, s pozicije moći te priopćenjem poručio: “Ako Puigdemont želi razgovarati ili pregovarati ili poslati posrednike, on savršeno dobro zna što mora učiniti prije toga: vratiti se zakonu od kojeg nikada nije smio odustati”.

Vrtnja u krug

I tako se cijela priča još jednom zavrtila i vratila na početak: Madrid traži da Barcelona odustane od ideje neovisnosti, a Barcelona traži da Madrid s njom o tome pregovora, po mogućnosti uz medijatora. Sve su oči sada uprte u ponedjeljak kad bi trebala zasjedati katalonska skupština i, navodno, donijeti deklaraciju o neovisnosti. Nakon koje je moguć niz scenarija, ali u svakom slučaju stanje neće biti kao do sada. I toga je svjestan biznis koji je počeo biti nervozan - prije nekoliko dana agencija Moody’s je tvrdila da će sve završiti mirno. No, Standard&Poor’s je već u srijedu navečer djelovao zabrinutije:

“Kreditni rejting Autonomne oblasti Katalonije dobiva negativne izglede. Vidimo rizik jer bi ova eskalacija mogla naštetiti koordinaciji i komunikaciji između dviju vlada, što je esencijalno za katalonsku sposobnost da servisira svoj dug na vrijeme i u cijelosti”. Ova bi poruka, nadaju se poslovni krugovi, mogla otrijezniti Barcelonu i Madrid te ih dovesti za pregovarački stol.Naime, bilo kakav pad u ekonomskim prihodima Katalonije automatski ima negativan učinak na španjolsko gospodarstvo kojeg Katalonija čini petinu.

Katalonija pak ima ozbiljan problem jer je tijekom recesije uzela velike zajmove koje sada treba vraćati: Katalonija danas ima dug od 77 milijardi eura, što je oko 35,4 posto katalonskog BDP-a. Od toga 52 milijarde duguje španjolskoj vladi. No, Barcelona smatra da bi se taj problem lako riješio jer je u 2014. godini, posljednjoj za koju španjolska vlada ima podatke, platila gotovo 10 milijardi eura više u porezima nego što je dobila nazad.

A da sve to nije bez vraga potvrđuje vijest da je banka Sabadell, peta po veličini u Španjolskoj, raspravljala o mogućem prebacivanju svog sjedišta iz Barcelone u Madrid. Sabadell je drugi zajmodavac u Kataloniji. Slična su razmišljanja i u CaixaBank jer je cilj poslovanje sačuvati u eurozoni i tako ostati pod kontrolom (i izdašnom pomoći) Europske središnje banke. Naime, bilo kakva kriza koja bi vrlo lako mogla izbiti u Kataloniji negativno bi utjecala na ulagače i poslovanje u cjelini pa su španjolske obveznice već počela padati. Proizvođač lijekova Oryzon Genomics SA je odlučio otići iz Katalonije i nakon te odluke su mu dionice porasle za 33 posto! Jasno je, dakle, zašto promišljaju banke, a i zašto brojne druge kompanije kane slijediti Oryzon Genomics SA.

Članice Američke komore Španjolske potvrdile su da su njihove članice, tvrtke iz SAD-a, spremne doslovce preko noći prebaciti svoje poslovanje iz Katalonije na neku drugu lokaciju.

Madrid u pravu

No, ni sve ove informacije nisu dovoljne da bi došlo do promjene u stavovima jedne i druge strane. Puigdemont je za njemački Bild izjavio kako više nije iznenađen onime što radi španjolska vlada. “Moje uhićenje je također moguće, što bi bio barbarski korak.” Madrid, s druge strane, ne prestaje govoriti o nezakonitosti referenduma te tvrdi kako je bilo kakav razgovor moguć samo ako se Katalonija odrekne rezultata. I u tome Madrid u velikoj mjeri ima pravo.

Referendum je održan u apsolutno neregularnim uvjetima, i sam je Puigdemont glasao ne na svom biračkom mjestu nego na drugom, koje je bilo otvoreno. Ako je dakle točan podatak da je izašlo 2,2 milijuna ljudi, to znači da je odaziv manji od 50 posto. Konačno, otvara se pitanje tko govori u ime Katalonaca koji su se protivili, a i dalje se protive neovisnosti ove španjolske pokrajine.

Joan Maria Piqué, direktor komunikacija za vladu Katalonije, u razgovoru za Euractiv je rekao kako je više nego jasno da je većina za samostalnost. No, vrhunac je ipak njegova izjava kako “Europska komisija nikad nije rekla da Katalonija neće biti članica EU ako se odvoji od Španjolske”.

Ako je riječ o govoru koji bi trebao ostvariti vlastite želje, tada je to sasvim razumljivo. No, ako je riječ o stvarnom uvjerenju ljudi iz katalonske vlade, tada se oni nalaze u ozbiljnom problemu kontakta s realnošću.

Mirni rasplet

Katalonija u ponedjeljak u skupštini predstavi rezultate referenduma koji je održan prošle nedjelje, ali nakon toga odluči da neće nastaviti u smjeru proglašenja neovisnosti. Umjesto toga lokalna vlada poziva vladu u Madridu da otvore pregovore na koje premijer Mariano Rajoy, pod pritiskom socijalista, pristane. U razgovorima se krene u potragu za novim modelom funkcioniranja katalonske autonomije koja dobije veće fiskalne ovlasti, čime je više nego zadovoljna.

Izvanredni izbori u Španjolskoj

Katalonska vlada predstavi rezultate referenduma i zatraži nakon toga pregovore s Madridom. Premijer Rajoy, uvjeren da je Barcelona popustila, odbije pregovore te zatraži da Katalonija prihvati status quo ante. Nakon toga Katalonija potraži saveznike i potakne opozicijske stranke, prije svega Podemos i socijaliste, te ih potakne da povuku podršku Rajoyevoj manjinskoj vladi. Španjolska nakon toga ide u izvanredne izbore, a Katalonija se nada novoj vladi s kojom će moći pregovarati.

Izvanredni izbori u Kataloniji

Nakon što katalonska skupština prihvati rezultate referenduma i donese deklaraciju o neovisnosti, vlada u Madridu automatski aktivira članak 155 španjolskog ustava kojim se ukida autonomija Katalonije. Madrid preuzima kontrolu nad sustavom pokrajinske vlasti, a snage koje zagovaraju neovisnost pozivaju stanovnike da ne kreću u nasilan otpor. Rajoy nakon toga raspisuje izvanredne lokalne izbore na kojima se stranke koje sada vode Kataloniju nadaju pobjedi i nastavku borbe za neovisnost.

Policijska represija

Katalonska skupština prihvati rezultate referenduma, donese deklaraciju o neovisnosti, a nakon što vlada u Madridu ukine autonomiju pozove građane na neposluh. Madrid tada raspušta katalonsku lokalnu policiju, šalje španjolske snage sigurnosti koje zauzimaju sva tijela vlasti te suzbijaju prosvjede. No, situacija se zadržava u okviru tučnjave s razbijenim glavama, ali bez žrtava. No, takvo stanje bi moglo potrajati samo do novih španjolskih izbora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:11