ŠOKANTNI REZULTATI STUDIJE Siromaštvo smanjuje inteligenciju isto kao i kronični alkoholizam!

Financijski problemi mogu oslabiti mentalne sposobnosti te utjecati na donošenje loših odluka, zaključak je dviju studija britanskih i američkih znanstvenika, objavljenih u prestižnom časopisu Science. Istraživanja, provedena među kupcima u američkom šoping-centru te među uzgajivačima šećerne trske u Indiji, prvi su eksperimentalni dokaz da siromaštvo može utjecati na ljude tako da im ostavlja manje mentalnog kapaciteta za važne, ali složene zadatke poput učenja.

Koristeći standardizirane testove, znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, što je ekvivalent padu intelektualnih sposobnosti zbog učinka kroničnog alkoholizma ili cijele neprospavane noći. Znanstvenici smatraju da to može objasniti zašto siromašni ljudi češće griješe ili donose loše odluke koje samo pogoršavaju njihove financijske nedaće.

Manja briga za zdravlje

- Opseg učinka siromaštva na kognitivne sposobnosti za nas je bio iznenađujući. Siromaštvo utječe na informacijsku protočnost ljudskog uma tako da ostavlja manje prostora za ostale stvari - izjavio je za indijski Telegraph jedan od autora istraživanja dr. Eldar Shafir, profesor psihologije na Princetonu, koji proučava kako ljudi donose odluke u nesigurnim uvjetima.

Od sredine 90-ih godina do danas objavljeno je nekoliko studija koje pokazuju povezanost siromaštva i onoga što znanstvenici nazivaju kontraproduktivnim ponašanjem, primjerice neučinkovitim gospodarenjem novcem i vremenom, lošim roditeljstvom i slabom produktivnošću na poslu. Siromašni se, također, manje brinu za svoje zdravlje.

- Brojna takva ponašanja koja su se nekoć pripisivala manjku motivacije, snage volje ili inteligencije mogla bi biti prouzročena time što su smanjeni resursi za pažnju, a to je direktno potaknuto siromaštvom - rekla je dr. Anandi Mani sa Sveučilišta Warwick, prva autorica studija u Scienceu.

U jednom od eksperimenata znanstvenici su analizirali IQ 400 kupaca slabe i srednje kupovne moći u jednom šoping-centru u New Jerseyju. Kupci su bili suočeni s četiri scenarija financijskih gubitaka, a dok su o tome duboko razmišljali, testirane su njihove kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su zatim spoznali kako razmišljanje o financijskim problemima smanjuje kognitivne sposobnosti ispitanika, i to više kod onih slabijeg nego kod ljudi boljeg imovinskog stanja. Kod siromašnih ljudi zapažen je pad kvocijenta inteligencije za 13 bodova.

- Ta razlika u kvocijentu inteligencije opaža se kad alkoholičara usporedimo sa zdravom odraslom osobom - rekla je Mani. - U terminima dobi, to je razlika u kvocijentu između 45-godišnjaka i prosječne osobe u 60-im godinama. U terminima nedostatka sna, ta se razlika opaža nakon cijele neprospavane noći - dodala je Mani.

U drugom eksperimentu znanstvenici su testirali 464 uzgajivača šećerne trske u 54 sela na području Tamil Nadu. Pritom su farmere testirali prije žetve, odnosno u razdoblju kada su imali smanjene financijske resurse, i nakon žetve, kada su prodajom šećerne trske zaradili novac. Pokazalo se da isti farmeri koji su prije žetve pokazivali smanjene kognitivne sposobnosti nakon žetve imaju bolje rezultate. Ti su rezultati bili slični kao u istraživanju u američkom šoping-centru, ali je učinak bio blaži.

- Pratili smo iste ljude mjesec dana prije žetve i mjesec dana nakon nje te uvidjeli da kvocijent inteligencije raste kao i kognitivna kontrola, a pogreške se smanjuju. Zapazili smo rast kvocijenta za devet ili deset bodova - rekao je Sendhil Mullainathan, profesor ekonomije na Harvardu i koautor studije.

- Kada ste zarobljeni novčanim problemima, razmi-šljanjima kako platiti račune, stanarinu i slično, rezultat je slabija usredotočenost na druge probleme. Zanemarujete druge stvari u životu koje zaslužuju vašu pozornost - objasnio je dr. Jiaying Zhao sa Sveučilišta British Columbia, koji je sudjelovao u istraživanju dok je bio student na Princetonu.

- Prijašnji izvještaji o siromaštvu okrivljavali su siromašne za njihove osobne neuspjehe. Mi tvrdimo da siromaštvo oštećuje kognitivne funkcije jer sputava osobne sposobnosti u donošenju dobrih odluka. To može produbiti siromaštvo - naglasio je Jiaying Zhao.

Nove spoznaje britanskog i američkih znanstvenika zacijelo će obnoviti dugo vođenu i kontroverznu raspravu o povezanosti blagostanja i IQ-a. U kontroverznoj knjizi “IQ i bogatstvo nacija” iz 2002. britanski psiholog Richard Lynn i finski politolog Tatu Vanhanen na temelju dohodaka iz 81 zemlje pokazali su visoku povezanost između prosječnog IQ-a stanovništva i bruto nacionalnog proizvoda neke zemlje. Na toj ljestvici prednjačile su azijske države Japan, Hong Kong, Južna Koreja i Tajvan, a na začelju su bili Etiopija, Sijera Leone i Gana iz Afrike.

Upitna metoda

Listu europskih naroda predvodili su Nijemci i Nizozemci s prosječnim IQ-om 107, Hrvati su se s prosječnim IQ-om 90 našli na predzadnjem mjestu zajedno s Turcima, a na zadnjem je mjestu bila Srbija gdje je prosječan IQ 89. Lynnova lista izazvala je mnogo kontroverzi, a i metodologiju mnogi smatraju upitnom.

Loše rezultate Hrvata na listi Lynn je objašnjavao genetskim i čimbenicima okoliša, poput tople klime i života u komunizmu. Neki od stručnjaka odmah su to doveli u pitanje navodeći kako Kinezi, unatoč lošijoj prehrani i životu u komunizmu, imaju bitno veći IQ od Hrvata.

- Glavni su faktori genetika i okoliš. Koliko se ti faktori mogu primijeniti na pojedince, mogu i na narode. Po tom se kriteriju vidi kako se vi Hrvati hranite, čime se hranila vaša majka dok vas je nosila u trbuhu, u kakvoj klimi živite, koliki vam je standard i kada se vaša zemlja industrijalizirala - rekao je Lynn u razgovoru za Globus, predvidjevši Hrvatima rast IQ-a nakon ulaska u EU.

Kontroverzne razlike

Istraživanja o povezanosti IQ-a i blagostanja, odnosno siromaštva pojedinaca, ali i nacija uvijek izazivaju kontroverze zbog razlika koje se uočavaju među spolovima i različitim etničkim skupinama. Postoji više definicija inteligencije, no uvriježena je ona da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova.

Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Binet kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identificirati one mališane kojima će u učenju trebati posebna pomoć.

Najinteligentnija etnička skupina na svijetu su Židovi Aškenazi čiji je prosječni IQ 115, a najslabije rezultate na IQ testovima postižu nacije iz subsaharske Afrike.

Razlike među rasnim skupinama prvi je uočio američki psiholog Arthur Jensen sa sveučilišta Berkeley koji je 1969. spoznao da afroamerička djeca imaju prosječan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Jensen je zaključio da je to velikim dijelom nasljedno, što je izazvalo skandal, a kritičari su tvrdili da je razlika rezultat različitih uvjeta odrastanja.

Svjetski skandal

Jensen je tada pokušao izolirati utjecaj okoline na IQ, provodeći studije na blizancima odvojenima nakon rođenja te djeci koju su posvojili pripadnici druge etničke skupine, ali je nasljedna komponenta inteligencije ostala.

Nobelovac James Watson koji je 1953. otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u listopadu 2007. u razgovoru za Sunday Times izjavio: “Intimno sam veoma sumoran kad je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina”. Nakon toga je ekspresno umirovljen u Cold Spring Harbor Laboratoryju, instituciji u kojoj je proveo 40 godina.