VEDRI I OBLAČI

Šokantan preokret u odmetnutoj paradržavi, iznenađen i ISW: ‘Bivši KGB-ovac i tajkun sjedi na dvije stolice!‘

Čini se da neće biti ništa od pripojenja Pridnjestrovlja Rusiji

Prizori iz Tiraspolja

 Profimedia, Wikipedia/

Pridnjestrovlje (ili Transnistrija), odcijepljena proruska regija u Moldaviji, još 2006. godine je organizirala referendum na kojem je odbijeno ujedinjenje s Moldavijom, a zatraženo je pripojenje Rusiji. Ta je aneksija do danas ostala nerealizirana, ali je i dalje prisutna kao tinjajuća prijetnja pa je tako ‘predsjednik‘ Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski u siječnju prošle godine potvrdio da odmetnuta regija od tog nauma nije odustala. Osim niza medijskih nagađanja, narednih godinu dana nije se po tom pitanju dogodilo ništa supstancijalno značajnog. No, početkom siječnja ove godine došlo je do promjene i porasta nervoze u Moldaviji i ostatku Europe.

Naime, samoprozvana vlada Pridnjestrovlja - regije na istočnoj strani rijeke Dnjestra s glavnim gradom Tiraspolom, koja graniči sa zapadom Ukrajine i koja je nezavisnost proglasila 1990. godine, a nakon kratkog vojnog sukoba odcijepila se od Republike Moldavije 1992. uz rusku pomoć - poručila je tada da za 28. veljače, odnosno za danas, saziva tzv. kongres svih zastupnika u Pridnjestrovlju, od tamošnjeg parlamenta pa do okružnih, gradskih i seoskih vijeća. Strahovalo se, naime da će s tog kongresa zastupnici mogli zajednički uputiti poruku ruskom predsjedniku Vladimir Putinu s molbom da anektira Pridnjestrovlje u Rusku Federaciju, što je bio potvrdio i jedan od pozvanih zastupnika, Vadim Kravčuk.

Strahovanja nisu bila bez razloga, budući da Kremlj relativno redovito šalje signale da bi - barem tako smatraju brojni zapadni promatrači i dužnosnici - Moldavija nakon Ukrajine mogla biti nova ruska meta. Američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) - koji pomno i svakodnevno prati događanja u vezi rata u Ukrajini i ruskih aktivnosti vezanih uz eventualne nove eskalacije krize - nedavno je objavio analizu u kojoj je upozorio da Kremlj provodi informacijske operacije protiv Moldavije, vrlo slične onima koje je koristio prije invazija na Ukrajinu 2014. i 2022. godine. ISW procjenjuje da Moskva time vjerojatno namjerava stvoriti uvjete koji bi opravdali moguću buduću rusku eskalaciju protiv Moldavije.

Ruske operacije podsjećaju na Ukrajinu

Tako su istaknuli da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u odgovoru na jedno pitanje nakon govora u ruskoj Državnoj dumi o sukobu u Pridnjestrovlju lažno naveo da Sjedinjene Države i Europska unija kontroliraju moldavsku vladu te je ustvrdio da je Zapad zaustavio pregovarački proces 5+2 u sukobu u Pridnjestrovlju. Proces 5+2 uključivao je Rusiju, Ukrajinu, Pridnjestrovlje, Moldaviju i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kao posrednike te EU i SAD kao promatrače. Lavrov je ustvrdio da će Rusija "učiniti sve" da se nastavi s procesom 5+2, dok je zamjenik moldavskog premijera Oleg Serebrja izjavio da se Moldavija neće vratiti u proces 5+2 sve dok se ruski rat u Ukrajini nastavlja.

image

Grb Pridnjestrovlja

Sergei Gapon/Afp

Kremlj je ranije optuživao Ukrajinu za napuštanje i nepoštivanje sporazuma iz Minska, kojima je uspostavljeno primirje nakon prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine. Ti su sporazumi uključivali Ukrajinu, Rusiju i OESS uz Francusku i Njemačku kao posrednike, a ruski predsjednik Vladimir Putin redovito je tvrdio da su ukrajinska navodna kršenja sporazuma iz Minska "prisilila" Rusiju da pokrene invaziju punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022.

Lavrov je također ustvrdio da u Pridnjestrovlju ima oko 200.000 ruskih državljana te ponovio narativ kojim je Kremlj opravdavao svoje agresivno djelovanje u Ukrajini 2014. i 2022. godine, a to je zaštita sunarodnjaka u inozemstvu, odnosno da je Rusija "zabrinuta za njihovu sudbinu" i da "neće dopustiti da oni postanu žrtve još jedne zapadne avanture". Lavrov je nadalje naveo da je Kišinjev odlučio ne dati subvencije iz državnog proračuna regijama koje se protive integraciji Moldavije u EU.

Na kraju su, kako javlja Kyiv Post, zastupnici na kongresu usvojili rezoluciju kojom se traži od ruskog parlamenta da "zaštiti" Pridnjestrovlje od rastućeg moldavskog pritiska. Navedeno je da je moldavska vlada u Kišinjevu pokrenula "ekonomski rat" protiv Pridnjestrovlja, blokirajući vitalni uvoz s ciljem da regiju pretvori u "geto".

Kako je naveo ISW u svom najnovijem izvješću, recentni razvoj događaja u Pridnjestrovlju vjerojatno neće predstavljati vojnu prijetnju Ukrajini te je vjerojatnije da će utjecati na nastojanja Moldavije da postane dio Europske unije. Moldavija je krajem prošle godine otvorila pristupne pregovore s EU. Cijela regija ima duboke ekonomske veze s Moskvom, a još od 1992. godine Rusija drži u Pridnjestrovlju dva motorizirana bataljuna, oko 2000 vojnika. No, ISW procjenjuje da ruske snage trenutačno prisutne u Pridnjestrovlju ne predstavljaju značajniju vojnu prijetnju Ukrajini bez pojačanja, koje Rusija vjerojatno nema načina dovesti brzo ili u velikim razmjerima. Također, nisu uočene nikakve očite naznake ruskih vojnih priprema za intervenciju u Pridnjestrovlju ili Moldaviji općenito.

Pravi gazda je Viktor Gušan

Analitičari ISW-a također su izmijenili svoju procjenu donesenu na temelju izjava pridnjestrovskih dužnosnika da će nadolazeći kongres pridnjestrovskih zastupnika raspravljati o moldavskim ekonomskim politikama, vjerojatno povezanim s promjenama moldavskog carinskog zakonika, koji je stupio na snagu 1. siječnja. ISW je prije tjedan dana upozorio da bi dužnosnici Pridnjestrovlja mogli građane pozvati na referendum o pripajanju Rusiji tijekom okupljanja pridnjestrovskih zastupnika, kako bi podržali ruske hibridne operacije usmjerene na političku i društvenu destabilizaciju Moldavije.

Posljednji kongres pridnjestrovskih zastupnika sazvan je u ožujku 2006. godine, kada je odlučeno da se održi referendum o neovisnosti Pridnjestrovlja i naknadnom pripajanju Rusiji. Taj je kongres organiziran nekoliko tjedana nakon što je Ukrajina nametnula nove carinske propise odmetnutoj moldavskoj pokrajini. Podrška građana bila je golema, no ni Moskva ni Tiraspol tada nisu kreirali zakonske mehanizme za aneksiju.

Put Moldavije prema članstvu u EU zahtijevao je od Kišinjeva promjenu carinskog zakona kako bi se uskladila s propisima EU. Moldavija je ranije izuzela pridnjestrovske tvrtke od plaćanja carina moldavskoj vladi za pridnjestrovski uvoz iz EU i izvoz u EU te umjesto toga dopustila tvrtkama u Pridnjestrovlju da plaćaju carine vladi u Tiraspolu. Pridnjestrovlje je, pak, odgovorilo na siječanjske promjene kojima se zahtijeva da pridnjestrovska poduzeća plaćaju potrebne obveze moldavskoj vladi povećanjem poreza za oko 2000 moldavskih tvrtki u Pridnjestrovlju, no šef regije Vadim Krasnoselski izjavio je nedavno da su carinske uplate u proračun Pridnjestrovlja ipak smanjene za 18 posto od početka godine.

Glavni akteri u Pridnjestrovlju imaju različite gospodarske i političke interese. Američki institut American Enterprise Institute’s Critical Threats Project (CTP) ranije je donio procjenu prema kojoj je Pridnjestrovlje mafijaška paradržava u kojoj zapravo vedri i oblači Viktor Gušan, čija tvrtka Sheriff Enterprises kontrolira većinu gospodarstva regije i u nju se slijeva velik dio državne potrošnje Pridnjestrovlja.

Gušan je hrvatskoj javnosti poznatiji kao predsjednik nogometnog kluba Šerif, koji je svojedobno stajao na putu Dinamu na europskoj pozornici. On je bivši časnik zloglasnog sovjetskog KGB-a, a kasnije ruski tajkun koji preko svoje tvrtke kontrolira gospodarstvo nepriznate republike.

Gušanovi dvojaki interesi

Tvrtku je, sa svojim partnerima, osnovao nakon dvogodišnjeg rata 1990. i 1991. godine. Gušan se navodno, poput većine ruskih tajkuna u post-sovjetsko doba, obogatio krijumčarenjem, ilegalnom trgovinom cigaretama, alkoholom i hranom, a njegova tvrtka posjeduje, između ostaloga, super-markete, benzinske postaje, fitness-centre, destileriju konjaka i jednu od dvije TV mreže u regiji.

Njegovo poslovanje bilo je snažno orijentirano na EU nakon što je Moldavija potpisala trgovinski sporazum s Unijom 2014. godine, koji je zajamčio zemlji bescarinski pristup tržištima EU-a. No, Gušanova poduzeća također bi imala koristi od ponovne uspostave dobrih odnosa s Ukrajinom, budući da je Pridnjestrovlje uvozilo i izvozilo većinu svoje robe kroz Ukrajinu, sve dok Kijev nije zatvorio granicu 2022. zbog ruske invazije. To bi, kako navodi ISW, mogao Gušanu biti dobar razlog da se suprotstavi pripojenju Pridnjestrovlja Rusiji iz ekonomskih razloga.

Europski dužnosnici nagovijestili su, inače, da bi se Moldavija mogla pridružiti EU-i i bez Pridnjestrovlja, no Gušan bi možda prije zagovarao zapadno orijentiranu Moldaviju u kojoj Pridnjestrovlje uživa posebne porezne olakšice nego što bi to bilo u slučaju ruske aneksije ili članstva Moldavije u EU bez Pridnjestrovlja. Međutim, malo je vjerojatno da će Moldavija poništiti promjene carinskog zakona s obzirom na trenutačnu obvezu pridruživanja EU-u, što bi takvu Gušanovu računicu činilo vrlo kompliciranom, dok su istovremeno njegove preferencije u ovom trenutku posve nejasne.

S druge strane, u Moskvi se nadaju da bi aktualni razvoj događaja mogli iskoristiti za hibridno djelovanje u odmetnutoj moldavskoj regiji. Gušan, kako navode analitičari američkog think tanka, vjerojatno mora voditi osjetljive bitke s pridnjestrovskim Ministarstvom državne sigurnosti (MGB), koji je navodno ‘odjel‘ ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) i koji prima naredbe iz Kremlja.

Stanovnici obiju regija Moldavije koje su pod ruskim utjecajem - uz Pridnjestrovlje, to je i Gagauzija - nedavno su prosvjedovali protiv novog carinskog zakona Moldavije. Rusija bi mogla pokušati iskoristiti domaće protivljenje moldavskoj politici kako bi posijala nestabilnost u Moldaviji i odgađala pristupanje Moldavije EU-u, kako zaključuju u ISW-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:01