Slovenija među vodećima na svijetu po broju robota u industriji, od Hrvatske bolja i Srbija

Roboti su tu, među nama. I sve ih je više što nije loše iako će neki uvijek imati pred sobom sliku filma Terminator. “Prihvaćanje robota u tvornicama diljem svijeta nastavlja se velikom brzinom: nova globalna prosječna gustoća robota dosegla je rekordnih 162 jedinice na 10.000 zaposlenika u 2023. godini – više nego dvostruko u odnosu na broj izmjeren prije samo sedam godina (74 jedinice)”, priopćava Međunarodna federacije robotike (IFR) koja je u srijedu objavila izvještaj World Robotics 2024. Europa, po običaju kad je riječ o naprednim tehnologijama, kaska za Azijom. Spoznaju ne olakšava ni to što i SAD kasni. Kina se popela na četvrto mjesto preskočivši Njemačku i Azija je globalni uzor i lider.

Republika Koreja je najbolja

Republika Koreja je najbolja od svih, lider s 1.012 robota na 10.000 zaposlenika, uz upečatljiv trend, broj raste u prosjeku 5 posto svake godine od 2018. Slijedi Singapur, mala zemlja svjesna demografskih ograničenja i mogućnosti koje donose roboti: 770 jedinica na 10.000 zaposlenih. Kina se popela do 470, a Njemačka broji 429. Kada govorimo o apsolutnim brojevima, globalni je lider, razumljivo, Kina, koja je prošle godine dodala 290.300 novih robota, slijede Japan i SAD, ali Republika Koreja je četvrta - 31.700 jedinica. Na ljestvici je na visokom devetom mjesto po relativnom broju robota naša sjeverna susjeda, Slovenija: 306 na 10.000 zaposlenika, koliko i Danska, obje su bolje od SAD-a (295).

IFR je na Balkan smjestio Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i BiH. Federacija robotike Jutarnjem je dostavila sve podatke za našu regiju koja pokazuje trend rasta. Tako je 2013. godine na Balkanu instalirano samo 296 robotskih jedinica, a prošle godine bilježe 1261 novoinstaliranu jedinicu, uz pad 4 posto u odnosu na 2022. godinu – tada ih je uvedeno 1317. Slovenija je svjetlosne godine ispred svih nas, na nju otpada 70 posto postavljenih robota (880), a slijedi Srbija s 296, što je 22 posto i Hrvatska sa svega 74 nove jedinice, 6 posto. Na BiH otpada 2 posto, ukupno 26 novoinstaliranih robota. Ipak i jedna dobra vijest, dok Slovenija bilježi pad 4 posto, mi smo u rastu jedan posto.

Pad na razini strojarstva

Slovenija se u strukturi privrede znatno razlikuje od Hrvatske što je vidljivo i prema podacima o robotima kojima nema mjesta u turizmu i uslužnoj industriji. Tako zaključuje i IFR: “Hrvatsko gospodarstvo usmjereno je prema turizmu; međutim, povećana europska integracija – zemlja se 2023. pridružila europodručju i schengenskom području – čini je vrlo zanimljivom lokacijom na Balkanu. Ipak, ne postoji razlog da se u skorije vrijeme očekuje relevantan broj robotskih instalacija. Dok turizam potiče rast BDP-a, industrijska proizvodnja, posebno u strojarstvu, u znatnom je padu.” Eto jasne poruke s još jedne strane.

“U cilju osiguranja održivosti i povećanja otpornosti hrvatske ekonomije poželjno je preusmjeriti fokus s potrošnje na privatne investicije i industrijsku proizvodnju”, poručuje u srijedu Povjerenstvo za fiskalnu politiku čijoj procjeni u prilog ide i broj robota. Možda bi bilo bolje da u proračunu zanemarimo sredstva za povratak iseljenika od kojeg toliko očekuje onaj ministar Ivan Šipić čiji savjetnik sada traži zabranu uvoza radne snage. Njihovi su planovi povratka smiješni i bolje je taj novac preusmjeriti jer će se potrošiti, a država od toga koristi imati neće. Bolje se fokusirati na robote koji će stvarno raditi u industriji, ali onda moramo imati i industriju.