-
Održana skromna vojna parada u čast Dana pobjede u Moskvi
-
Parada, koja je završila za 45 minuta, odvila se uz strogo osiguranje
-
Po prvi put u gotovo 20 godina na Crvenom trgu nije bilo vojne opreme, kadeta ni pripadnika vojnih akademija
-
Kijev i Moskva potvrdili trodnevno primirje koje je objavio Trump
-
Putin održao govor na Crvenom trgu
-
Putin: Ruska vojska u Ukrajini se bori s "agresivnim snagama" koje podupire NATO
Putin: Ruska vojska u Ukrajini se bori s "agresivnim snagama" koje podupire NATO
Ruski predsjednik Vladimir Putin je na skromnijoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede u subotu, na prvi dan primirja koje je Kijev prihvatio, rekao da se njegova vojska u Ukrajini suočava s "agresivnim snagama" koje podržava NATO.
Parada, obilježena odsustvom vojne opreme i trajanjem od svega 45 minuta, u posljednjem trenutku je dobila novi značaj zbog stupanja na snagu trodnevnog primirja koje je dan ranije najavio američki predsjednik Donald Trump.
Mogućnost ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama s ciljem ometanja obilježavanja sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom, koja se u Rusiji slavi 9. svibnja, te eventualna ruska osveta u središtu Kijeva nadvile su se nad događajem proteklih dana.
"Velik pothvat pobjedničke generacije (protiv Adolfa Hitlera) danas nadahnjuje vojnike koji provode posebnu vojnu operaciju (u Ukrajini). Suočavaju se s agresivnom snagom koju naoružava i podupire cijeli blok NATO-a", poručio je Putin s govornice.
"Čvrsto vjerujem da je ono za što se borimo ispravno. Zajedno smo. Pobjeda je bila naša i uvijek će biti naša", dodao je prije nego što je odsvirana ruska himna.
Ruski vođa se obratio vojnicima, njih nekoliko stotina, okupljenih na glavnom moskovskom trgu. Pripadnici sjevernokorejskih oružanih snaga, koji su pomogli Moskvi da iz Kurske oblasti u proljeće 2025. izbaci ukrajinske vojnike, sudjelovali su u svečanostima, prema ruskoj televiziji.
Kratka parada
Parada, koja je završila za 45 minuta, odvila se uz strogo osiguranje.
Mobilni internet nije funkcionirao u središtu Moskve, a ulice glavnog grada su gotovo posve bile napuštene, primijetili su novinari AFP-a.
Svečanosti predstavljaju važan događaj koji Putinu, koji je na vlasti 26 godina, omogućavaju da iskoristi sjećanje na sovjetsku pobjedu te pridobije podršku ruskog stanovništva za vojnu kampanju u Ukrajini.
Međutim, ove godine se činilo kao da je događaj ugrožen neprestanim napadima ukrajinskih dronova na ruski teritorij.
Nakon dva propala pokušaja da se ovog tjedna postigne prekid vatre, najprije ukrajinskog, a potom ruskog, američki predsjednik je najavio trodnevno primirje između Ukrajine i Rusije u petak navečer koje je počelo u subotu.
"Nadajmo se da je ovo početak kraja veoma dugog, smrtonosnog i teškog rata", napisao je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social, dodajući da će primirje biti popraćeno "razmjenom 1000 ratnih zarobljenika iz obje zemlje".
Nedugo nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je prihvatio primirje te naredio vojsci da ne napada planiranu paradu na moskovskom Crvenom trgu.
Moskva je također potvrdila da je pristala na prekid vatre i razmjenu zarobljenika.
Smanjeni razmjeri svečanosti
Moskva je smanjila razmjere proslave: po prvi put u gotovo 20 godina na Crvenom trgu nije bilo vojne opreme, kadeta ni pripadnika vojnih akademija.
Broj stranih dostojanstvenika je također reduciran.
Jedino su čelnici nekoliko ruskih saveznika, među ostalim Bjelorusije, doputovali u Moskvu, pored šefova dviju gruzijskih separatističkih republika koje podupire Rusija, ali Ujedinjeni narodi ne priznaju, prema Kremlju.
Iz EU je u Moskvu došao samo slovački premijer Robert Fico, a nazočilo je i izaslanstvo iz RS-a predvođenom bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom.
Moskva je već bila proglasila primirje za 8. i 9. svibnja radi svečanosti, ali obje zemlje su nastavile s napadima bespilotnim letjelicama nakon ove jednostrane najave.
Trump je ustvrdio da se kraj rata "približava" dok su se razgovori ukrajinskih i američkih pregovarača ovog tjedna nastavili na Floridi.
Pregovori su pali u drugi plan od početka rata na Bliskom istoku.
Zelenskij je u petak rekao da se nada da će američki pregovarači posjetiti Ukrajinu u narednim tjednima.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. te je prouzročila smrti stotina tisuća ljudi. Riječ je o najsmrtonosnijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Parada u Moskvi završila preletom borbenih aviona
Moskovska parada povodom Dana pobjede završila je preletom ruskih vojnih zrakoplova iznad glavnog grada.
Prikaz je uključivao formaciju 'Kubanski dijamant', koju su zajednički izveli akrobatski timovi u borbenim zrakoplovima Su-30 i MiG-29 iz neposredne blizine.
U finalu, šest borbenih zrakoplova Su-25 ispustilo je obojeni dim u bijeloj, plavoj i crvenoj boji ruske zastave preko neba iznad Moskve.
Sve u svemu, parada za Dan pobjede u Moskvi trajala je tek oko 45 minuta.
Putin započeo govor
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor okupljenim vojnicima na Crvenom trgu i svojim sugrađanima povodom 81. obljetnice sovjetske i savezničke pobjede nad nacističkom Njemačkom.
„Naši vojnici pretrpjeli su ogromne gubitke i podnijeli ogromne žrtve u ime slobode i dostojanstva naroda Europe“, rekao je na početku Putin.
Pozvao je na minutu šutnje u spomen na one koji su poginuli tijekom Drugog svjetskog rata. Sovjetski Savez je u ratu izgubio otprilike 27 milijuna ljudi.
U nastavku je kazao da „veliki podvig generacije pobjednika“, koja je porazila naciste u „Velikom domovinskom ratu, inspirira ruske trupe koje sudjeluju u sukobu u Ukrajini“.
„Oni se suprotstavljaju agresivnoj sili koju naoružava i podržava cijeli NATO blok. I unatoč tome, naši heroji idu naprijed“, naglasio je predsjednik Putin.
Putin stigao na Crveni trg
Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je na Crveni trg u Moskvi gdje će održati govor povodom proslave Dana pobjede.
U Moskvi su i čelnici Slovačke, Bjelorusije, Indonezije te još nekih zemalja. Ipak, kako je Jutarnji već pisao, slovački premijer Robert Fico neće se pojaviti na vojnoj paradi na Crvenom trgu, već će položiti vijenac na Grob neznanog vojnika kraj Kremlja.
Veliko izaslanstvo poslao je BiH entitet Republike Srpske. U Moskvi su predsjednik Siniša Karan, predsjednik Nacionalne skupštine Nenad Stevandić i bivši šef entiteta te predsjednik stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.
Vojna parada u spomen na 81. obljetnicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945. započela je na Crvenom trgu u Moskvi.
Parada je započela maršem skupine barjaka počasne garde Preobraženskog puka, koji su nosili rusku nacionalnu zastavu i Zastavu pobjede preko Crvenog trga. Zastavu pobjede podigli su vojnici 150. Idritske streljačke divizije iznad Reichstaga tijekom noći s 1. svibnja 1945. na 1. svibnja 1945.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, ratni veterani, gosti i rijetki strani čelnici promatraju paradu s središnje tribine na Crvenom trgu. Ministar obrane Andrej Belousov održava smotru parade, kojom zapovijeda vrhovni zapovjednik kopnenih snaga general-pukovnik Andrej Mordvičev.
Najskromnija parada za Dan pobjede u Rusiji usred zabrinutosti zbog rata u Ukrajini
Rusija u subotu održava najskromniju vojnu paradu za Dan pobjedu u više godina zbog prijetnje od napada iz Ukrajine, gdje se pobjeda za snage Moskve pokazala nedostižnom u preko četiri godine najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, piše Reuters.
Povorkom 9. svibnja na Crvenom trgu Rusija obilježava svoj najvažniji državni praznik kojim slavi pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i odaje počast 27 milijuna poginulih sovjetskih građana, uključujući mnoge iz Ukrajine.
Parada koja se nekoć koristila kako bi se pokazala ruska vojna nadmoć, uključujući njene interkontinentalne balističke projektile sposobne nositi nuklearno oružje, ove godine neće sadržavati tenkove ni drugu vojnu opremu.
Trump želi 'velik produžetak' primirja
Vojnici će ipak marširati pored Lenjinovog mauzoleja, borbeni zrakoplovi letjeti nad tornjevima Kremlja, a predsjednik Vladimir Putin održati govor prije nego što položi cvijeće na grobu neznanog junaka.
"Općenito, sve je kao i inače osim demonstracije vojne opreme", kazao je novinarima pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.
Nakon što su se Rusija i Ukrajina međusobno optuživale za kršenje jednostranih primirja koje su proglasile proteklih dana, američki predsjednik Donald Trump je najavio trodnevni prekid vatre od subote do ponedjeljka koje su podržali Kremlj i Kijev. Također, dvije strane su pristale razmijeniti 1000 ratnih zarobljenika.
"Volio bih vidjeti da to stane. Rusija (protiv) Ukrajine, to je najgora stvar od Drugog svjetskog rata u pogledu (gubitka) života. Dvadeset pet tisuća mladih vojnika svakog mjeseca. To je ludo", rekao je Trump novinarima u Washingtonu.
Dodao je da bi "volio vidjeti velik produžetak" primirja.
Rusija, koja je napala Ukrajinu 2022., upozorila je da bi bilo kakav pokušaj Kijeva da poremeti subotnji događaj doveo do velikog raketnog napada na ukrajinski glavni grad. Moskva je stranim diplomatima rekla da bi trebali evakuirati svoje osoblje u Kijevu u slučaju takvog napada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izdao ironičnu naredbu kojom "dopušta" rusku vojnu paradu 9. svibnja, rekavši da ukrajinsko oružje neće gađati Crveni trg, piše Reuters.
U Moskvi su na snazi mjere visoke sigurnosti. Fotografije Reutersa prikazuju naoružane vojnike na kamionetima te blokirane ceste oko središta glavnog grada koji zajedno s okolnom regijom ima oko 22 milijuna stanovnika.
'Kriza se produbljuje'
Nakon što je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez 1941., Crvena armija je naposljetku potisnula okupatorske snage sve do Berlina, gdje se njemački kancelar Adolf Hitler ubio, a crvena zastava sovjetske pobjede podignuta nad zgradom parlamenta u Berlinu u svibnju 1945.
Bezuvjetna predaja nacističke Njemačke je stupila na snagu minutu nakon 23 sata 8. svibnja 1945., što se u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj slavi kao "Dan pobjede nad fašizmom". U Moskvi je već bio 9. svibnja, koji je postao sovjetski "Dan pobjede" u sukobu koji Rusi zovu Veliki domoljubni rat od 1941. do 1945.
No, prema Reutersu, ovogodišnja parada se odvija usred vala strepnji u Moskvi glede konačnog ishoda sukoba u Ukrajini.
U ratu su poginule stotine tisuća ljudi, razoreni su ogromni dijelovi Ukrajine te je oslabjelo tri bilijuna dolara vrijedno rusko gospodarstvo, a odnosi Moskve s Europom su gori nego u bilo kojem trenutku od hladnog rata.
"Kriza se i dalje postupno produbljuje, no bilo kakvi nagli pokreti mogu gospodarstvo (i ne samo gospodarstvo) poslati u brzo propadanje", rekao je na komunikacijskoj platformi Telegram zatvoreni proratni ruski nacionalist Igor Kirkin, koji je kritizirao Kremlj zbog načina na koji vodi rat.
Taj bivši časnik Savezne sigurnosne službe (FSB) upotrijebio je pomorsku analogiju kako bi rekao da ruske vođe više zabrinjava hoće li ih se izbaciti iz kabina nego hoće li doći do brodoloma.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je odbacio izvješća američkog CNN-a i drugih zapadnih medija da je Putinovo osiguranje pojačano zbog straha od puča ili atentata. Ruski dužnosnici su izvješća o mogućem državnom udaru odbacili kao besmislice.
Prije 21 godinu, Putin je sjedio na paradi u Moskvi pored američkog predsjednika Georgea W. Busha, francuskog Jacquesa Chiraca i kineskog Hua Jintaa.
Ove godine tamo će se naći samo pojedini saveznici i partneri Rusije.
Procurio tajni dokument iz Putinova kruga: Ovo je ruski scenarij za kraj rata u Ukrajini
U sjeni američko-izraelskog rata protiv Irana, odvijaju se "stidljivi" napori za oživljavanje pregovaračkog procesa s ciljem postizanja neke vrste sporazuma između Ukrajine i Rusije - ako ne mirovnog, a ono barem sporazuma o prekidu borbi, barem za početak.
No, u Kremlju se možda, neovisno o tome i ratnim nastojanjima u Ukrajini, već smišlja svojevrsna "izlazna strategija" iz agresije na susjednu zemlju, koja se pretvorila u noćnu moru za Rusiju, koja je zapela bez značajnijih pomaka u Ukrajini više od četiri godine, dok gospodarstvo posustaje pod pritiskom brojnih negativnih posljedica koje je ta avantura ruskog vođe Vladimira Putina izazvala.
Naime, u javnost su procurili interni dokumenti administracije ruskog čelnika koji sugeriraju da Rusija i dalje nije spremna na značajnije kompromise oko konačnog ishoda rata u Ukrajini. Ruski istraživački portal Dossier Center objavio je u četvrtak dijelove materijala (slajdova) iz prezentacije pod nazivom "Nakon pobjede", koje su navodno izradili zaposlenici zamjenika voditelja ruske predsjedničke administracije Sergeja Kirijenka, s ciljem da prikažu "najvjerojatniji scenarij" završetka rata u Ukrajini i načine kako "prodati" mirovni sporazum ruskom stanovništvu.
Više pročitajte OVDJE.
U subotu će se vidjeti da Rusija nikad nije bila slabija, ovo je najteže razdoblje za Putina ikad
Umjesto tradicionalno raskošne vojne parade, na kojoj se država razmeće najmodernijim naoružanjem pred moćnim stranim čelnicima i državnim vrhom u prvim redovima, Rusija će ovogodišnji Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu proslaviti skromnije nego ikad.
Izostat će uobičajena pompa, tenkovi, oklopna vozila i raketni sustavi, a umjesto triju tribina bit će postavljena samo jedna, rezervirana uglavnom za starije veterane. Odluka Kremlja da paradu održi u smanjenom obliku još je jedan u nizu brojnih pokazatelja da se Rusija nalazi u ozbiljnoj političkoj, vojnoj i gospodarskoj krizi. Sve glasnije spekulacije o pobuni elita i mogućem državnom udaru, izrazito loše ekonomsko stanje, nemogućnost učinkovite obrane od ukrajinskih udara na energetsku infrastrukturu te rastući strah od gubitka kontrole upućuju na to da se Vladimir Putin suočava s možda najtežim razdobljem svoje vladavine.
Više pročitajte OVDJE.
Kijev i Moskva potvrdili trodnevno primirje koje je objavio Trump
Kijev i Moskva u petak su potvrdili trodnevni prekid vatre i razmjenu zarobljenika koje je nešto ranije objavio američki predsjednik Donald Trump.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je dogovoreno trodnevno primirje s Rusijom u sklopu američkih nastojanja da ispregovara kraj rata koji traje duže od četiri godine.
Zelenski je na Telegramu također rekao da će obje strane razmijeniti 1000 ratnih zarobljenika, dok humanitarna pitanja ostaju ključni ukrajinski prioritet.
"Stoga danas, unutar okvira pregovaračkog procesa kojim posreduje američka strana, primili smo ruski pristanak da se izvrši razmjena ratnih zarobljenika u formatu 1000 za 1000", napisao je Zelenski.
Primirje će također biti na snazi "9., 10. i 11. svibnja", dodao je.
Agencija France presse javila je da je Moskva potvrdila trodnevni prekid vatre i razmjenu zarobljenika s Kijevom.
„Potvrđujem da ruska strana prihvaća inicijativu koju je predložio američki predsjednik Donald Trump u vezi s prekidom vatre za razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine“, rekao je novinarima diplomatski savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.
Trump je nešto ranije u petak na društvenim mrežama objavio da će od 9. do 11. svibnja biti na snazi trodnevno primirje u ratu između Rusije i Ukrajine.
"Nadam se da je ovo početak kraja vrlo dugog, smrtonosnog i teško vođenog rata", rekao je, dodajući da se u pregovorima o okončanju sukoba stalno napreduje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....