SKRIVENO PARALELNO DRUŠTVO O KOJEMU NITKO NE PRIČA 'Za većinu roditelja himen njihove kćeri bitniji je od vlastitog posla, pa čak i od samog života'

Lejla ima 29 godina, obožava s prijateljima otići na plažu ili vježbati do iznemoglosti u teretani. Majka je nju i sestru odgojila tako da mogu raditi što god požele: izlazile su, šminkale se, zabavljale, upisale fakultet. Lejla se od drugih mladih djevojaka u Njemačkoj razlikuje po tome što odlazi u džamiju. To je dio kulture njezinih roditelja, naučila je ići tamo onako kako njezini prijatelji idu u crkvu.

Dok su još išli u školu, jedina razlika između nje i njezinih prijateljica bila je u tome što druge majke nisu govorile o himenu, piše Süddeutsche Zeitung. Novinari su razgovarali s mladom ženom, kojoj su zbog delikatnosti teme sakrili identitet. Lejlina majka je često govorila o tome. Čuvaj svoju nevinost kao svetinju, učila je Lejlu. “Muškarac može lagati o tome, žena ne može”, upozoravala ju je mati.

No, Lejla se zaljubila i nije je ozbiljno shvatila. Našla je dečka, bila je uvjerena da će se udati za njega. Četiri godine su hodali, ali se nisu vjenčali. Imala je 22 godine. “Tek tada sam shvatila što to znači. On može uvijek pronaći novu curu, no hoće li još itko htjeti mene, prljavu ženu”, zapitala se Lejla. Ako neudana djevojka izgubi nevinost, to je i danas katastrofa za mnoge muslimanske obitelji.

“Za većinu roditelja himen njihove kćeri važniji je od vlastitog posla”, objašnjava psiholog i obiteljski savjetnik iz Berlina Kazim Erdoğan za Süddeutsche Zeitung. Djevojčice se uči da su muškarci zli i opsjednuti prljavim mislima, dok su žene odgovorne za održavanje obiteljske časti, tumači psiholog.

Što kad sazna?

A što se dogodi kad zaribaju? Lejla je našla drugog dečka, ali on se nije dobro ponašao prema njoj. Prekinula je s njim nakon dvije godine. Još se uvijek pita bi li on bio drugačiji prema njoj da je bila djevica. Ovako je nije poštovao, baš kako ju je majka upozoravala. Lejla iz tog kruga ne može izaći. Za nju ne postoji opcija da nađe partnera koji nije musliman. Ona moli pet puta dnevno, vjera joj je važna i želi takvog muža. Konačno je našla novog dečka: on je policajac, zgodan Turčin zelenih očiju. Dobar je prema njoj, vodi je na izlete, ugađa joj.

Dobro se osjeća s njim, ali ne može mu priznati svoj predživot. Za njega ona nije Lejla koja je probala alkohol i marihuanu. Za njega je ona još djevica. Ove jeseni odlučili su se vjenčati. On ne želi seks prije braka. Što će se dogoditi kad sazna? Aktivisti za ženska prava navode da je ove godine 30 žena i troje djece ubijeno u slučajevima koje policija vodi kao zločine iz časti.

Julia Baetcke (36) predavala je kemiju i povijest u berlinskoj gimnaziji Alberta Einsteina. Pronađena je mrtva 10. lipnja u svom stanu u Berlinu. Bila je četiri mjeseca trudna. Neudana. Prošle je godine otac u Darmstadtu svojim rukama zadavio 19-godišnju kćer kad je saznao da je u dućanu ukrala kondom. Lareeb (19) je radila kao zubna tehničarka.

Platila je glavom jer nije poslušala oca Asadulaha (51) kad joj je zabranio da viđa dečka. Policija ju je uhvatila u trgovini kako krade kondom. Poslali su pismo roditeljima. Majka Shazia (41) otvorila je pismo i predala ga mužu. Poslije mu je pomogla da spakira tijelo mrtve kćeri. Odvezli su ga u šumu i bacili. “Volim svoju ženu i svoje kćeri”, pokušavao je otac objasniti sucima zašto je bolje da ti je kći mrtva, nego da ima seks prije braka. Došao je iz Pakistana i jedva govori njemački.

Reuters

Aktivistica drži sliku Morsal O., koju je njen brat Ahmad ubio 2008. godine

Žustra rasprava

Simbol nasilja nad ženama u Njemačkoj postao je slučaj Hatun Sürücü, djevojke iz obitelji turskih Kurda. Njezin je slučaj uzbunio zemlju i pokrenuo žučnu raspravu o žrtvama neslobode u slobodnoj zemlji, o neuspjeloj integraciji i paralelnim društvima u kojima žive useljenici, s prisilnim brakovima i ubojstvima iz časti. Hatun Sürücü je ubijena s tri metka u glavu 2005. Zbog ubojstva iz časti uhićena su trojica njezine braće, a najmlađi brat Ayhan je godinu dana kasnije osuđen na devet godina i tri mjeseca. Dvojica starijih, Alpaslan i Mutlu, oslobođena su 2007. u Njemačkoj optužbe za suučesništvo zbog nedostatka dokaza. Kad se pojavila svjedokinja koja ih tereti, već su bili pobjegli pa im se sada sudi u Istanbulu.

Reuters

Hatun Sürücü pobjegla je od svoje obitelji i pokušala voditi svoj život, no nije uspjela. Zasad je za njeno ubojstvo osuđen samo jedan od njene braće

Hatun Sürücü je imala 23 godine kad su je ubili jer je napustila rođaka za kojega su je na silu udali. Obitelj nije mogla prihvatiti da je odbila njihov izbor i da želi živjeti “zapadnim načinom života”, pa čak i da izlazi s jednim Nijemcem. Izvukli su je iz škole jer je bila “neposlušna”, poslali u Tursku sa 16 godina i tamo udali za rođaka. Vratila se odatle 1999., razvedena i trudna. Rodila je sina i pobjegla iz berlinskog stana svojih roditelja. Utočište je pronašla u sigurnoj kući za maloljetne majke, vratila se u školu. Već je bila na kraju školovanja i živjela je u svom stanu u Tempelhofu kad ju je Ayhan pronašao i ubio. Tragedija je bila u tome što je Hatun znala da joj je život u opasnosti, ali je ipak održavala odnose s članovima obitelji za koje je mislila da je mogu razumjeti. Među njima je bio mlađi brat Ayhan.

Život u procjepu

On je na sudu tvrdio da je za sve sam kriv i starija braća su oslobođena. Glavni svjedok protiv starije braće je njihova bivša prijateljica, koja bi trebala biti saslušana 16. veljače.

Prave statistike o broju ubojstava iz časti ne postoje, a još je skrivenija piramida nasilja i straha koje trpe žene iz patrijarhalnih obitelji. Mnogi žive godinama u Njemačkoj, ali se nisu integrirali. Riječ je o paralelnim društvima, s vlastitim zakonima i normama. Žrtve su najčešće mlade žene i djevojke, a pritisak na mladiće je slabiji. Prema studiji koju je 2014. naručilo Ministarstvo za migraciju i izbjeglice, 10 posto ispitanih muslimanki u Njemačkoj odgovorilo je da o tome hoće li one biti zaposlene odlučuje njihov partner. Inzistiranje na djevičanstvu dio je patrijarhalnog nasilja nad ženama. Djevojke se boje prije svega osude bližnjih.

Lejla priča o životu žene u procjepu između zapadnjačkog društva u kojemu živi i patrijarhalnih pravila kojih se prisiljena držati. Djevojke lažu sebi, obitelji, dečku, svima. “Prije svega, lažeš sama sebi”, kaže Lejla.

Ona smatra da bi bilo prirodno da cure i dečki žive prije braka kako bi se bolje upoznali. Nije dovoljno hrabra da se za to izbori u vlastitoj obitelji jer nije riječ samo o jednoj obitelji. Pritom joj je važno da se o njoj ne misli kao o kurvi. “Ja nisam kurva”, ponavlja. “Kurve”, to su one mlade Turkinje u minicama po diskotekama.