U Skoplju je suzdržano dočekana vijest o uvjerljivoj pobjedi Progresivne Bugarske, stranke bivšeg predsjednika Rumena Radeva, na izborima u susjednoj zemlji. To što će, poslije višegodišnje krize i serije izvanrednih izbora, netko konačno imati apsolutnu većinu tumači se kao preduvjet za rješavanje spornih pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije, prenosi Deutsche Welle.
Neki analitičari u Skoplju prije izbora nisu se radovali očekivanoj pobjedi Radeva, smatrajući da u Sofiji ima dosta liberalnijih političara od njega. No, Sjeverna Makedonija ni s takvima do sada nije bila bolje sreće.
„Nijedan bugarski političar ne može izaći iz bugarske matrice niti njihove nacionalne doktrine o makedonskom pitanju“, kaže za DW Marjan Đorčev, bivši makedonski veleposlanik u Sofiji. „Nije sporno da je Bugarska prva priznala neovisnu Makedoniju, ali ima problem s makedonskim suverenitetom koji izražava kroz stav da ‘Makedonija može u EU, ali makedonstvo ne može‘. Ni Radev ne može iz te matrice niti ima ovlasti građana za to“, dodaje Đorčev.
Čiji je Goce Delčev?
Odnosi dviju zemalja desetljećima su hladni jer Sofija negira makedonski identitet, a jezik smatra tek dijalektom bugarskog. „Kompromis“ iz 2022. godine, prema kojem će Sjeverna Makedonija uvrstiti bugarsku manjinu među konstitutivne narode, današnje vlasti u Skoplju ne provode. Vladu predvodi konzervativac Hristijan Mickoski.
Prema Đorčevu, bugarska je scena u svom stavu jedinstvenija od makedonske. „Mi ovdje trebamo pokazati istu takvu jednoglasnost. Trebaju se tražiti putovi za suradnju, razgovarati o sadašnjosti i budućnosti, a ne o tome čiji je Goce Delčev. Raspravljaju li Francuska i Njemačka čiji je Karlo Veliki?“
Ali, kaže, ne može se tražiti krivnja u Bugarskoj zato što je netko ovdje potpisao da s Bugarskom „imamo zajedničku povijest". Misli se tu na prošle socijaldemokratske vlasti u Skoplju, koje su 2022. u parlamentu izglasale takozvani Francuski prijedlog i pristale na dio bugarskih zahtjeva. VMRO-DPMNE, sadašnja vlast, tada je oštro prosvjedovala govoreći o „zločinu nad cijelom nacijom".
Kojim putem će Radev?
Radev je uvjerljivu pobjedu izvojevao mahom pričajući o korupciji prošlih vlasti. No u Europi je dočekan sa skepsom i pitanjem je li on „novi Viktor Orban" zbog dobrih odnosa s Moskvom. On sam je rekao da će Bugarska „slijediti europski put", ali i da Europi trebaju „kritičko razmišljanje, pragmatizam i realni rezultati“.
‘Nama najnaklonjeniji narod u EU u osmom će pokušaju napokon dobiti vlast koja nije sramota!‘
Prema mišljenju bivšeg veleposlanika Đorčeva, Radev će vjerojatno tražiti suradnju i sa zemljama izvan EU-a ako procijeni da je to u interesu Bugarske. „On je bugarski suverenist. Poznaje i NATO i može procijeniti što je dobro za Europu i što je dobro za Bugarsku", dodaje naš sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....