‘Tko kontrolira Grenland, kontrolira sve. A zamislite što bi se dogodilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum?‘

„Međunarodno pravo počiva na Povelji UN-a, na pravilima igre uspostavljenima nakon Drugog svjetskog rata i to je tako bilo sve do sada. Čini mi se da je pravni poredak ozbiljno napukao, da se počinje urušavati. Nepovredivost granica i pravo naroda na samoodređenje pravne su norme koje svaka država mora poštovati ako želi biti članica UN-a”, kaže u Briefingu pravnica i odvjetnica dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta:

„Ujedinjeni narodi su izgubili na svojoj moći. U posljednje se vrijeme ne čuje glas UN-a. Čuo se ponešto, ali vrlo malo oko Izraela i Palestine, a sada je oko Venezuele opće zatišje. Maduro je prototip latinoameričkog diktatora. Drži narod u bijedi iako zemlja pliva u nafti. Za njim nitko ne plače. Ali je krenula bitka za izvore energije”, naglašava Škare Ožbolt pa podsjeća da je i Međunarodni kazneni sud imao Madura na dnevnom redu zbog obračuna s političkim protivnicima, vodio je istragu, ali nije podignuta optužnica. SAD ga je, dodaje, oteo i uhapsio, srušivši imunitet i legitimitet funkcije predsjednika države kojeg se ne može oteti i odvesti na sud u drugu državu.

„Njega Amerikanci nisu ni priznali kao predsjednika države nego ga tretiraju kao kriminalca i s njim brišu pod. Čini mi se da se nešto dogodilo i u vlasti Venezuele, odnosno da je netko iz vlasti pregovarao s Amerikancima i da je već dogovoren ovaj prijelazni period. Tamo se sve normalizira. Nije SAD srušio vlast u Venezueli, nego je samo oteo predsjednika i njegovu suprugu. Nakon vrlo oštre izjave prilikom zakletve nove predsjednice, koja je bila bliska Maduru, sada su njezine izjave sve blaže i već se potpisuju prvi sporazumi oko nafte”, govori Škare Ožbolt, koja misli da Trump neće vojno intervenirati u drugim zemljama Latinske Amerike.

„Trump je poslao poruku da je to američko dvorište i da ni Kina, ni Rusija ni bilo tko treći tu nema što tražiti. Međunarodni poredak danas sve više sliči onome od prije Drugog svjetskog rata, kada je sila imala veću važnost od prava. UN sve više ostaje bez zuba i sve je bliži slici o tome kako je propala Liga naroda. To je zastrašujuće. Ova 2026. nas je sve istuširala hladnom vodom. To je povratak na kolonijalnu priču, ali nekim drugim sredstvima”, ističe Škare Ožbolt. Napominje da, za razliku od Rusije u Ukrajini, SAD u Venezueli ne osvaja teritorij, no osnova priče je slična, a to je da napadač uzima ono što ga zanima, kao što su energenti.

„Nisam sigurna da Trump i Putin nisu razgovarali o Venezueli i Grenlandu. Ovo pokazuje da su se formirala tri dvorišta – američko, kinesko i rusko. Američko je zapadna hemisfera, rusko su zemlje bivšeg SSSR-a, a vidjet ćemo što je kinesko. Europa nema svoje dvorište, nema kolonijalnih pretenzija. Dolaskom Trumpove administracije bitno su se promijenili odnosi unutar NATO-saveza, koji su sada više na financijskim osnovama. Trump je u prvim minutama svoje vlasti rekao da članstvo u NATO-u košta pet posto BDP-a. Europa jako zakašnjelo reagira. EU se još drži normi međunarodnog prava, ali nije radila na svojoj snazi, preoštro je prekinula sve dotoke jeftine energije iz Rusije, u vojnom, a sada i u energetskom smislu oslonila se na SAD o kojem ovisi i informatički. Gdje je tu prostor za samostalnost Europe? Što će se dogoditi ako Grenland postane meta? Može li Europska unija uopće u vezi toga reagirati oštrije nego danas?”, pita se Škare Ožbolt.

„Grenland je vrh svijeta i tko ga kontrolira, ima sve pod svojom kontrolom – naoružanje, puteve, sve... SAD ima tamo svoju vojnu bazu i sporazum o mogućnosti korištenja svih resursa. Što onda hoće? Mislim da će se SAD-u pustiti sve i da će doći do ruba, ali da se ipak voda neće preliti, jer bi to bilo jako, jako loše. Ni u Venezueli se ništa bitno nije dogodilo, poredak je ostao isti, država je ostala u svojim granicama, jedino nemaju predsjednika nego predsjednicu. Amerika će dobiti naftu, a možda će koristi imati i stanovnici Venezuele, koji su do sada živjeli veoma siromašno”, objašnjava Škare Ožbolt, pa komentira američku tezu da neće napasti Grenland, nego će ga kupiti.

„Što bi se dogodilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum? Hrvatska bi dobila takve sankcije da se ne bi oporavila do danas. Ono što je velikima dopušteno, malima nije. A Danska je mala. Koliko je ona bitna? To su primjeri kada veliki nešto traže, a mali se bune. Tu je i pitanje kako se postavlja EU u zaštiti svoje članice. Može li se uopće oduprijeti SAD-u, o kojem ovisi energetski, vojno i informatički, što su najvažniji resursi za normalno funkcioniranje? Nijemci najbolje znaju kako je kada se naglo ostane bez jeftine energije. Doživjeli su veliki gospodarski pad”, kaže Škare Ožbolt, dodajući da se Kina još uvijek drži postulata međunarodnog poretka i pritom je puno neovisnija od Europe.

„Vidjet ćemo što će se dogoditi do kraja ove godine. Ne volim zavjere ni tragične prognoze, ali nisam veliki optimist jer ovo su šah-mat situacije. Trump je jučer izašao iz šezdeset i nešto međunarodnih organizacija koje su vezane uz UN. Mislim da je Trumpova politika ipak limitiranog karaktera, on nije osvajač svijeta, nego traži izvore energije, diže gospodarstvo SAD-a i ponaša se kao klasični kapitalist koji samo gleda profit za svoju državu”, zaključuje Škare Ožbolt, koja smatra da se Trump u Ukrajini ponaša realpolitično jer je nekoliko puta kazao da je Ukrajini pružena sva pomoć, ali ona nije uspjela vratiti okupirane teritorije i sada treba naći put prema miru.

Pogledajte cijelu emisiju: