Europsku uniju, pa tako ni Hrvatsku nije zaobišao ljetni val koronavirusa. Unatoč visokim brojevima, karakteristike omikrona, koji se širi brže od bilo kojeg dosadašnjeg soja, su ipak nešto blaže kliničke slike, s manjim brojem hospitalizacija, respiratora i smrtnih slučajeva.
Ipak, ni omikron nije bezazlen za starije i imunokompromitirane, što dovodi do pitanja što će biti na jesen kada zahladi i budemo u zatvorenim prostorima i jesmo li se previše opustili tijekom ljeta i zanemarili cijepljenje, što struka smatra iznimno važnim pogotovo za najosjetljivije skupine.
Upravo na to je upozorila povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides koja upozorava na opuštanje ljudi u ljetnim mjesecima, stoga je stava da ministarstva zdravstva trebaju učiniti više kako bi se pripremila za jesen i epidemiju unatoč, kako je sama navela razumljivom "umoru" stanovništva zbog trajanja pandemije.
- Moramo povećati cijepljenje i moramo biti sigurni da su zdravstveni sustavi spremni nositi se s budućim valovima - rekla je u jednom intervjuu, a prenosi Financial Times. Zabrinuta je da se nije dovoljno cijepilo u proteklo vrijeme, ali i zbog činjenice da su se manje pratili kontakti oboljelih te da se manje testiralo.
Kyriakides je o toj temi govorila nakon što je Financial Times izvijestio da su EU, zemlje članice i BioNTech/Pfizer razgovarali o odgodi dijela svojih isporuka do 2024.
Naime, kažu kako trenutni ugovor traje samo do 2023. godine. Neke isporuke Moderne potencijalno su pomaknute na prvih nekoliko mjeseci sljedeće godine, čak i ako ugovor pokriva samo 2022. godinu.
Kyriakides se, stoga, obratila ministrima zdravstva i upozorila na povećanje teških bolesti i prijema u bolnice i intenzivne njege, te ih je pozvala da učine više kako bi se pripremili za jesen i zimu.
Povjerenica Kyriakides smatra, a to je rekla i ministrima, da se treba nabaviti dovoljno zdravstvenih potrepština i pripremiti za moguće ponovno uvođenje maski i socijalno distanciranje.
Inače, početkom srpnja europske zdravstvene agencije preporučile da se drugom docjepnom dozom cijepe svi stariji od 60, što je prije bilo za starije od 80 i od 65 koji žive u kolektivima.
Unatoč tome 15 posto se uopće nije cijepilo.
Spor tempo cijepljenja djelomično bi se mogao pripisati građanima koji čekaju dolazak cjepiva prilagođenih novim varijantama, koja bi mogla dobiti odobrenje u rujnu, smatra Kyriakides.