- Umjesto rata, koji su lažno i maliciozno najavljivali Amerikanci, mi povlačimo svoju vojsku u garnizone - rekli su slavodobitno na vijestima ruske TV postaje Rusija 24. Ruski mediji nastavljaju ismijavati američke najave rata u Ukrajini tvrdeći da je "ruska intervencija jedino u željama i nastojanjima Bijele kuće.
Vladimir Putin spreman je pregovarati o Ukrajini i o jamstvima ruske sigurnosti, ističe njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov. Po njemu Rusija ne može provocirati ruskom vojskom na ruskom teritoriju, nego bi trebalo obratiti pažnju na "očito gomilanje ukrajinskih snaga na liniji razgraničenje na Donbasu". Ruska agencija Ria novosti prenijela je Peskove riječi da "ne treba isključiti ukrajinsku vojnu operaciju na tom području". Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da se trupe, koje su završile s vojnim vježbama na Krimu i u Južnom vojnom okrugu, koji je uz granicu s Ukrajinom, vraćaju u svoje garnizone u Zapadni vojni okrug te vojarne i baze u Dagestanu i Sjevernoj Osetiji. Televizija objavljuje snimke prvih "ešalona" koji prelaze Krimskim most u smjeru Rusije, a ministarstvo obrane emitira snimke na kojima se vidi da se artiljerija i tenkovi tovare na vlakove i labudice.
NATO ne vjeruje Kremlju
Moskva tvrdi da ispunjava svoja obećanja, ali glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pak poručuju kako oni još nemaju pouzdane obavještajne podatke o tome da se ruska vojska doista povlači te da ništa ne nagovješta "realne namjere Moskve da deeskalira situaciju uz ukrajinsku granicu". Ne zna se ni točan broj vojnika koji odlaze, ali neki ruski mediji navode, pozivajući se na izvore iz ministarstva obrane, da će vojnici koji sudjeluju u manevrima u Bjelorusiji, nedaleko od ukrajinske granice, ostati na tom području i nakon njihova završetka 20. veljače, barem još neko vrijeme.
Iako nije bilo intervencije 16. veljače, kako je bilo najavljeno, američki predsjednik Joe Biden inzistira na tome da "opasnost od napada nije minula" te da rješenje krize još nije na vidiku, a tamošnji vojni analitičari spominju da je Ukrajina sada, pogotovo nakon dolska ruskih snaga u Bjelorusiju, u "obruču" ruskih snaga sa sjevera, juga i istoka, a spominje se i ruski vojni kontingent u odmetnutoj moldavskoj paradržavnoj tvorevini Pridnjestrovlju, koje također graniči s Ukrajinom. Istraživačka skupina Conflict Intelligent Team navodi da se u Crnom moru nalazi 11 velikih desantnih brodova ruske mornarice.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su američki brodovi u Crnom moru i Sredozemlju nastojali "špijunirati" vježbe ruske mornarice. Iz Moskve na to kažu da nikada nisu namjeravali nikoga napasti, ali da su spremni razgovarati o diplomatskom rješenju ukrajinskog pitanja koje je, kako kažu, tek "dio priče" o jamstvima za rusku sigurnost koju traže od Zapada. Ruski zamjenik veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanski izjavio je da se Rusija ne može baviti deeskalacijom jer se ne bavi ni eskalacijom.
- Neka se deeskalacijom bavi Zapad koji širi histeriju o navodnim ruskim ratnim planovima - rekao je Poljanski za rusku agenciju Ria novosti.
'Rusija nastavlja jačati vojni potencijal'
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da pozdravlja signale iz Moskve o nastavku diplomatskih aktivnosti i napora za prevladavanje krize, ali da "još nismo vidjeli konkretan doprinos Rusije snižavanju napetosti". Štoviše, naglasio je kako mu se čini da "Rusija nastavlja povećavati svoj vojni potencijal". Na to nije trebalo dugo čekati odgovor pa je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao da je "NATO očito hendikepiran kada ocjenjuje stanje" vezano uz Ukrajinu te zbog toga "ne mogu objektivno sagledati situaciju" i ruske korake ka smirivanju krize.
U Bijeloj kući tvrde da Rusija i dalje ima uz ukrajinsku granici oko 150 tisuća vojnika. Moskva je zadovoljna izjavnom njemačkog kancelara Olafa Scholza da "proširenje NATO-a nije na dnevnom redu" i da neće biti "tako skoro", iako većina ruskih medija navodi da Putin i Scholtz nisu "kliknuli", kako je to bilo s Gerhardom Schröderom ili Angleom Merkel, te ističu Scholzovu suzdržanost pa i naglašeno iskazivanje distance prema Putinu, koja se izražavala i u otuđenom masivnom pregovaračkom stolu za kojim su sjedila dvojica lidera.
'Malo teže sa Scholzom'
Poznato je da Putin jako drži do prijateljskih odnosa sa svjetskim državnicima koje nastoji ostvariti, a, kako pišu komentatori blisku Kremlju, "sa Scholzom će to ići malo teže". Moskva je pozdravila i obraćanje američkog šefa države Joea Bidena ruskom narodu u kojem je rekao da "Rusija nije neprijatelj", a osobito da SAD ni ostale članice NATO-a nemaju raspoređene rakete na teritoriju Ukrajine niti to namjeravaju učiniti.
- SAD i NATO, kao ni Ukrajina ne ugrožavaju Rusiju, niti želimo destabilizirati Rusiju. Građani Rusije, vi niste naš neprijatelj", rekao je Joe Biden, podsjećajući da su Rusi i Amerikanci bili saveznici u Drugom svjetskom ratu gdje su se " rame uz rame" borili protiv zla nacizma. - Drugi svjetski rat bio je nametnut, a ako Rusija napadne Ukrajinu, to će biti "rat po izboru", bez razloga i povoda - poručio je Biden Rusima.
Kremaljski megafon Dmitrij Peskov izrazio je zadovoljstvom Bidenovim riječima da "Rusi nisu neprijatelji", ali je dodao da bi mu imponiralo da američki predsjednik ne prijeti Rusiji. - Te prijetnje postale su mantra koja je već dosadna, naporna i užasno ide na živce - rekao je Dmitrij Peskov. Predsjednik Putin ovih je dana najavio da treba nastaviti pregovarati o jamstvima ruske sigurnosti, a neki moskovski mediji već najavljuju skori sastanak Vijeća NATO-a i Rusije, ali i da bi se u prvoj polovici godine Putin i Biden mogli ponovno naći "oči u oči".