Scholz bi mogao produljiti rad triju nuklearki koje su se trebale zatvoriti: ‘Evo o čemu će ovisiti naša odluka‘

Njemačka vlada treba odlučiti hoće li odgoditi zatvaranje posljednjih triju nuklearnih elektrana pripremajući se za moguću nestašicu energije ove zime nakon što je Rusija smanjila isporuke plina, o kojem još uvijek ovisi 30 posto njemačkoga gospodarstva.

Njemački premijer Olaf Scholz izjavio je da se upravo provodi testiranje sustava i o tome će ovisiti odluka. Američki Wall Street Journal objavio je da je odluka praktički donesena, i samo se još raspravlja o detaljima. Bivša kancelarka Angela Merkel odlučila je, uz veliku podršku javnosti, zatvoriti nuklearke nakon havarije nuklearnog reaktora u Fukušimi 2011. Po zakonu, zadnje tri nuklearke trebale su prestati s radom krajem ove godine.

Produljivanje rada nije samo stvar političke odluke, upozorava njemački Spiegel: treba u prekratkom vremenu nabaviti nove šipke s gorivom, tek treba riješiti problem zbrinjavanja dodatnog nuklearnog otpada. Ali i sigurnosti, s obzirom na to da nuklearke nisu prošle redoviti desetogodišnji sigurnosni test koji je trebao biti obavljen 2019., ali je izostavljen zbog skorog gašenja.

Manji dotok plina

Zbog rata u Ukrajini isporuka ruskog plina postala je neizvjesna. Nakon ruske invazije kancelar Olaf Scholz objavio je da je radikalno povećana potrošnja za vojsku i poslao oružje Ukrajini, prekidajući tako s dugogodišnjom politikom sporog odumiranja Bundeswehra i sa zakonskom zabranom isporuke oružja zemljama u sukobu. Odluka o nuklearkama razbila bi treći veliki tabu njemačke politike, piše WSJ.

Scholz je prošli tjedan nagovijestio odluku, prvi put rekavši da bi moglo imati smisla zadržati posljednja tri njemačka nuklearna reaktora. Posljednje tri njemačke nuklearne elektrane su Isar 2 u Bavarskoj, Neckarwestheim 2 u Baden-Wurttembergu i Emsland u Donjoj Saskoj. Ministarstvo gospodarstva i okoliša, na čelu s Robertom Habeckom iz Zelenih, naručilo je prvi stres test početkom godine, koji je pokazao da nuklearni reaktori neće pomoći u rješavanju potencijalne energetske krize.

Nakon što je Rusija prošlog mjeseca smanjila dotok plina u Njemačku za 80 posto, Habeck je naručio drugu, širu analizu koja bi uzela u obzir moguću nestašicu plina ove zime. Većina Nijemaca podržava nastavak rada nuklearki. Za rad nuklearnih elektrana još pet godina izjasnilo se 67 posto ispitanih u nedavnoj anketi Spiegela. Samo 27 posto to je jasno odbacilo. Posebno je veliki broj pristaša CDU/CSU-a, FDP-a i AfD-a za produljenje rada nuklearki. Za produljenje rada je i šef CDU-a Friedrich Merz.

No problem je što to neće riješiti nestašicu energije u Njemačkoj na zimu. Posljednje tri atomske elektrane proizvela su gotovo šest posto električne energije u Njemačkoj u prvom kvartalu 2022. Računajući ukupnu proizvodnju energije, koja uključuje i onu za grijanje ili benzin, udjel nuklearki pada na samo tri posto. A prirodni plin čini gotovo trećinu.

Nacionalizacija

Elektrane na plin također se mogu fleksibilno uključivati u mrežu, ovisno o potražnji i o tome koliko pristiže zelene električne energije. S druge strane, rad nuklearnih reaktora je kontinuiran. Zbog toga je u lipnju Markus Krebber, šef RWE-a, jedne od njemačkih energetskih kompanija koja upravlja nuklearnom elektranom Lingen u Emslandu, rekao kako je ta rasprava besmislena. Odluka je trebala biti donesena puno ranije, istaknuo je.

Zbog toga su najveće njemačke energetske kompanije na proljeće predložile da je idealno da savezna vlada preuzme upravljačku ulogu nad preostalim nuklearkama: državi bi trebalo dati potpuni nadzor nad ulaganjima i troškovima te vremenom rada zadnjih triju njemačkih nuklearnih elektrana. No, ministarstvo okoliša uzvratilo je da je to "teško ostvarivo": država još nije osposobljena preuzeti korporativnu odgovornost za nuklearne elektrane i istovremeno neovisno nadzirati reaktore, navodi Spiegel.