Situacija u BiH bila je glavna tema redovitog neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije (EU) s kolegama sa zapadnog Balkana u Bruxellesu. Nametnula se kao ključna tema jer je sastanak održan odmah nakon što je iz Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) Christiana Schmidta potvrđeno da on odlazi s te funkcije.
Brojni ministri izbjegavali su službeno govoriti o krizi ili o mogućim tenzijama i komplikacijama zbog Schmidtove izjave. - Bez obzira na to jesu li njegove odluke nekoga razljutile ili ne, bez njegove intervencije u nekim slučajevima nije bilo moguće odblokirati procese u BiH. Način na koji on podnosi ostavku svakako je zabrinjavajući - priznao je Jutarnjem listu jedan diplomat EU.
Iako je Schmidt najavio da će ostati na toj poziciji dok ne bude potvrđen njegov nasljednik, u Bruxellesu se pribojavaju da bi postupak imenovanja budućeg visokog predstavnika mogao potrajati jer se o tome mora postići kompromis i u Vijeću za implementaciju mira i u UN-u.
Nedovršeni projekt
U priopćenju OHR-a je naglašeno da Bosna i Hercegovina mora nastaviti reformski proces usmjeren prema europskim integracijama, provesti ustavne i izborne reforme koje su ključne za funkcionalan politički sustav. Schmidt je u svom nastupu BiH nazvao "nedovršenim projektom mira", ali zemljom koja ima jasnu europsku perspektivu.
U BiH nije bilo previše službenih komentara o Schmidtovoj ostavci ili budućem modelu međunarodne prisutnosti u toj zemlji. Očekivano, odlazak je pozdravio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji ionako nije priznavao njegov legitimitet. Dodik je u objavi na društvenoj mreži X najavio da će Republika Srpska pokrenuti kazneni postupak radi utvrđivanja "materijalne štete nastale Schmidtovim djelovanjem".
Europska unija ima i svog posebnog predstavnika i šefa ureda EU u Bosni i Hercegovini, ali je bila značajno uključena i u rad visokog predstavnika.
- U normalnoj situaciji bilo bi poželjno da BiH nema potrebu za visokim povjerenikom, da bude nepovratno na putu prema članstvu u EU, da su tamošnji političari razumni i odgovorni i provedu reforme potrebne za integraciju u EU. Ali, nažalost, još nismo došli do tog trenutka. Zato neće biti lako osigurati institucionalnu stabilnost u BiH bez uloge visokog predstavnika - rekao je jedan diplomat EU.
Nedovoljno snažna EU
Nekadašnji visoki predstavnik Carl Bildt, koji je bio i švedski ministar vanjskih poslova, na društvenim je mrežama napisao da EU nije bila dovoljno snažna u BiH te poručio da je do sada OHR bio pod pritiskom Rusije, a sada je i pod pritiskom SAD-a.
Zapadni mediji, uključujući konzervativni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung, kao mogući razlog Schmidtova odlaska spominju i pritisak SAD-a.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je diskusija u BiH bila jedna od tema kada se raspravljalo o situaciji na zapadnom Balkanu te da su "primili na znanje" vijest o Schmidtovoj ostavci. Radman je rekao da ne očekuje tenzije zbog toga jer je Schmidt najavio da će nastaviti posao dok se ne izabere njegov nasljednik.
- Mislim da je odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, njezin teritorijalni integritet i neovisnost, funkcionalnost zemlje u rukama političkih lidera u toj zemlji - rekao je Radman i napomenuo da je Hrvatska sa svoje strane zagovarala institucije koje poštuju ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Dodao je da je hrvatskim zalaganjem BiH dobila status kandidata i uživa punu potporu Europske unije. Radman je spekulacijama medija, ali legitimnima, nazvao napise o tome da iza ostavke visokog predstavnika stoji američki pritisak. Rekao je da je diversifikacija opskrbe energijom i plinom preko Hrvatske zajednički cilj i EU i SAD-a, što je potvrđeno i na zadnjem summitu u Dubrovniku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....