Bivši visoki predstavnik za BiH priznao da je odstupio pod ‘golemim pritiskom SAD-a‘!

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu priznao je da je pritisak iz SAD-a pridonio njegovoj odluci o prijevremenoj ostavci na tu dužnost.

Christian Schmidt, njemački konzervativni političar koji je na toj dužnosti bio od kolovoza 2021., objavio je 12. svibnja da podnosi ostavku, navodeći kao razlog „osobnu odluku”.

No, na pitanje njemačkog dnevnika Augsburger Allgemeine je li ga američki predsjednik Donald Trump natjerao da napusti dužnost glavnog izaslanika međunarodne zajednice u BiH, Schmidt je potvrdio da je Washington imao ulogu u njegovoj odluci.

Iako je rekao da ne zna Trumpovo osobno mišljenje o tome, izjavio je: „Sve što mogu reći jest da je postojao golem i neočekivan pritisak iz SAD-a.”

Christian Schmidt

Antonio Balic/Cropix

U intervjuu objavljenom u subotu, Schmidt je rekao da je htio spriječiti da institucija visokog predstavnika bude „oštećena ovom raspravom, čija mi pozadina nije sasvim jasna”.

Visoki predstavnik ima značajne ovlasti za provođenje Daytonskog sporazuma iz 1995., kojim je završen rat u BiH. Ured, koji ima potporu UN-a, ima ovlasti za smjenjivanje izabranih dužnosnika, donošenje zakona i uspostavljanje novih institucija.

Trumpova administracija sve više pruža potporu separatističkom političaru Miloradu Dodiku, koji se zauzima za odcjepljenje Republike Srpske od BiH.

Tijekom svojeg mandata Schmidt je poništio niz zakona Republike Srpske koji su trebali utrti put odcjepljenju tog entiteta.

Christian Schmidt

Elisa Schu/Dpa Picture-alliance Via Afp

Pritisak na Schmidta da podnese ostavku mogao bi biti povezan i s time što bivši predsjednik Republike Srpske Dodik podržava projekte plinskih elektrana i plinovoda koje vode poslovni ljudi bliski Trumpu, uključujući i plinovod od Hrvatske do Bosne.

„To je pitanje imalo ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta”, rekao je Schmidt.

Naglasio je da je projekt izgradnje plinovoda od Hrvatske do BiH inicirala Europska unija kako bi se smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskoj nafti i plinu.

„Zbog toga me još više čudi što ista ta Europska unija nije uspjela izgraditi taj plinovod europskim sredstvima, nego su Bosni sada za to potrebni Amerikanci, koji u određenoj mjeri donose vlastite ideje na stol.”