Sarkozy izgubio strpljenje i počeo griješiti. Odrekli ga se i saveznici i ekonomisti

Predsjednička kampanja 2012. za novog/starog francuskog predsjednika, čiji se prvi krug izbora održava sutra, polako ulazi u svoju završnicu. Iako je kampanja neslužbeno počela mjesecima prije, službeno je otvorena 9. travnja, a desetero kandidata natjecalo se po jasno definiranim i strogo kontroliranim uvjetima. Aktualni predsjednik Nicolas Sarkozy trebao bi, prema zadnjim anketama, u prvom krugu osvojiti 25,5 posto glasova, dok će socijalistički kandidat François Hollande osvojiti 29 posto glasova, čime će se obojica naći u utrci u drugom krugu izbora predviđenom za 6. svibnja.

Iznenađenje izbora

Prema posljednjim istraživanjima javnoga mnijenja agencije IPSOS za France Télévision, Radio France i dnevnik Le Monde, ankete pokazuje i kako kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji je najveće iznenađenje ovih izbora, osvaja 14 posto glasova iza krajnje desničarke Marine Le Pen koja drži treću poziciju sa 16 posto glasova. No, očekivanja i ankete vrlo su različite te se mijenjaju iz dana u dan pa ne treba iznenaditi ako Mélenchon završi izbore na trećoj poziciji. Bude li to doista rezultat prvog izbornog kruga, ovo će biti za Francusku povijesni trenutak jer se ne pamti kada su dva kandidata ljevice završila izbornu utrku među prva tri. No, to bi, prvi put nakon Mitterranda, značilo snažan zaokret Francuske ulijevo, budući da ljevica odnedavno drži i mjesto predsjednika Senata, drugo po važnosti mjesto u francuskoj vlasti.

Korištenje kriza

Iako su mu sve ankete išle u prilog, aktualni predsjednik u posljednjem tjednu značajno gubi potporu te se stječe dojam kako su mediji koji prate izbore, novog predsjednika već odabrali, a to svakako nije Sarkozy. Iako je kampanjom kormilario vrlo vješto, koristeći svaku kriznu situaciju i okrećući je u svoju korist, ponajviše borbu s radikalnim islamizmom nakon atentata u Toulouseu, činjenica je da posljednjih dana gubi strpljenje i niže pogrešku za pogreškom. U medije je izašla snimka razgovora s Obamom u kojoj na pomalo nespretan način nagovještava svoju, ali i pobjedu na skorim izborima američkoga predsjednika.

Želio sakriti sat

No, tu je i afera sa satom marke Patek Philippe koji mu je supruga poklonila još 2008., a koji je pred pozdravljanje s građanima u Parizu, nesvjestan da ga snimaju, pokušao sakriti od očiju javnosti. Nije dobro odjeknula ni vijest da ga sve veći broj političara uoči izbora napušta te iskazuje potporu protivničkom kandidatu Hollandeu. Iako su prvih tjedana kampanje podrške Sarkozyju stizale od ključnih europskih partnera predvođenih kancelarkom Angelom Merkel, zadnjih dana Hollandeu stiže značajna potpora lijevo mobilizirane Europe. Velik udarac Sarkozyju je i potpora francuskih ekonomista koji su podržali Hollandeov ekonomski program. Postane li François Hollande predsjednik, zatražit će ponovno pregovaranje o fiskalnom paktu s članicama EU, što je izazvalo zabrinutost u pojedinim zemljama, prije svega u Njemačkoj.

Hollande planira smanjiti državni deficit na nulu do 2017., potaknuti zapošljavanje i poboljšati obrazovanje otvaranjem novih 60 tisuća radnih mjesta i sve to prije svega najavljenom velikom poreznom reformom. Iako iz protivničkoga tabora, ali iz nekih ekonomskih redova ismijavana, reforma poreznog sustava među najznačajnijim je odrednicama Hollandeova programa. Naime, on je zaprijetio najbogatijim građanima uvođenjem stope od 75 posto poreza na prihode onih koji zarađuju više od milijun eura godišnje, što je predložio kao domoljubni čin da bi se pomoglo oporavku zemlje.

Prednost u korist ljevice

Inače, Hollande je potpuna suprotnost aktualnome predsjedniku, kojega Francuzi smatraju svojim hiperpredsjednikom koji se u sve miješa, ali i koji je vrlo sklon određenim bogatim finacijskim krugovima, zbog čega ga se često naziva i predsjednikom elite. Za razliku od Sarkozyja, Hollande je temeljio kampanju na Sarkozyjevim pogreškama. Nastojao je ostati što prizemniji približavajući se upravo najvećem broju birača, na koje je Sarkozy, čini se, zaboravio, a to je srednja radnička klasa. Iako je takvim pristupom uspio pridobiti simpatije građana, ipak mu se zamjera nedostatak karizme, odlučnosti, ali i iskustva.

Bude li Hollande osvojio očekivanu prednost u prvom krugu (popularnost mu je u posljednjih tjedan dana porasla za 2 posto), to će biti odličan vjetar u leđa i nada kako 6. svibnja može osvojiti francuske birače. U drugom krugu de facto snage će odmjeriti francuska ljevica i desnica.

Prema kalkulacijama, prednost je u korist ljevice budući da se očekuje kako će birači krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona dati podršku Hollandeu. Problem bi mogao biti velik postotak birača koji neće iskoristiti svoje pravo glasa.