Sjedinjene Američke Države i saveznici diplomatskim kanalima pokušavaju spriječiti ruskog predsjednika Vladimira Putina da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini. U tome posebno računaju na Indiju i Kinu koje, unatoč sporadičnim i uglavnom blagim osudama Moskve, i dalje održavaju veze s ruskim vrhom. I unutar i izvan Bidenove administracije jačaju pozivi da se dvije velike svjetske ekonomije i sile, Kina i Indija, uključe u stvaranje pritiska na Rusiju da odustane od nuklearne opcije, piše Politico. Washington i saveznici nadaju se da bi signali iz Pekinga i New Delhija o hlađenju veza s Rusijom mogli uvjeriti Kremlj da ne upotrijebi ni manje nuklearno oružje u Ukrajini. "Razgovarali smo s nizom zemalja u Indopacifičkoj regiji o važnosti da, kad je o ovom pitanju riječ, djelujemo jedinstveno", rekao je anonimni izvor uključen u razgovore Politicu.
Bidenova administracija pokušava pronaći način da pritisne Rusiju i u sklopu Ujedinjenih naroda, zaobilazeći mogućnost ruskog veta u Vijeću sigurnosti, čiji je Rusija stalni član, te natjera Rusiju da odustane od aneksije dijelova Ukrajine i povuče svoje vojnike iz susjedne zemlje. Ipak, najučinkovitiji način bio bi da se uključe Narendra Modi i Xi Jinping. Kina nije prekinula trgovinske odnose i političko-vojnu suradnju s Putinom nakon invazije, no od kraja veljače nije ni potpisivala velike gospodarske sporazume s Rusijom. Nedavni sastanak u Uzbekistanu pokazao je da ni Xi ni Modi nisu oduševljeni time kamo ide Putin.
Nuklearna prijetnja
"Putin i Xi imaju nekakvo prijateljstvo, zar ne? On bi trebao poslušati svog prijatelja", komentirala je Rose Gottemoeller, bivša zamjenica tajnika NATO-a, s iskustvom pregovaranja s Putinom. Isto vrijedi za Modija, bliskog Washingtonu i suparnika Kine. Modi je u Uzbekistanu izrazio negodovanje Putinovim djelovanjem u Ukrajini, a prošlog tjedna njegov šef diplomacije S. Jaishankar izrazio je novu zabrinutost događajima u Ukrajini, ističući upravo nuklearnu prijetnju.
Gottemoeller, profesorica na sveučilištu Stanford, i dalje u bliskim kontaktima s diplomatskim krugovima, kaže da prema njezinu mišljenju dvojica državnika također šalju vlastite poruke Putinu o suzdržavanju.
Kina je iz New Yorka prošle subote poslala poruku da se zalaže za mirovne pregovore, međutim, nije stala iza Rusije, na veliko odobravanje Sjedinjenih Država. Kina je odbila svrstati se iza Rusije i odbijanjem prodaje oružja Moskvi - za razliku od Sjeverne Koreje i Irana - nakon što su ruske zalihe počele kopnjeti. Indija, za razliku od Kine, ima dobre i tople odnose s Washingtonom, ali ima i povijesne veze s Rusijom, svojim glavnim prodavačem oružja. "Pitaju nas na čijoj smo strani. Naš odgovor je uvijek izravan i iskren: Na strani mira, dijaloga, diplomacije", izjavio je indijski šef diplomacije Subrahmanyam Jaishankar, ipak komentirajući kako je Indija vrlo zabrinuta, pogotovo zbog spominjanja nuklearnog oružja.
Diplomacija iza scene
Bijela kuća i State Department odbili su komentirati pozadinsku bitku za uključivanje Kine i Indije u pritisak na Rusiju. Međutim, diplomacija iza scene je aktivna, ne samo s te dvije zemlje. U srijedu su razgovarali zapadni i ruski stručnjaci za kontrolu naoružanja, neslužbeno, ali uz znanje ministarstva vanjskih poslova uključenih zemalja.
U sklopu javne diplomacije, Putin i njegovi bliski suradnici najavljivali su, pak, "da ne blefiraju" te kako se neće ustručavati od "obrane" u slučaju napada na ključne ruske interese. Biden i Amerika uzvratili su spominjući "katastrofalne posljedice" u slučaju da se to obistini. Međutim, izvori iz sigurnosnih krugova potvrdili su ranije ovog tjedna Politicu da zasad nema dokaza da Rusija planira upotrijebiti nuklearno oružje
No, rekli su i da svijet vrlo vjerojatno to ni ne bi saznao unaprijed jer Rusija, ako to želi, može tajno sve pripremiti za napad manjim nuklearnim taktičkim oružjem, a upravo je to oružje za koje se vjeruje da bi ga upotrijebila u slučaju da se odluči prekinuti 77 godina dugi tabu korištenja nuklearnog oružja. Američki obavještajni krugovi smatraju da se izgledi da Rusija upotrijebi nuklearno oružje neće promijeniti ni nakon objave rezultata referenduma na istoku zemlje. Američki obavještajci također kažu kako vjeruju da je Putin svjestan toga da je u sve lošijoj poziciji na terenu. Toga su sve svjesniji i Rusi, pogotovo nakon objave djelomične mobilizacije rezervista. U prilog Putinu ne idu ni kaos i prosvjedi zbog toga, ni zakrčene granice pune odbjeglih rezervista. No, upravo zbog svega toga i jača strah od nuklearne opcije.
Američki pokušaj u Ujedinjenim narodima odnosi se na rezoluciju kojom bi se Putinov režim pozvao na odgovornost u slučaju da upotrijebi oružje. Gottemoeller smatra da je jedna od najjačih točki odvraćanja Putina od korištenja nuklearnog oružja to što tada više ne bi mogao argumentirati da su Sjedinjene Države jedina zemlja koja je upotrijebila atomsku bombu. To bi ga također zacementiralo kao svjetskog otpadnika, a mnogi vjeruju kako bi to značilo i udaljavanje "globalnog juga" od Rusije. Trenutačno su mnoge zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije u dobrim odnosima s Moskvom te se nisu pridružile Zapadu u bezuvjetnoj osudi ruskog djelovanja u Ukrajini. Međutim, u slučaju uvođenja nuklearnog oružja u sukob, to bi se moglo promijeniti. Putina bi to doista izoliralo na međunarodnoj sceni. "Putinu treba njegova baza klijenata u Indiji I Kini", komentirala je Gottemoeller. Ona, kao i neki drugi iskusni diplomati, ističe kako su najjača karta za pritiskanje Putina ipak Indija i Kina. "Na tome bih ja najviše radio", komentirao je Graham Allison, bivši visoki dužnosnik Pentagona i vladin savjetnik za nuklearna pitanja za Politico.