Američke obavještajne službe upozorile su više europskih vlada da Rusija priprema napade dronovima na sredozemne države, pri čemu je Washington kao primarne mete izdvojio Španjolsku, Francusku i Italiju. Prema podacima koje je SAD prikupio i podijelio sa saveznicima u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), Moskva planira lansirati bespilotne letjelice s trgovačkih brodova na otvorenom moru u sklopu nove faze hibridnog djelovanja protiv zemalja koje vojno i financijski podupiru Ukrajinu, objavio je El Mundo.
Upozorenje se temelji na obavještajnim podacima prikupljenima nakon što je ravnatelj američke Središnje obavještajne agencije (CIA) Johna Ratcliffea krajem kolovoza nenajavljeno posjetio Moskvu. Sadržaj izvješća ubrzo su dobili saveznici na baltičkom krilu te vlade u Madridu, Parizu i Rimu. Ozbiljnost situacije potvrdio je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je nakon izvanredne sjednice Vijeća obrane sazvao sastanak s čelnicima svih parlamentarnih stranaka i predsjedničkim kandidatima.
Obavještajni izvori s Baltika navode da Rusija za te operacije namjerava upotrijebiti dronove tipa Gerbera. Radi se o letjelicama raspona krila 2,5 metra i mase do 18 kilograma, koje postižu brzinu od 160 kilometara na sat te imaju deklarirani domet do 600 kilometara. Ruske snage skrivale bi dronove u standardnim brodskim kontejnerima na plovilima takozvane "flote u sjeni" te ih lansirale pomoću katapulta s udaljenosti od 200 do 300 kilometara od europskih obala. Budući da raspon krila drona premašuje unutrašnjost kontejnera, posada bi ih transportirala s rastavljenim ili sklopljenim krilima, dok bi let do obalnih ciljeva trajao između sat i petnaest minuta te dva sata.
Obavještajni analitičari ističu da Rusija tim konceptom nastoji preslikati uspješne ukrajinske metode. Ukrajina je u sklopu operacije "Spider Web" skrivala dronove u kamionskim kontejnerima i lansirala ih duboko na ruskom teritoriju, dok Rusija sada planira upotrijebiti kontejnerski transport na trgovačkim brodovima. Pronalazak drona Gerbera-2 s aktivnim eksplozivnim punjenjem na poljskoj obali dodatno potvrđuje izvedivost te taktičke zamisli.
Stručnjaci za sigurnost napominju da cilj takvih napada nije masovno uništenje infrastrukture jer Gerbera nosi skroman eksplozivni naboj od četiri do pet kilograma. Umjesto toga, Moskva primarno nastoji izazvati požare, oštetiti osjetljivu opremu, privremeno zatvoriti ključne luke i zračne luke te demonstrirati sposobnost udara duboko u europskom teritoriju, objavio je El Mundo.
Šefovi europskih obavještajnih službi: ‘Više nisu u pitanju godine, nego mjeseci!‘
Analitičari procjenjuju da odabir Španjolske, Francuske i Italije proizlazi iz političke i vojne računice Kremlja. Sve tri države očekuju izbori 2027. godine, pa Rusija računa na politički utjecaj opcija koje se protive daljnjoj pomoći Kijevu. Tako je francuski lijevi političar Jean-Luc Mélenchon već pripisao jačanje ruske prijetnje ukrajinskim napadima dugog dometa po ruskom teritoriju. Britanski vojni analitičar Keir Giles upozorava da geografska udaljenost od bojišta ne jamči sigurnost jer Rusija namjerno bira najslabije točke, odnosno države koje nisu dostatno uložile u integrirane sustave protuzračne obrane.
Pritisak na Sredozemlje prati i propagandna kampanja. Utjecajni ruski vojni kanal Rybar objavio je kartu pod naslovom "Ruski lijek protiv francuske arogancije", spominjući mogućnost da Rusija opskrbi Alžir naprednijim dronovima Geran-5 koji bi mogli dosegnuti francuske vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijska postrojenja na jugu zemlje.
Lansiranje dronova s pomorskih platformi nije novost u ruskoj vojnoj praksi. Ruske snage već su testirale te metode, pri čemu je švedska ratna mornarica u veljači presrela ruski dron koji je poletio s obavještajnog broda Žiguljevsk u prolazu Öresund. Uz to, ruski ratni brod nedavno je ispalio signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru u Baltičkom moru, dok su Poljska i Njemačka bilježile incidente s ruskim dronovima u vlastitom zračnom prostoru i u blizini zračne luke u Leipzigu.
Europske obavještajne službe povezuju tu eskalaciju s nastojanjima Moskve da odgovori na ukrajinske udare na rusku energetsku infrastrukturu. Akcijama koje izbjegavaju izravan vojni sukob s NATO-om Rusija nastoji unijeti nemir među europsko stanovništvo, oslabiti političku stabilnost saveznika i smanjiti obim vojne pomoći Ukrajini. Poljski premijer Donald Tusk i litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys potvrdili su da europske države prate te prijetnje i poduzimaju mjere kako bi spriječile potencijalne napade i zaštitile ključnu infrastrukturu, objavio je El Mundo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....