Američke obavještajne službe upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao testirati odlučnost NATO-a provođenjem ograničenog udara na neku od država članica Saveza u sljedećih nekoliko godina.
Kako prenosi Ukrainska Pravda, pozivajući se na nova izvješća američkih obavještajnih službi koje je inicijalno objavio Wall Street Journal, scenariji agresivnih akcija variraju od masovnih kibernetičkih napada do manjih kopnenih upada.
Ove dramatične procjene američkih dužnosnika dolaze u trenutku kada se oružane snage SAD-a suočavaju s nedostatkom određenih vrsta kritičnog streljiva. Američke zalihe oružja znatno su iscrpljene slanjem pomoći Ukrajini nakon ruske invazije, ali i američkim sukobima s Iranom.
Prema izvorima iz Pentagona, najkritičnije je stanje sa zalihama preciznih projektila dugog dometa, taktičkih raketnih sustava za kopnene snage te protuzračnih sustava kratkog dometa Stinger.
VIDEO Ukrajinci udarili 2000 km od Kijeva, ruski poduzetnici očajni: ‘Ne možemo više izdržati‘
Promjena procjene u Washingtonu: Stjeran u kut, Putin postaje opasniji
Washington je dosad procjenjivao da Putin neće provocirati nijednu članicu NATO-a dok god vodi intenzivne borbe u Ukrajini. Međutim, ta se procjena promijenila.
Američki dužnosnici ističu da se vladar Kremlja nalazi pod sve većim domaćim pritiskom da proglasi pobjedu, dok su ruski dobici na bojišnici zanemarivi i plaćeni golemim žrtvama. Dodatno, ukrajinski dronovi nanose sve veću štetu kako ruskoj vojsci, tako i tamošnjoj naftnoj industriji.
U slučaju da se odluči na napad na NATO, Putinov glavni cilj bio bi izazivanje raskola unutar Saveza. Dok ruski predsjednik pokušava osigurati svoje pozicije u Ukrajini, američki obavještajci intenzivno analiziraju namjerava li Moskva pojačati agresivne akcije protiv europskih saveznika u bliskoj budućnosti.
Dužnosnici naglašavaju kako najveća zabrinutost proizlazi iz činjenice da Putin postaje najopasniji upravo onda kada je stjeran u kut.
General Zalužni: ‘Nikad nećemo ući u NATO. Ovo je razlog‘
Vremenski okvir: Od ove jeseni do 2029. godine
Prema procjenama američkih obavještajnih službi, bilo kakva akcija Rusije mogla bi se dogoditi u razdoblju između ove jeseni i 2029. godine. Iako je vjerojatnost najekstremnijeg scenarija, ograničenog kopnenog upada, trenutačno niska, izvješća upozoravaju da ta opasnost s vremenom raste.
Prijetnje uključuju slanje neobilježenih naoružanih skupina (tzv. ‘zelenih čovječuljaka‘) radi okupacije teritorija ili pak ograničene upade na istočnom krilu Saveza.
Ove analize poklapaju se s nedavnim javnim upozorenjima čelnika zemalja na istočnom krilu NATO-a. Litva je poručila kako vjeruje da će, u slučaju kritične sigurnosne situacije izazvane ruskim provokacijama, saveznici odmah rasporediti dodatne vojne snage u baltičkoj regiji, dok je Latvija već preventivno pojačala zaštitu svoje kritične infrastrukture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....