Sjedinjene Američke Države i Europa ne mogu se dogovoriti oko mjera koje trebaju poduzeti kako bi Rusiju natjerale da financira rekonstrukciju Ukrajine, piše Politico. Jednom sugerirana ideja, koju su, doduše, i SAD i Europa ne tako davno odbacili - da se Rusiji zaplijeni imovina koja je zamrznuta kada je krajem veljače 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu - ponovno se počela spominjati. Ta bi racija mogla rezultirati pljenidbom više od 250 milijardi eura. Administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena snažno je stala iza nje. Međutim, Francuska, Njemačka i Italija za nju za sada nisu zainteresirane. Iako ih američki dužnosnici stalno pritišću, nije poznato kako bi se jedna takva kompleksna pravno-etičko-politička akcija uopće izvela. "Rezerve nečije zemlje nikada nisu zaplijenjene", rekao je Charles Lichfield, analitičar američkog trusta mozgova Atlantic Council i stručnjak za zamrznutu rusku imovinu. "Taj potez možda je moralan, međutim Europljani ga ne žele povući bez čvršćeg pravnog uporišta, a ono još nije pronađeno", dodao je Lichfield.
Europske vlade strahuju da bi takav potez mogao preplašiti ulagače u euro. Drugi se boje da bi Moskva mogla zaplijeniti europsku imovinu u Rusiji i te da bi Kremlju naklonjeni haker mogli napasti Zapad. Treći kažu da se neku zemlju ne bi trebalo tjerati da plaća reparacije dok rat još uvijek traje. Uz to, Amerikanci imaju jedan drugi problem - velika većina imovine koju bi plijenili čuva se u Belgiji, u Euroclearu, jednom od dva europska središnja depozitorija vrijednosnih papira. To znači da bi Europljani morali odobriti svaku pljenidbu. Postoji nada da će se skupina G7 do kraja godine osmisliti koherentnu poziciju.
Suprotna stajališta
Viši dužnosnik u Bidenovoj administraciji rekao je Politicu da je ovo pitanje izvor velikih napetosti na relaciji SAD-Europa. Europska je komisija trenutno spremna podržati isključivo otimanje prihoda koje stvara smrznuta ruska imovina. Nije spremna podržati veliku pljenidbu. "Ohrabreni smo bilo kojom radnjom koju EU može poduzeti da iskoristi imobiliziranu suverenu rusku imovinu za dobrobit Ukrajinaca", rekao je jedan od glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. "Nastavljamo s aktivnim razgovorima s našim saveznicima i partnerima, uključujući G7, o dodatnim koracima koji bi mogli biti mogući unutar odgovarajućih pravnih sustava i prema međunarodnom pravu", dodao je glasnogovornik za Politico.
S obzirom na to da je rat u Ukrajini nedavno ušao u treću godinu, Kijevu ove razmirice između Amerike i Europe nikako ne odgovaraju. Kad je riječ o slanju novca Ukrajini, SAD se već susreo s problemima. Kongres SAD-a blokirao je Bidenov paket financijske pomoći težak 60 milijardi dolara. Viši dužnosnik u Bidenovoj administraciji odbacio je tezu da Washington rusku imovinu želi zaplijeniti jer Kongres ne želi odobriti Bidenov paket pomoći te rekao da se o pljenidbi raspravljalo i prije nego što su se Demokratska stranka i Republikanska stranka sukobili oko financiranja obrane Ukrajine. Kako će se u Americi ove godine održati predsjednički izbori, Demokrati i Republikanci povlače poteze za koje misle da će im na njima donijeti bolji rezultat. "Uvijek smo to predviđali za obnovu Ukrajine, jer je to jedini realan način da se zadovolje potrebe Ukrajine za rekonstrukcijom", rekao je viši dužnosnik.
Najveće europske zemlje o ovom pitanju uglavnom ne žele ni raspravljati. Očekuje se da će Europska komisija predložiti da će se obnova Ukrajine djelomično financirati prihodima koje generira zamrznuta ruska imovina. Procjenjuje se da se radi o tri milijarde eura godišnje. Dužnosnik iz zemlje članice skupine G7 rekao je Politicu da je upotreba tih prihoda trenutno jedina opcija o kojoj se ozbiljno raspravlja jer je glavni akteri vide kao pravno sigurniju. Dužnosnik je dodao da Bruxelles trenutno nije raspoložen za raspravu o pljenidbi. "Ne govorimo o pljenidbi zamrznute imovine", rekao je u utorak visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. "Rasprava se vodi o prihodima koje ova imovina proizvodi", dodao je Borrell.
Destabilizacija eura
Njemačka, Francusku i Italija brinu da bi otimanje zamrznute ruske imovine moglo narušiti reputaciju eurozone i obeshrabriti međunarodne ulagače. Te su tri zemlje saveznicu pronašle u Europskoj središnjoj banci, koja je više puta rekla da bi odlazak stranih investicija iz Europe mogao dovesti do destabilizacije eura. Spomenuti je otpor doveo do toga je Europska komisija odgodila prezentaciju svog konzervativnog plana pljenidbe ruske imovine. Komisija ga je planirala predstaviti oko druge godišnjice rata, no prezentacija je odgođena nakon što su najmoćnije članice Unije zatražile odgodu kako bi mogle raspraviti o pravnim i financijskim posljedicama pljenidbe. "Spreman je prijedlog za korištenje prihoda. Čekamo politički signal članica", rekao je jedan dužnosnik Unije za Politico.
O tome da bi se spomenuti plan mogao postepeno implementirati svjedoči i činjenica da je Europska komisija predložila da se prihodi koje uložena imovina stvori imaju staviti na odvojene račune klirinških kuća u kojima se čuvaju. Dva su dužnosnika Europske komisije rekla da je Komisija taj potez povukla kako bi vidjela kako će reagirati financijska tržišta te kako bi odagnala strahove zemalja članica Unije. Amerika je te poteze pozdravila, ali je svojim europskim saveznicima rekla da moraju biti brži te otvoreniji za druge vidove pljenidbe ruske imovine. "Moji europski kolege sada su poduzeli važan prvi korak kako bi iskoristili neočekivane prihode od ruske državne imovine, što je akcija koju u potpunosti podržavam", rekla je američka ministrica financija Janet Yellen.
Belgijski plan
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, velika prijateljica američkog predsjednika Biden, barem kada je riječ o vanjskoj politici, nada se da će joj podrška koju je pružila Ukrajini donijeti drugi mandat na čelu Komisije. Spori napredak po pitanje pljenidbe ruske imovine mogao bi joj poremetiti te planove. Njezin neočekivani prošlotjedni prijedlog da se prihodi koje stvara zamrznuta ruska imovina koriste kako bi se kupovalo oružje i slalo ga Ukrajini iznenadilo je mnoge europske lidere te čak i njezine suradnike. "Vrijeme je za početak razgovora o korištenju neočekivane dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu", rekla je u srijedu von der Leyen. Komisija je prije toga nagovijestila da će se ti prihodi staviti na specijalni račun za Ukrajinu te da se ne bi koristili za kupovanje oružja. Europski diplomati strahuju da će se zemlje koje već sada nerado podržavaju Ukrajini biti protiv kupovanja oružja tim novcem.
Negdje između američkog i europskog plana nalazi se prijedlog koji je nedavno iznijela Belgija. Ona je predložila da se prihodi koje stvara ruska zamrznuta imovina ponude kao zalog za kredite kojima bi se potom financirala obnova Ukrajine. Zapadne bi zemlje rusku imovinu predale Kijevu samo ako Kremlj odbije otplaćivati te kredite koji bi nakon završetka rata u Ukrajini postali ratne reparacije. Politico navodi da članice skupine G7 o tom prijedlogu već raspravlja. Stručnjak za međunarodno pravo Pierre Klein rekao je da je ta ideja kratkoročno pravno sigurnija jer imovinu ostavlja u limbu, a ne onemogućuje buduće pljenidbe. "Ne smatram da bi postojao veći pravni problem u oduzimanju imovine... pravni problemi su opravdanja ili izgovori. To je uglavnom politička odluka", rekao je Klein.